Strana 2 dijenciju kod kralja, ali da mu je molba bila odbivena. Pejačević na ovu zlobnu vi- jest, kojom se je htio njegov ugled omalo- važiti, poslao je spomenutom listu ispravak u kom veli, da od jeseni nije bio u Beču, te da mu nije ni na kraju pameti moliti za kakvu audiencu. Šurminovo umirovljenje? Iz Za- greba stiže vijest, da vlada misli umiroviti sveučilišnog profesora Gjura Šurmina. Šur- min je zastupnik II izbornog zagrebačkog kotara.i delegat na peštanskom saboru. Radi svog rodoljublja i neustrašivosti biv je u službi zapostavljen, te je tek prekolani ime- novan bio redovitim profesorom. On pripada naprednoj stranci, a Pokret“ glasilo te stranke iznio je zadužnicu Rauchova ima- nja u Mariijancu, koja iznosi 560.000 K. Radi tog objelođanjenja, rijet bi, -da se Rauch hoće, da osveti Šurminu. 2 Hrvatska -ojeresijsku banke. U prošlom broju našeg lista donijeli smo bilancu ovog domaćeg zavoda, koji je kroz prvo petogodište svog opstanka tako napre- dovao, da veličinom svog prometa kao i cjelokupnim razvitkom u istinu imponira, jer promet od skoro 200 milijuna, svota od preko 7 milijuna vjerovnika (uložaka i u te- kućem računu), pa pričuvna zaklada od K 130.000, izlučena u samih 5 godina poslo- vanja, to su zbilja svote, koje za naše pri- like mnogo znače. Hrvatska vjeresijska banka, osnovana, kako je poznato koncem g. 1902., sa temeljnom akcijonarnom glavnicom od-K 500.000, otvo- rila je u kratko doba tri podružnice, pa je uslijed toga i uslijed razvitka i umnoženja posala morala, eda udovolji svim zahtjevima, što su se na nju postavljali, da već četvrte godine povisi akcijonarnu glavnicu na 1 mi- lijun kruna. Ta se transakcija ima smatrati potpuno uspjelom, jer izim što je zavod, do- vađajuć na taj način u sklad svoju akcijo- narnu glavnicu sa povjerenim ulošcima, stekao sebi ugleda i povjerenja, imao je CRVENA HRVATSKA“ Broj 28. EEELLESESEEESEIEENEEEIENNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNSNRRENmamNNRNRRNmNANR» od toga i znatne materijalne koristi, jer je uslijed dobiti od nove emisije akcija pričuvna zaklada porasla za K 50.000, te iznosi sada K 130.000. Ovo povišenje akcijonarne glavnice pro- vedeno prvom polovicom prošle godine, slije- dilo je u istinu u zgodan čas, kao što se kaže u poslovnom izvještaju, jer izim što je razvitak poslovanja to iziskivao, povišenje je izvedeno uprav u oči prošlogodišnje teške novčane krize, čiji su se predznaci već po- četkom godine pokazivali. To povišenje glav- nice i nova novčana sredstva, što su stali zavodu na raspolaganju, uslijed porasta ula- gatelja, dali su prilike Hrvatskoj vjeresij- skoj banci, da u -prošloj godini povoljno utječe na novčano tržište u našoj domovini, dok joj je s druge. strane uspjelo da spretno iskoristi ta svoja raspoloživa sredstva, te poluči onako povoljan uspjeh, kao što je onaj iskazan u bilanci, a koji se jasno vidi iz svote od K 112.276:12 dobitka. * Stanje pojedinih računa prama prošloj godini iskazuje ovaj porast: : 1907 Porast Ulošci na knjižice =. . 1,192.192-81 351.230-86 Vjerovnici u tek. računu 5,844.621:55 956.662:57 Mjenice ..... . 4,044.14008 704.608.06 Papiri od vrijednosti 577.691.30 63.582-26 Predujmovina vr.paplre 348.346:38 47.397-43 Dužnici u tek. računu 3,211.983.29 1,039.814-39 Dobitek ....... 112.276-12 35.096:11 Pričuvna zaklada akc... — 130.000 — 70.000-— Dividenda . .... *)60%960.000- — 30.000-— Promet... .... 192,957.674:80 73,976.074-62 *) Na povišenu akcijonarnu glavnicu. Kako se vidi napredak je zavoda upravo zamašan u svim granama posala, a polučeni rezultat izvanredno povoljan, osobito kad se . uzme u obir, da je puslovanje u prošloj go- dini radi novčane krize bilo veoma otešćano. Ali izim što možemo sa zadovoljstvom istaknuti napredak ovog domaćeg zavoda, veseli nas osobito, što se je i u nas počelo posvećivati interes financiranju trgovačkih i industrijalnih poduzeća. Kako je poznato, dosada su se naši novčani zavodi bavili skoro isključivo eskomp- tom mjenica, podijeljivanjem zajmova a nešto prometom vrijednosnih papira i valuta, dok se razvitku industrije posvećivalo vrlo malo pažnje. Hrvatska vjeresijska banka shvaćajuć, da joj je zadaća unapređenje svih grana gospodarstva, a osobito industrije i trgovine počela je u potonje doba, oprezno i: prama svojim silama, da se zanima osnivanjem i finansiranjem industrijalnih poduzeća, pa nam u svom izvješću najavlja, kako joj je namjera ovoj grani poslovanja posve- titi osobitu pažnju. Od svojih konsorcijalnih poslova spominje u izvještaju: udioništvovanje kod , Prvog dalmatinskog trgovačkog društva so. j.“ u Dubrovniku, ,,Cement, tvornice Portland-cementa, društva s o. j.“ u Spljetu, te komanditiranje tvornice sardina ,Marde- šić i drug“ u Komiži, a sva -ova_ poduzeća imadu najbolje uvjete za uspijeh. Ovakovo siivaćanje poslovanja može se zbilja smatrati savremenim, od njega- će imati koristi ne samo zavod, odnosno akci- jonari, već će, uvjereni smo, ovakovo gojenje industrije doprinijeti mnogo općem ekonom- skom razvitku naše pokrajine. Radi toga je naša dužnost, da podupi- remo djelovanje ovog domaćeg zavoda, jer samo našim ekonomskim ojačanjem biti će- mo faktor s kojim će i drugi morati voditi računa. Pismo Iz Beča. Beć, 30. III. Sveučilištna pitanja. Evo opet sveučili- šta dolaze na dnevni red. Predmetom su općeg interesa. Počelo se tu nedavno osva- janjem universa, pustom željom kršćanskih socijalista, a kako će dovršiti? Na tapetu su prešni predlozi česki, slo- venski, rumunjski, talijanski i — tandem aliquando hrvatski. Svakako pitanje česke universe jedno je od najozbiljnijih, i to zato, jer Česi se ne šale, oni već počinju, da pri- jete: podignut će obstrukciju, ostavit će kr- šćanske socijale, povući svoje ministre iz Beckovog kabineta. Kad smo već na Ćesima, vrijedno je, da zasegnemo malo nazad, u onu blagoslovljenu godinu 1882, koja po njemačkom kazivanju ——==================================<=m=<u———==—=<=m<=<=u=—u===—=——==========<=—<_—— s — < ————m—m—_—— —m—m———m—— Robert Brace: Hitac iz samokresa. Arturo joj dosađivao upitima i opome- nama, gotovo bez odahnuća. Olga se pak ave to više stiskala na svom niskom sofa, te so sada posve sakrila pod svoj hermeli- nom opšiveni kaput od plave svile, koji nije bacila, kao obično, kad bi ulazila u boudoir. Liza, sobarica, brinula se je, da se vrata u kaminu ne ugasi. Ipak joj je rekla, kad se povratila kući: ,O jao! ovdje se mora čovjek od sludeni smrznuti“! Nije ni digla koprenu, obloženu zlatnim zvijezdama, koja je poput obeliska zaokruživala njenu glavu, niti odstranila s ruka duge, meke, biserne rukavice, koje su joj gotovo do preko lakata dosizale. Među hermelinom, koji je poput bijele, meke pjene sve do ma- log nosa zaogrujivao i svijetle koprene i mažutkastih pramena kose virjahu dva jedva vidjiva oka nestalna oblika, sa zelenkasto plavim trepavicama, čiji je pogled bio po- put kakva hipnotičkog privlačenja uprt na skup velikih krasnih lepeza na protivnoj : stijeni, koji su se nalazili u okviru od zna- . menite, problijeđele, starodrevne materije, i na pompejansku svijeću iz šarolikog stakla, koja je visjela sa stropa, ljuljala se tamo amo, te je slala dijelom blijede, dijelom ta- mno crvene zrake svjetla po cijeloj sobi, koja je time poprimila oblik kakva groba. Arturo, koji je sjedio na olerajku ma- lenog fotelja i koji se je sa cijelim svojim tijelom nagnuo k Olgi započme tvrdokornim svojskim glasom, koji je zvučio, sad blago sad oštro: ,Dakle, je li to pravi način, po- stupati s dobrim, poslušnim, ljubavnikom, koji je u istinu zaljubljen? Jedna riječ, je- dna jedina riječca mogla bi izaći iz tvojih usta. Da čujem makar tvoj glas. Ti me tištiš i gušiš, Olgo, stvojim tvrdokornim mukom. U kazalištu si bila vesela, draga, dobre volje: općila si sa svakim; govorila si ushićene stvari; a oydja... Već si od jednog sata nijema, nepomićna, neprijatna, dozvoljavaš mi da govorim gluposti, a da mi nedaš kakav znak života! Pitam sam sebe, dali sam iznenada postao starac, ludov tankoćudni, dosadni, gadni kreten, jedan od onih ogavnih, nesnosnih ljudi, koje prijatne djevojke moraju od sebe odbijati, a k tomu moraju ostati tihe 1 ako je moguće . što više mirne. Uvijek sam bio uvjeren, da ti se dopadam. S toga sam ovdje O e me čudi tvoje večerašnje ponašanje. Zbu- njuje me, boli me, vrijeđa me“! Nakon kratkog muka, nježno joj se približi. ,,Jeli ti studeno? Reci, jeli ti stu- deno“! Pod mekim navorima hermelina uspjelo mu je nači njenu u rukavicu obučenu ruku, koja mu se je poput; mišića ispuzla. »Ti si mrska“, reče, stiščuć od srdžbe zube, te stane po sobi gore dole hodati, tipkajuć nogama po poda. Tek je zvuk njegovih koraka pomući- vao mir, kog je ispunjala žalost ovog lju- bavnog gnijezda, gdje je inače obično, naj- zvučniji i najnestašniji smijeh onda prestao, kad bi bio zamjenjen slatkim ovrkom po- ljubaca. / Iznenada stane i energično zaprijeti »Olgo, ako ne budeš govorila, sve je među nama svršilo, Jesi li razmjena? Svo je svr- šilo među nama“, - On umukne, Olgo, ja nemogu s tobom ak oat