Strana 4 CRVENA HRVATSKA “« Broj 28 2 i - . I . kiparstva, i savršenoj bjeloći njihova mra- mora, zaboravljamo da su najznamenitiji ki- povi klasične dobi bili izrađeni iz zlata i bjelokosti, a ocakleni sa slikama životinja i evijeća, te iskićeni s narukvicama i s dru- gim stvarima iz kovina: takovi su bili ki- povi Hermesa od Prasitela i Atene u Helidi. Uši vedre i dostojanstvene milske Ve- nere bile su probušene radi naušnica. Nami modernim izgleda onaj kip savršen već ona- kav kakav je: a ipak vjerojatno je, da je on sačinjao skup, koji je prikazivao Veneru, gdje umiruje Martovu srdžbu. A opet, zna- mo li mi za stalno što su htjeli označiti grčki umjetnici s njihovim slikama božan- stva? Pa,,kad bi oni uskrsli, zar bi shvatili ono shvaćenje, koje sadanji umjetnici daju njihovim radnjama ? Apsurdna je i bablja fraza reči da su »stari umjetnici stvarali bolje nego su znali“ naprotiv oni su predobro razumjeli ono što su htjeli uraditi, te su posjedovali uglađelu sposobnost, koja je služila njihovim namje- rama. Tornji crkve Notre Dame u Parizu morali su svršavati po izvornom nacrtu s šiljcima; ali okolnosti zapriječiše dovršiti gradnju, te tako ostadoše presječeni tornji onog hrama, kao što je opaziti i kod nekih drugih katedrala gotskog stila u Evropi. Ali sad kad smo se na to priučili, čini nam se, da bi šiljci na tornjima samo iznakazili onaj lijepi sklad. Ali možemo li iz toga zaključiti, da su graditelji onih crkava imali slabiji umjetni- čki ukus od nas? Jesmo li mi u stanju shvatiti ljepotu jedne gotske katedrale bolje, nego je shvatio graditelj, koji je učinio nacrt ? Iako hi bilo proširiti na društvene usta- nove dosadanje razlaganje o umjetničkim djelima : suprostaviti, na primjer, naše shva- čanje o pravednosti i vladavini onome sta- rijih vremena. Ali kao što ne možemo us- tvrditi, da su sadanji tornji Notre Dame ukusniji od onih, kakvi su imali biti, tako ne ćemo moći odlučno ustvrditi da su sve naše socijalne uredbe završenije od starijih. * Napredak je nešto više nego li je ra- zlika među stanjem sadašnjih i prijašnjih stvari: a mjera napredka nije razlika među. baštinstvom jedne i druge epohe. Ipak, odre- diti onu mjeru nije lako, jer razlike između raznih plemena i doba pokazuju mnoge na- predke, a i mnoge nazadke na polju kulture. Po Ksward S. Holden. Pogledi po svijetu. Ruski predlozi za Macedoniju. = Rusija je predložila zainteresovanim vla- stima predloge, kojim bi se imala reformi- rati Macedonija. Ti predlozi sastoje od 6 ta- čaka. : 1. Zapovjednik oružništva nek sudjeluje "sjednicama, s pravom glasa, financialne ko- misije u stvarima upravne naravi. _ 2. Nek so pomnože čete oružništva. 3. Nek se u selima osnuje općinska straža. 4. Nek bude postavljen za .neko odre- đeno vrijeme jedan vrhovni nadzornik, biran složno od vlasti-i visoke Porte, koji so ne će moći zra s časti, dok to ne dozvole pade nadzor nad vođenjem pravde u mje- snim sudovima. 6. Nek časnici oružništva i članovi finan. komisije budu u službi turskog carstva. Zainteresovane države nijesu se još sve izrazile o ruskim pre- dlozima. Jedino je do sada Italija usvojila sve predloge bez promjene. Austrija se je izrazila da u načelu prihvaća ruske predloge, ali glede potankosti još se nije izrazila. Ne- dvojbeno je, da ruski predlozi idu za ozbilj- nom reformom u Macedoniji, ali s druge strane s n ia se diže Austriji i Rusiji man- dat za refo iniranje Macedonije, te ga se daje skupno i onim ostalim vlastima, koje su potpisali beilinski ugovor. Ruska diplomacija. Može izgledati čudnovato, da Rusija onu vlast, koja je njoj i Austriji bila dana u Macedoniji, hoće, da podijeli s ostalim vlastima. 'Ta ruska dobrodušnost ipak je shvatljiva. Rusiji rat na istoku i- domaći ne- miri nijesu dozvolili, da osobitu pažnju po- sveti Macedoniji. Ali zato je Austrija nado- punjala tu manjkavost Rusije, i s njom se je okoristila. Ona je svu svoju skrb posve- tila Staroj Srbiji i bližoj Albaniji. Raširila svoj ugled i moć, pa kad se je osjetila pri- lično jakom, objavila je vlastima, da je voljna graditi željeznicu Uvac-Mitrovica, dapače je od Porte već dobila za to dozvolu. To je Rusiju prenulo. Spoznala je, da je Austrija živo radila u Maćedoniji, dok je ona bila zaokupljena domaćim nevoljama. Vidila je iza leđa Austrije Njemačku, i po- bojala se je, da ne bi cijela Macedonija s vremenom pala pod upliv i gospodarsko okružje Austrije. Pa da to zapriječi, potakla je Srbiju, da traži dozvolu za izgradnju že- ljeznice Dunav-Jadransko more. Osim toga, jer je uvjerena, da joj domaći nemiri ne će dozvoliti / posvetiti nužnu skrb Macedoniji, slavila je predloge, kojim će i ostale vlasti dobit udijela u radu za reformu Macedonije. Ovako Rusija misli staviti brnjicu au- strijskim snovima u Macedoniji; a Austrija će morat tu brnjicu primiti, dosljedno svo- joi izjavi , da ona nema na Balkanu nika- kvih osvajačkih težnja nego čisto kulturnih“. Macedonske željeznice. Uporedo s pitanjem reforma u Mace- doniji ide i ono željeznica. Austrija je već dobila dozvolu od Porte, da trasira prugu od Uvcea do Mitrovice. Tu radnju će izvest vrhovni inženjer istočnih željeznica, kojemu će stati uz bok više drugih inženjera. Na srpsku notu, kojom je tražila do- zvolu od Porte za sagradnju željeznice Du- nav-Jadransko more, čini se, da je Porta od- govorila, da ne može dati ta dozvolu radi polit: uzroka. Srpsku notu podupiru odlučno Ru- sija i Italija, te je Francuska i Engleska za nju, dok su ispod vode proti njoj Austrija i Njemačka, pa baš uplivu ovih posljednih ima se pripisati niječni odgovor turske vla- de. Ali to još ne znači, da je željeznica Du- nav-Jadran pokopana. Pod pritiskom Rusije i Italije Porta će morat Srbiji dozvoliti iz- gradnju te željeznice, a Austrija se ne će smjet tome otvoreno oprijeti, jer njezine | težnje na Balkanu čisto su kulturne naravi“, a i srpska tražbina si bi: kulturni cilj. Monat sa poka Ino. iz Perzije pokušali ubiti kneginju Ulu, ša- hovu mačehu. Anarhiste su kroz prezor iednog dvorca u 'Herbetalu, gdje se je na- lazila kneginja, ispalili nekoliko hitaca pre- ma njoj. Naboji nijesu pogodili svoj zami- šljeni plijen. Anarhiste su uapšeni. Knez Nikola u Mletcima. Crnogorski knez Nikola, na svom putu za Petrograd, zaustavio se je na 31. pr. mj. u Mletcima. U luci nalazio se, je jaht nje- mačkog cara ,,Hohenzollern“, Na njemu pu- tuje njemačka carska obitelj. Knez Nikola je posjetio cara Vilima na jahtu, s njim se razgovarao na samo oko 20 časaka, a zatim ga je car Vilim prestavio svojoj ženi. Sutra dan otputovao je crnogorski knez dalje put Petrograda, gdje će pohodit ruskog cara Nikoli. Anarhista u portugalskom dvoru. Portugalski listovi iz Lisabona donose ovu vijest. Jednoga dana ove sedmice vra- ćao se je kralj Manuel kući. Pred vratima svog dvora opazi da vojnik tjelesne straže nekako neprestano izvršuje svoj pozdrav. Ma- nuel pripovidi to zapovjedniku tjelesne straže, koji np svoje veliko čudo, morađe priznati, da taj vojnik ni ne pripada tjelesnoj straži. Vojnika kao sumnjivu osobu odmah zatvoriše. Pri saslušanju uspostavilo se je, da je om član ,ernog križa“, naime one družine, koja je ubila kralja i prestolonasljednika“ Por- galske. Kako se je taj anarhist uvukao, preobučen od dvorske straže, u dvor, nije poznato. Židovi u ruskoj vojsci. Prema vijesti lista ,Golos Moskvi“, ru- sko vojno ministarstvo proučiva način kako bi se osnovale posebne židovske pukovnije poput indijskih pukovnija u engleskoj vojsci. S ustrojenjem posebnih židovskih pukovnija, misli se zapriječiti židovima, da u ruskoj vojsci šire revolucijonarne misli. Isti list saopćuje, da je general Botjakov stavio pre- dlog, da se židovi posve isključe iz vojske. Ovaj je predlog našao slab odaziv. 0 domaćim starima. Društvo hrv. sveuč. građana za pouku analfabeta se odlučilo, da ove godine izdaje svoju ,Pučku knjižnicu“. 'Ta će knjiž- nica donositi u načinu narodnoga mišljenja stvari u naruđu poznate; stvari općenite i jednostavne. I to tako, da će se početi od najpoznatijih stvari k manje poznatim. Te bi knjige bile prve, što bi se dale u ruke bivšemu analfabeti. Jer kad se analfabeta upozna sa slovima, treba mu dati zgodno štivo, da se privikne čitanju. Čovjek, koji od mladosti poznaje slova ima već vještinu u čitanju.. Njegovo oko uhvati brzo napisanu riječ; on shvaća odmah smisao; njegova je apercepcija brža, ali analfabeta, što se tek u našem tečaju sa slovima netom upoznao te ratine u čitanju nema. -Om nije navikao misli i predodžbe primati s papira. Njega se na to mora priučiti. — To nije teško a stići. "Treba samo paziti, ' kakovo će mu štivo dati. Štivo treba, da je dobro i szodao za njega. ... Često se opet dogodi, dije timski op: ćeno tehnička strana knjiče vrlo nezgodna za analfabeta:- Za njega treba : veća slova, veći prostor na rubu knjigo itd. A:i u tečaju die