Strana 2

dijenciju kod kralja, ali da mu je molba
bila odbivena. Pejačević na ovu zlobnu vi-
jest, kojom se je htio njegov ugled omalo-
važiti, poslao je spomenutom listu ispravak
u kom veli, da od jeseni nije bio u Beču,
te da mu nije ni na kraju pameti moliti za
kakvu audiencu.

Šurminovo umirovljenje? Iz Za-
greba stiže vijest, da vlada misli umiroviti
sveučilišnog profesora Gjura Šurmina. Šur-
min je zastupnik II izbornog zagrebačkog
kotara.i delegat na peštanskom saboru. Radi
svog rodoljublja i neustrašivosti biv je u
službi zapostavljen, te je tek prekolani ime-
novan bio redovitim profesorom. On pripada
naprednoj stranci, a Pokret“ glasilo te
stranke iznio je zadužnicu Rauchova ima-
nja u Mariijancu, koja iznosi 560.000 K.
Radi tog objelođanjenja, rijet bi, -da se

Rauch hoće, da osveti Šurminu. 2

 

Hrvatska -ojeresijsku banke.

U prošlom broju našeg lista donijeli smo
bilancu ovog domaćeg zavoda, koji je kroz
prvo petogodište svog opstanka tako napre-
dovao, da veličinom svog prometa kao i
cjelokupnim razvitkom u istinu imponira,
jer promet od skoro 200 milijuna, svota od
preko 7 milijuna vjerovnika (uložaka i u te-
kućem računu), pa pričuvna zaklada od K
130.000, izlučena u samih 5 godina poslo-
vanja, to su zbilja svote, koje za naše pri-
like mnogo znače.

Hrvatska vjeresijska banka, osnovana,
kako je poznato koncem g. 1902., sa temeljnom
akcijonarnom glavnicom od-K 500.000, otvo-
rila je u kratko doba tri podružnice, pa je
uslijed toga i uslijed razvitka i umnoženja
posala morala, eda udovolji svim zahtjevima,
što su se na nju postavljali, da već četvrte
godine povisi akcijonarnu glavnicu na 1 mi-
lijun kruna. Ta se transakcija ima smatrati
potpuno uspjelom, jer izim što je zavod, do-
vađajuć na taj način u sklad svoju akcijo-
narnu glavnicu sa  povjerenim ulošcima,
stekao sebi ugleda i povjerenja, imao je

CRVENA HRVATSKA“ Broj 28.

EEELLESESEEESEIEENEEEIENNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNSNRRENmamNNRNRRNmNANR»

od toga i znatne materijalne koristi, jer je
uslijed dobiti od nove emisije akcija pričuvna
zaklada porasla za K 50.000, te iznosi sada
K 130.000.

Ovo povišenje akcijonarne glavnice pro-
vedeno prvom polovicom prošle godine, slije-
dilo je u istinu u zgodan čas, kao što se
kaže u poslovnom izvještaju, jer izim što je
razvitak poslovanja to iziskivao, povišenje je
izvedeno uprav u oči prošlogodišnje teške
novčane krize, čiji su se predznaci već po-
četkom godine pokazivali. To povišenje glav-
nice i nova novčana sredstva, što su stali
zavodu na raspolaganju, uslijed porasta ula-
gatelja, dali su prilike Hrvatskoj vjeresij-
skoj banci, da u -prošloj godini povoljno
utječe na novčano tržište u našoj domovini,
dok joj je s druge. strane uspjelo da spretno
iskoristi ta svoja raspoloživa sredstva, te
poluči onako povoljan uspjeh, kao što je
onaj iskazan u bilanci, a koji se jasno vidi
iz svote od K 112.276:12 dobitka.

* Stanje pojedinih računa prama prošloj
godini iskazuje ovaj porast:

: 1907 Porast
Ulošci na knjižice =. . 1,192.192-81 351.230-86
Vjerovnici u tek. računu 5,844.621:55 956.662:57
Mjenice ..... . 4,044.14008 704.608.06
Papiri od vrijednosti 577.691.30 63.582-26
Predujmovina vr.paplre  348.346:38 47.397-43
Dužnici u tek. računu 3,211.983.29  1,039.814-39
Dobitek ....... 112.276-12 35.096:11
Pričuvna zaklada akc... — 130.000 — 70.000-—
Dividenda . .... *)60%960.000- — 30.000-—
Promet... .... 192,957.674:80 73,976.074-62

*) Na povišenu akcijonarnu glavnicu.
Kako se vidi napredak je zavoda upravo

zamašan u svim granama posala, a polučeni
rezultat izvanredno povoljan, osobito kad se

. uzme u obir, da je puslovanje u prošloj go-

dini radi novčane krize bilo veoma otešćano.

Ali izim što možemo sa zadovoljstvom
istaknuti napredak ovog domaćeg zavoda,
veseli nas osobito, što se je i u nas počelo
posvećivati interes financiranju trgovačkih i
industrijalnih poduzeća.

Kako je poznato, dosada su se naši
novčani zavodi bavili skoro isključivo eskomp-
tom mjenica, podijeljivanjem zajmova a nešto
prometom vrijednosnih papira i valuta, dok

se razvitku industrije posvećivalo vrlo malo
pažnje. Hrvatska vjeresijska banka shvaćajuć,
da joj je zadaća unapređenje svih grana
gospodarstva, a osobito industrije i trgovine
počela je u potonje doba, oprezno i: prama
svojim silama, da se zanima osnivanjem
i  finansiranjem  industrijalnih poduzeća,
pa nam u svom izvješću najavlja, kako
joj je namjera ovoj grani poslovanja posve-
titi osobitu pažnju. Od svojih konsorcijalnih
poslova spominje u izvještaju: udioništvovanje
kod , Prvog dalmatinskog trgovačkog društva
so. j.“ u Dubrovniku, ,,Cement, tvornice
Portland-cementa, društva s o. j.“ u Spljetu,
te komanditiranje tvornice sardina ,Marde-
šić i drug“ u Komiži, a sva -ova_ poduzeća
imadu najbolje uvjete za uspijeh.

Ovakovo siivaćanje poslovanja može se
zbilja smatrati savremenim, od njega- će
imati koristi ne samo zavod, odnosno akci-
jonari, već će, uvjereni smo, ovakovo gojenje
industrije doprinijeti mnogo općem ekonom-
skom razvitku naše pokrajine.

Radi toga je naša dužnost, da podupi-
remo djelovanje ovog domaćeg zavoda, jer
samo našim ekonomskim ojačanjem biti će-
mo faktor s kojim će i drugi morati voditi
računa.

Pismo Iz Beča.
Beć, 30. III.

Sveučilištna pitanja. Evo opet sveučili-
šta dolaze na dnevni red. Predmetom su
općeg interesa. Počelo se tu nedavno osva-
janjem universa, pustom željom kršćanskih
socijalista, a kako će dovršiti?

Na tapetu su prešni predlozi česki, slo-
venski, rumunjski, talijanski i — tandem
aliquando hrvatski. Svakako pitanje česke
universe jedno je od najozbiljnijih, i to zato,
jer Česi se ne šale, oni već počinju, da pri-
jete: podignut će obstrukciju, ostavit će kr-
šćanske socijale, povući svoje ministre iz
Beckovog kabineta.

Kad smo već na Ćesima, vrijedno je, da
zasegnemo malo nazad, u onu blagoslovljenu
godinu 1882, koja po njemačkom kazivanju

 

——==================================<=m=<u———==—=<=m<=<=u=—u===—=——==========<=—<_—— s — < ————m—m—_—— —m—m———m——

Robert Brace: Hitac iz
samokresa.

Arturo joj dosađivao upitima i opome-
nama, gotovo bez odahnuća. Olga se pak
ave to više stiskala na svom niskom sofa,
te so sada posve sakrila pod svoj hermeli-
nom opšiveni kaput od plave svile, koji
nije bacila, kao obično, kad bi ulazila u
boudoir. Liza, sobarica, brinula se je, da se
vrata u kaminu ne ugasi. Ipak joj je rekla,
kad se povratila kući: ,O jao! ovdje se
mora čovjek od sludeni smrznuti“! Nije ni
digla koprenu, obloženu zlatnim zvijezdama,
koja je poput obeliska zaokruživala njenu
glavu, niti odstranila s ruka duge, meke,
biserne rukavice, koje su joj gotovo do
preko lakata dosizale. Među hermelinom,
koji je poput bijele, meke pjene sve do ma-
log nosa zaogrujivao i svijetle koprene i

 mažutkastih pramena kose virjahu dva jedva

vidjiva oka nestalna oblika, sa zelenkasto
plavim trepavicama, čiji je pogled bio po-
put kakva hipnotičkog privlačenja uprt na
skup velikih krasnih lepeza na protivnoj
: stijeni, koji su se nalazili u okviru od zna-
. menite, problijeđele, starodrevne materije, i

na pompejansku svijeću iz šarolikog stakla,
koja je visjela sa stropa, ljuljala se tamo
amo, te je slala dijelom blijede, dijelom ta-

mno crvene zrake svjetla po cijeloj sobi,

koja je time poprimila oblik kakva groba.

Arturo, koji je sjedio na olerajku ma-
lenog fotelja i koji se je sa cijelim svojim
tijelom nagnuo k Olgi započme tvrdokornim
svojskim glasom, koji je zvučio, sad blago
sad oštro: ,Dakle, je li to pravi način, po-
stupati s dobrim, poslušnim, ljubavnikom,
koji je u istinu zaljubljen? Jedna riječ, je-
dna jedina riječca mogla bi izaći iz tvojih
usta. Da čujem makar tvoj glas. Ti me
tištiš i gušiš, Olgo, stvojim tvrdokornim
mukom. U kazalištu si bila vesela, draga,
dobre volje: općila si sa svakim; govorila
si ushićene stvari; a oydja... Već si od

jednog sata nijema, nepomićna, neprijatna,

dozvoljavaš mi da govorim gluposti, a da
mi nedaš kakav znak života! Pitam sam
sebe, dali sam iznenada postao starac, ludov
tankoćudni, dosadni, gadni kreten, jedan od
onih ogavnih, nesnosnih ljudi, koje prijatne
djevojke moraju od sebe odbijati, a k tomu
moraju ostati tihe 1 ako je moguće .

što više mirne. Uvijek sam bio uvjeren, da
ti se dopadam. S toga sam ovdje O e

me čudi tvoje večerašnje ponašanje. Zbu-
njuje me, boli me, vrijeđa me“!

Nakon kratkog muka, nježno joj se
približi. ,,Jeli ti studeno? Reci, jeli ti stu-
deno“!

Pod mekim navorima hermelina uspjelo
mu je nači njenu u rukavicu obučenu ruku,
koja mu se je poput; mišića ispuzla.

»Ti si mrska“, reče, stiščuć od srdžbe
zube, te stane po sobi gore dole hodati,
tipkajuć nogama po poda.

Tek je zvuk njegovih koraka pomući-
vao mir, kog je ispunjala žalost ovog lju-
bavnog gnijezda, gdje je inače obično, naj-
zvučniji i najnestašniji smijeh onda prestao,
kad bi bio zamjenjen slatkim ovrkom po-
ljubaca. /

Iznenada stane i energično zaprijeti
»Olgo, ako ne budeš govorila, sve je među
nama svršilo, Jesi li razmjena? Svo je svr-
šilo među nama“, -

On umukne,

Olgo, ja nemogu
s tobom ak oat