Broj 29. : ,CRVENA HRVATSKA“. <e biti prikazana lista trojke biskupskih kandidata, proučit će predložene ljude, t odabrati najvrijednijega. Kad se isprazni stanovita biskupska stolica, papa će ili oda- branog od komisije posvetiti za biskupa, ili .će kojeg drugog od trojke. 0 domaćim stvarima. Becko jezičnom pitanju. Na 5. o. mj. po podne, kao odaslanici sveze južnih Slavena primljeni su od ministra-predsjednika baruna Becka zastupnici D.r Ivčević, Biankini i Vuković, da čuju što misli o riešenju jezič- nog pitanja u Dalmaciji. Ministar im je kazao sve što je u naj- novije doba učinio za riešenje toga pitanja i svećano im je obećao, da će izdati shodne odredbe, netom se odgodi ovo zasjedanje parlamenta. Još prije odgode parlamenta, priobćit će im temeljna načela. U razgovoru ministar-presjednik bio je obaviešten o činovničkim pouzdanicama pod- predsjedniku Hočevaru i ostao je> vrlo za- čudjen, da se što takova dogadja. Učino je bilježku, da govori sa ministrom Korytow- skiem i rekao: 'To uznemirenje činovnika ne smije se nikako dopustiti. Činovnici mo- raju mirovati! -- (N. L.) Strozzi i Boršnik u Spljetu. Prvi umjetnici zagrebačkog kazalištu markiza Ru- žička Strozzi i g. Ignjat Boršnik nalaze se sad u Spljetu, gdje su došli kao gostovi Hrvatskog primorskog kazališta. Boršnik će igrati u Sudermanovoj ,Časti“ i ,Očinskom Domu“, te u Ohnetovu ,,Vlasniku talionica“ a markiza Strozzi a Sardouovoj ,Teodori“, te u ,Očinskom domu“ i ,,Vlasniku talio- nica“. Po pisanju spljetskih novina, rijet bi, da ni u Spljetu.:ne cvatu ruže.g..Markoviću. Skukud isti nemar. Hrvatsko mnijenje o sam. ugar. banci. Ministar Wekčrle predložio je na sjednici bankovnog odbora, da se i neki hrvatski stračnjaci saslušaju o pitanju samo- stalne ugarske bahke. Sa hrvatske strane imali bi se saslušati: Hrvatska hipotekarna banka, Hrvatsko gospodarsko društvo, za- grebačka i riečka trgovačka komora. Smaknuće Hrvata u Bonni. Na 2. o. mj. izvršena je smrtna kazan nad troji- com naših sunarodnjaka u Bonni. Osuđe- nike. je smirio s Bogom hrvatski svećenik Milutinović. Pred nekoliko mjeseca hrvatski radnici Baić, Kantar, Beslac, Kokotović i Vuić ubiše u Bonni u Njemačkoj jednog posjednika i oplijeniše- ga. Biše uhvaćeni i osuđeni na smit. 'Iražili su pomilovanje od cara Vilima, ali! jer aus. ugarski konzul u Kolnu nije podupro molbu osuđenika ni zauzeo se za njih u ime svoje države, kako je to njegova dužnost bila, tako je nesre- tnicima molba bila odbivena. Kad saznaše, da će svršiti na stratištu, Vuić se je sam objesio, a ostali opet moliše za pomilovanje. Kokotović je pomilovan bio, a ostala žeojica pogivuše na stratištu. Poštanske vijesti. Na 1. svilnija 1908. otvara se c. k. Poštanski ured u Prevjesu. Ovaj će novi poštanski ured biti u po- _ ištanskoj svezi tri puta na sedmicu sa po- — štanskim uredima u Kninu i Zrmanji sred» (porezne općine odnosno odlomci političke općina) Mokropolje, Padjene, Oton i Radlje- vač koja će biti u svezi sa Prevjesoni sred- pi sei poli o za eia; Hočevar i činovnici. Na Korčuli u mjestu nekoji uredi financijalni nijesu pri- mili okružnicu. Kako i zašto neznamo, od onih pako koji primiše potpisaše samo tro-, jica, šef ispetorata Gveraldi, te dva porezna činovnika Paunović i Jelinić, naravno tali- jani, iz imena im _se_čita. Iz Bosne i Hercegovine. ,,Pester Lloyd“ donaša: ,Kad se je u Sarajevu saz- nalo za nenadno uapšenje urednika ,Otač- bine“ u Banjojluci nastalo je među ovdješ- njim Srbima veliko ogorčenje proti vladi. U svim ulicama, kao što i u javnosti cijele * Bosne, na sav se glas govori o tome, da se ne smije dalje trpjeti ovako: ,,silovit“ pustu- pak sa strane bosanske zemaljske vlade i njezinih organa, nego joj se mora svom energijom oduprijeti. Bosanski Srbi namje- ravaju, da velevlastima uprave memorandum, u kojem zahtijevaju, neka se Bosna ,,oslo- bodi“ austo-ugarskoga ,jarma“. Ovaj memo- randum, u kojem se sva nasilja“ zemaljske vlade potanko crtaju i nabrajaju, ' ovaj se čas nalazi u tisku u Biogradu, a izići će u više stranih jezika. Skorih će dana početi među Srbima raspačavanje brošire, kojom se narod pozivlje na ustanak. Bosanski Srbi grade sve svoje nade na tome, da će im Srbija priteći .m pomoć, te ih eventualno osloboditi ispod austro-garskoga gospodstva i zuluma. Srpski listovi u Bosni izjavjuju, da su Hrvati štićenici zemaljske vlade, te da će se iz zemlje protjerati svi Hrvati i »kufeiaši“, čim iz Biograda budu dali mig. Pri tom se ističe, da se Bosna samo revo: lacijom može riješiti austo-ugarskoga ,%u- lama“, ako velevlasti ne budu udovoljile sahtjevima bosanskih Srba“. Ovake alarmirajuće vijesti o nekakvom buntovništvu i nelojalnosti Srba u Bosni i Hercegovini šire od neko vrijeme neke nje- mačke, madžarske, a nasijedaju im i hrvat- ske novine. Nezadovolistva u Bosni ima. To je istina, ali nijesu 'samo nezadovoljni Srbi, nego i Hrvati, pa čak i činovnici. Svi su skupa nezadovoljni s načinom vladavine, ali da bi opstojalo revolucionarno kretanje o tomu mogu biti samo uvjereni oni, kojima je u glavi — revolucija. Nego ovo prikazivanje Srba, sa strane nekih novina, u buntovničkim bojama, ima jednu prozirnu svrhu: da se nađe izlika za ugušiti svaki narodni pokret Srba u Bosni kao tobožnjih buntovnika; da se rad pro- tivnih. tobože težnja još veći jaz, nego je, među Hrvatima i Srbima rastvori; te da se konačno obori Buriana, koji, rijet bi, zago- vara uvedenje autonomije u -Bosni. Hrvati u Americi. — Kupe novce za Hrvatsku. ,,Hrv. Narodna Obrana“ u Chi- cagu sakuplja novce za izborni fond stranke prava. Hrvatf u Chicagu uvjereni su, da će u skoro vrijeme doći do ponovnog raspusta sabora u Zagrebu ; pa kad već ne mogu, da svojim glasom pomognu ponovnoj pobjedi hrv. srp. koalicije, a ono oni hoće, da ipak doprinesu nešto toj pobjedi, pomogavši ma- terialno najaču stranku u koaliciji : hrvat. stranku prava. Ovako naša braća u Americi u svakoj zgodi pokazuju svoju ljubav prama Hrvatskoj domovini, Ubio brat. brata. NJE: RE SR O SOA SNACI Bi Strana 5. zm ———————<—m—m=—m———m—m—m—m—m=—<—<—<—m———m=<—<—m<mum<—muuss_mmm mm —<—musmmmummmmmmmmammmmmmzmMmmm> kašnje izdahnu. Silvo je uhvaćen, te će za- ista; po strogim američkim zakonima, biti 'osuđen na smrt naeletričnom stolcu. Žalostno. kolonija u Steeltonu. U blizini -, Hrv. građa Harrisburga leži mjesto Steelton. U tom je mjestu brojna hrv, kolonija. Ima ih oko 2500. 'Tu su naša braća zajedno sa Slovencima sagradili svoju crkvu, posvećenu majci božjoj. Imadu svoju školu, koju polazi do 150 Hrvata i Slovenaca. U školi obuča- vaju sestre reda Notre Dame, za koje su naša braća sagradili samostan. Imadu više društava, te dvije društvene dvorane : jednu Hrvati a drugu Slovenci. Steeltonu vrlo radin i pošten, te su osobito poštovani od gradjanstva, koje ih nazivlje ,Uroatians“, a ne kako što neke naše zem- ljake u drugim mjestima, radi njihove kri» vine, nazivaju austriancima. Gradska Kronika. Na mjesto pok. Mišetića. D.r Vilip Smolčić imenovan je primarnim liječnikom i ravuateljem mjesne pokrajinske bolnice. Raduje nas, da smo u dr. Smolčiću dobili dostojnog nasljednika u liječničkoj vještini blagopokojnog dr. Mišetića. Još o slikarskoj izložbi. Veseli nas, što danas već sa stalnošću možemo reči, da je slikarska izložba u:našem gradu uglav- ljena stvar. Izložba će se otvoriti na sam Uskrs u općinskoj vijećnici, koju je opć. uprava dragovoljno 'slikarima ustupila. Sli- kari će izložiti, kako nas obavijestiše, naj- bolje svoje radnje. 'Posjetioci izložbe morat će platiti neku neznatnu svotu, valjda naj- više jednu krunu. Polovica te dobiti pripast će umjetnicima za pokriće troškova, a drugu _- polovicu slikari darovaće društvu za poljep- šanje našeg grada. Priporučujemo - građan- stvu, da bude izložiteljima pri ruci; jer. Naš narod je u_ kad umjetnici ne žale ni truda ni troška, ' da prirede našem gradu na čast izložbu, a x tad ni građanstvo se ne smije pokazati tim ljudima neharno. Mi i ,Prava“. ,Pravoj“ je velika za- bava, kad misli da može naše vijesti ispra- xvljati. Kad što javimo, imamo uvijek razloga, da to uradimo. 'Tako ako smo javili, da je _ knez Windischgriitz kupio vilu na Orašcu sa strane, to smo javili, jer osoba koja je. vijest donijela,. preuzela je i odgovornost za istinu, a ,Prava“ nek ne misli, da ćemo mi zbog toga, .što je ona javila / protivno, umočiti pero da dotičnu osobu interpeliramo. Prava“ i sv. Jakov. ,, Prava“ haran- guira proti prodaji sv. Jakova. Proti prodaji može se biti, ali nijesmo cijenili, da će M »Prava“ i u ovom poslu latiti se sredstva _ koji i inače upotrebljaje. Tim dokazuje samo to, da su joj interesi Dubrovnika sporedni “ prama interesima njezinih gospodara. Kad smo na tomu, javljamo, da biskup sudbeno traži od općine, da se na orkvici uknjiži pravo katoličkog skapa u gostioni u selu Mineral, polubrać« : cije Emil i Silvo Štimac, rodom. iz Crnog Jorga. "Kad ih .je malo pivo. “svađati, dok Silvo ne _ valjka, -te udari s njom u glavu svog | Ma mio Mime: S ovie pom ke s