Strana 2 ,CRVENA HRVATSKA“ Broj_29. šteni Židovi. Narod sam je ogorčen proti svojim vođama, jer ga oguliše do zla Boga i još malo treba, pa će sveukupna madžar- ska politika današnjih stranaka doživjeti pravi krah, a tada će se podignuti agrarne stranke, jer narodu osiromašenu i gladnu treba u prvom redu kruha. To je što vri- jedi za sami čistokrvni madžarski narod, a gdje su ostale nemadžarske narodnosti u Ugarskoj? Oni idu u susret svom pridignuću i kulturnom i ekonomskom i ne će proći mnogo vremena, kada će one same početi ozbiljno drmati sa sadanjim poredkom u zemlji preko Drave. Da ironija sudbine bude još veća, morati će stranka, koja je nosite- ljica imena i tradicija Lajoša Kossutha, da sama zadade posljednji jači udarac svojim principima i načelima; morati će sama, da podigne svoje neprijatelje; da ojača misao, koja je potpuno opriječna madžarskoj jedin- stvenoj državi; morati će, da stvori ono što će upropastiti i nju i njene principe: jednom riječju ona je pozvana, da u Ugarskoj uvede- zakon o sveopćem i tajnom pravu glasa. Sveopće i tajno pravo glasa to je udšrac, koji potlačeni narodi Ugarske očekivaju onako kao što su Izraelićani u pustinji očeki- vali manu božiju, a to za to, jer taj udarac ne će pasti po njihovoj, već po madžarskoj glavi. Da zaključim ; Ugarska je sada posvema zazrovana, još malo pa će se to bjelodano odraziti na javnom mnijenju madžarskom. U njoj glavnu riječ vode Židovi, a da ti ne znadu za pojam patriotizma, to smo se na žalosti mi rukoprijateljno osvjedočili ; zaludu, židov uvijek misli samo na svoj Gschčit. U Ugarskoj će napokon u drugom obliku buk- nuti u ne daleko vrijeme građanski rat, ko- jemu samomu: neće se Madžari moći odhr- vati niti mu odoljeti. U takovom stanju stvari naše pozicije imadu mnogo bolju pred- nost nego madžarske. Treba samo sada biti na straži dan i noć; ne smije se sada nasjesti Madžarima, pa da vidiš, kako će oni biti mekši. Još kratko vrijeme, pa će i njihova svršiti. Mi možemo s pouzdanjem gledati u budučnost; hrvatska će se kriza morati za nas povoljno riješiti. Još treba malo bolje uprijeti, a što je glavno nemoimo se nagliti, nego strpljivo čekati na naše vrijeme, pa će se obistiniti ona naša lijepa poslovica: Strpljen, spašen. ać. Hrvatska borba. Rauch i Starčević o položaju. — Madžarski list ,, Budapesti Naplo“ saopćuje razgovor svog suradnika s banom barunom Rauchom, te s dr. Milom Starčevićem. List kaže, da mu je Rauch najprije prika- zao historiju čitavog ugar.-hrvatskog spora, pa navaljuje na Nikolića, za kojega veli, da je na umjetni način raspirivao konflikt samo da dođe prelom između Pejačevića i We- kerlea i da bi tako koalicija spasila svoj po- pularitet, koji je počeo uslijed žestoke navale sa strane Starčevićanaca rapidno padati. Dalje reče, da je unionistička ideja u Hr- - vatskoj posve propala, a za "ilustriranje ne- zakonitoga raspoloženja koalicije citira govor starine Barčića, kojim da je greet bio prisiljen na odgodu sabora. Spominje i demonstracije proti njegovoj ati zaključuje time, da će se ovo stanje poboljšati, jer će narod morati uvidjeti, ai ago SINIEtE isto d rese — da mu nije ugrožen jezik — jer da je to samo jedna fraza. Zatim prelazi list na intewie sa Milom Starčevićem, koji je izjavio, da Frankov od- stup sa predsjedništva nije nikakva opasnost za stranku, koja premda zauzimlje drugo stanovište od koalicije, nipošto me zazire od toga, da bude u svezi sa Madžarima, ali traži priznanje pariteta, .a ostalo bila bi stvar pregovaranja. Iza toga kaže, dalje, da će Starčevićeva stranka pomagati koaliciju u borbi proti pragmatici, no ne će pristati na Rauchov prijedlog, da se izašalju regnikolarne depu- tacije. Rauchov položaj je nemoguć, jer je njegova osoba previše omražena, a. da itko s njim pregovara. Prirodno bi bilo — veli nadalje — da se vlada prepusti koaliciji, koja sačinjava kompaktnu većinu. Supilo u Beču. Na 4. o. mj. nalazio se je Frano Supilo u Beču. On je tamo po- sjetio hrvatske zastupnike na carevinskom vijeću, te je s njima konferirao. Jedna vijest javlja, da se je na toj konferenci našlo for- mnulu, na temelju koje bi se dalo riješiti mirnim putem hrvatsko-madžarski spor. ,Pester Lloyd“, piše o ovom putovanju Supila u Beč, te veli, da je ovo putovanje od velike političke važnosti, jer da će o nj u velike ovisiti razvitak daljnih dogođaja u Hrvatskoj. ,A Nap“ pako grdno napada na Supila, koji da Beču sklapa urote s Ju- goslavenima. > Lorković u Pešti. Dok se je delegat Supilo nalazio u Beču, Lorković se je nala- zio u Pešti. U jutro je pošao u parlamenat. U kuloarima je naišao na grofa Batthany, koji se stao s njim razgovarati. Batthany je pitao Lorkovića. kakvo stanovište misle Hr- vati zauzeti u pitanju samostalne Ugarske banke. Madžari bi željeli, da delegat Vrba- nić, koji je član bankovnog odbora, dođe u Budimpeštu i izrazi svoje mnijenje o banci. Netom se je Lorković oprostio od Batthanya, pristupi k njemu saborski , podpresjednik Rakowsky, te mu reče na slovačkom jeziku: »Eto smo s revizijom poslovnika gotovi, što će sad Hrvati“. ,,Borit če se proti Wekerlea i Raucha“ odgovorio mu Lorković hrvatski. Istoga dana u večer povratio se Lorković u Zagreb. Nezadovoljstvo u stranci prava? Rauchovi reptili: ,Narođne Novine“ i ,Us- tavnost“ i ,Agremer Zeitung“ donose zna- menitu vijest, koja je imala obradovati vas pravovjerni nafod, da iz hrvatske stranke prava misle istupiti Barčić, Lukinić, Mažu- ranić, Magdić i Vinković. Oni su nezadovoljni sa strankom u kojoj da se nezna ni tko pije, ni tko plaća, pa da će pristupiti naprednjacima. Glasilo stranke prava ,Hrvatska“ donaša međutim izjavu zast. Lukinića, koji nazivlje vijest Rauchovih reptila sramnom izmišljo- tinom, a uredništvo ,, Ustavnosti“ stovarištem laži. Očito je dakle da su rauchovci tisli lažnu vijest o nezadovoljstvu u stranci prava namjerom, da prikažu koaliciju klimavom skupinom, kojoj prijeti rasulo. Za riješenje hsV.-ugar. spora. Iz Beča stiže vijest, da smo na putu riješenju hrv. madž. spora. Hrv. srp. koalicija na te- melju kompromisa naškevkić ministar- stvom imala bi preuzeti vladu. Rauch bi otišao s banske stolice, a naslijedio bi ga grof. Kulmer, koji s proveo o pigodbe. Pogledi po svijetu. Protunarodni zakon u Njemačkoj. Nazad nekoliko mjeseca bila je prika- zana u njemačkom državnom saboru osnova zakona o skupštinskom jeziku. Po toj osnovi na javnoj skupštini, ma držale se one u kojem god mjestu njemačkog carstva, nije se smjelo govoriti sa govorničke tribune nego na njemačkom jeziku. Proti toj osnovi ustadoše Poljaci, Francuzi, centrum i većina zastupnika liberalaca. Vlada je tad povukla osnovu, pa ju je prošle sedmice opet prika- zala u parlamentu uz neke promjene, koje sastoje u tome, da se i drugi jezici mogu govoriti na skupštini, ako 60% žitelja mje- sta u kojem se obdržaje skupština prignaju dotični jezik za svoj materinski. I tako je promjenuta osnova naišla na silan otpor. Ipak je prodrla pri glasovanju s većinom od 21 glas. Za stvoriti ovu neznatnu većinu knez je Biilov s rukama i nogama radio Ovo je drugi važni zakon stvoren u Nje- mačkoj za ,pokopanje narodnosti“, a osobito Poljaka. Knez Nikola u Petrogradu. Crnogorski knez Nikola pošao je caru ruskom u pohode rad političkih svrha. Knez Nikola kušaće skloniti ruskog cara da. uz- nastoji, e bi željeznica Dunav-Jadran svrša- vala u crnogorskom Baru, _a ne u San Gio- vanni di Medua, kako to Srbija traži. S is tom svrhom, glasa se, da je knez Nikola poslao pismenu preporuku i ostalim vlastima. Nego kako se je Rusija zauzela već, a i drugim vlastima _preporučila srpske vlade plan, čini se, da će ovo političko. putovanje crnogorskog kneza ostati bezuspješno. Poljački trgovci u Budimpošti. Poljački narod ustrajno provodi bojkot njemačkih proizvoda, da -se tako osveti Njemcima radi protupoljačkog zakona. Ovih su dana trgovci iz Varšave bili u Budim- pešti. U sabornici su konferirali s madžar- skim ministrom trgovine Darany o tome, kako bi s Ugarskom stupili u tijesne trgo- vačke odnošaje, te robu, koju su do sada iz Njemačke dobavljali, kupovati u Ugarskoj. Konferenca se je vodila u francuskom je- ziku. U razgovoru pala je riječ i na poli- tiku, a Poljaci se dotakoše hrvatskog sabora, osuđujući njegovu odgodu. To je madžar- . skog ministra naljutilo, te on prekinu raz- govor, a Poljaci, videći tu nesnošljivost, «odoše razočarani i uvjereni, da_ su Madžari zaista viši šoveni i od samih Njemaca. Za Tolstoja. Zastupnik kršćanskih: sociala Bjelohla- vek, uvrijedio je ma plenarnoj sjednici ca- revinskog vijeća nelijepim izrazima velikog ruskog filozofa Lava Tolstoja. Odmah usta- doše rusinski i mladočeški zastupnici, te za- tražiše od saborskog predsjednika, da u doj- dućoj sjednici osudi napadaj Bj&&ohlaveka na Tolstoja. Svi su liberalni zastupnici osu- dili Bjelohlaveka. Oni će manifestirati za Tolstoja, prigodom predijednikova govora, da tako dokažu njihovo poštovanje prema velikom misliocu. _ - imenovanje biskupa u Francuska). > Figaro javlja, da papa 1iamjerava ovako urediti popunjenje biskupskih stolica u Fran- cuskoj: Svaki biskup će morat predložiti tri sveštenika, za koje on cijeni, da bi bili najsposobniji za obnašanje biskupske časti. mini at čara: Kodinie X Mim, kojoj