Strana 2 ,CRVENA HRVATSKA“ Broj_29.

šteni Židovi. Narod sam je ogorčen proti
svojim vođama, jer ga oguliše do zla Boga
i još malo treba, pa će sveukupna madžar-
ska politika današnjih stranaka doživjeti
pravi krah, a tada će se podignuti agrarne
stranke, jer narodu osiromašenu i gladnu
treba u prvom redu kruha. To je što vri-
jedi za sami čistokrvni madžarski narod, a
gdje su ostale nemadžarske narodnosti u
Ugarskoj? Oni idu u susret svom pridignuću
i kulturnom i ekonomskom i ne će proći
mnogo vremena, kada će one same početi
ozbiljno drmati sa sadanjim poredkom u
zemlji preko Drave. Da ironija sudbine bude
još veća, morati će stranka, koja je nosite-
ljica imena i tradicija Lajoša Kossutha, da

sama zadade posljednji jači udarac svojim

principima i načelima; morati će sama, da
podigne svoje neprijatelje; da ojača misao,
koja je potpuno opriječna madžarskoj jedin-
stvenoj državi; morati će, da stvori ono što
će upropastiti i nju i njene principe: jednom

riječju ona je pozvana, da u Ugarskoj uvede-

zakon o sveopćem i tajnom pravu glasa.
Sveopće i tajno pravo glasa to je udšrac,
koji  potlačeni narodi Ugarske očekivaju
onako kao što su Izraelićani u pustinji očeki-
vali manu božiju, a to za to, jer taj udarac

ne će pasti po njihovoj, već po madžarskoj

glavi.

Da zaključim ; Ugarska je sada posvema
zazrovana, još malo pa će se to bjelodano
odraziti na javnom mnijenju madžarskom.
U njoj glavnu riječ vode Židovi, a da ti ne
znadu za pojam patriotizma, to smo se na
žalosti mi rukoprijateljno osvjedočili ; zaludu,
židov uvijek misli samo na svoj Gschčit. U
Ugarskoj će napokon u drugom obliku buk-
nuti u ne daleko vrijeme građanski rat, ko-
jemu samomu: neće se Madžari moći odhr-
vati niti mu odoljeti. U takovom stanju
stvari naše pozicije imadu mnogo bolju pred-
nost nego madžarske. Treba samo sada biti
na straži dan i noć; ne smije se sada nasjesti
Madžarima, pa da vidiš, kako će oni biti
mekši. Još kratko vrijeme, pa će i njihova
svršiti. Mi možemo s pouzdanjem gledati u
budučnost; hrvatska će se kriza morati za
nas povoljno riješiti. Još treba malo bolje
uprijeti, a što je glavno nemoimo se nagliti,
nego strpljivo čekati na naše vrijeme, pa
će se obistiniti ona naša lijepa poslovica:
Strpljen, spašen. ać.

 

Hrvatska borba.

Rauch i Starčević o položaju. —
Madžarski list ,, Budapesti Naplo“ saopćuje
razgovor svog suradnika s banom barunom
Rauchom, te s dr. Milom Starčevićem.

List kaže, da mu je Rauch najprije prika-
zao historiju čitavog ugar.-hrvatskog spora,
pa navaljuje na Nikolića, za kojega veli, da
je na umjetni način raspirivao konflikt samo
da dođe prelom između Pejačevića i We-
kerlea i da bi tako koalicija spasila svoj po-
pularitet, koji je počeo uslijed žestoke navale
sa strane Starčevićanaca rapidno padati.
Dalje reče, da je unionistička ideja u Hr-

- vatskoj posve propala, a za "ilustriranje ne-

zakonitoga raspoloženja koalicije citira govor
starine Barčića, kojim da je greet bio
prisiljen na odgodu sabora.
Spominje i demonstracije proti njegovoj
ati zaključuje time, da će se ovo stanje
poboljšati, jer će narod morati uvidjeti,

ai ago SINIEtE isto d

rese — da mu nije ugrožen jezik — jer da
je to samo jedna fraza.

Zatim prelazi list na intewie sa Milom
Starčevićem, koji je izjavio, da Frankov od-
stup sa predsjedništva nije nikakva opasnost
za stranku, koja premda zauzimlje drugo
stanovište od koalicije, nipošto me zazire
od toga, da bude u svezi sa Madžarima, ali
traži priznanje pariteta, .a ostalo bila bi
stvar pregovaranja.

Iza toga kaže, dalje, da će Starčevićeva
stranka pomagati koaliciju u borbi proti
pragmatici, no ne će pristati na Rauchov
prijedlog, da se izašalju regnikolarne depu-
tacije. Rauchov položaj je nemoguć, jer je
njegova osoba previše omražena, a. da itko
s njim pregovara. Prirodno bi bilo — veli
nadalje — da se vlada prepusti koaliciji,
koja sačinjava kompaktnu većinu.

Supilo u Beču. Na 4. o. mj. nalazio
se je Frano Supilo u Beču. On je tamo po-
sjetio hrvatske zastupnike na carevinskom
vijeću, te je s njima konferirao. Jedna vijest
javlja, da se je na toj konferenci našlo for-
mnulu, na temelju koje bi se dalo riješiti
mirnim putem hrvatsko-madžarski spor.

,Pester Lloyd“, piše o ovom putovanju
Supila u Beč, te veli, da je ovo putovanje
od velike političke važnosti, jer da će o nj
u velike ovisiti razvitak daljnih dogođaja u
Hrvatskoj. ,A Nap“ pako grdno napada
na Supila, koji da Beču sklapa urote s Ju-
goslavenima. >

Lorković u Pešti. Dok se je delegat
Supilo nalazio u Beču, Lorković se je nala-
zio u Pešti. U jutro je pošao u parlamenat.
U kuloarima je naišao na grofa Batthany,
koji se stao s njim razgovarati. Batthany je
pitao Lorkovića. kakvo stanovište misle Hr-
vati zauzeti u pitanju samostalne Ugarske
banke. Madžari bi željeli, da delegat Vrba-
nić, koji je član bankovnog odbora, dođe u
Budimpeštu i izrazi svoje mnijenje o banci.
Netom se je Lorković oprostio od Batthanya,
pristupi k njemu saborski , podpresjednik
Rakowsky, te mu reče na slovačkom jeziku:
»Eto smo s revizijom poslovnika gotovi, što
će sad Hrvati“. ,,Borit če se proti Wekerlea
i Raucha“ odgovorio mu Lorković hrvatski.
Istoga dana u večer povratio se Lorković u
Zagreb.

Nezadovoljstvo u stranci prava?
Rauchovi reptili: ,Narođne Novine“ i ,Us-
tavnost“ i ,Agremer Zeitung“ donose zna-
menitu vijest, koja je imala obradovati vas
pravovjerni nafod, da iz hrvatske stranke
prava misle istupiti Barčić, Lukinić, Mažu-
ranić, Magdić i Vinković. Oni su nezadovoljni
sa strankom u kojoj da se nezna ni tko pije,
ni tko plaća, pa da će pristupiti naprednjacima.
Glasilo stranke prava ,Hrvatska“  donaša
međutim izjavu zast. Lukinića, koji nazivlje
vijest Rauchovih reptila sramnom izmišljo-
tinom, a uredništvo ,, Ustavnosti“ stovarištem
laži. Očito je dakle da su rauchovci tisli
lažnu vijest o nezadovoljstvu u stranci prava
namjerom, da prikažu koaliciju klimavom
skupinom, kojoj prijeti rasulo.

Za riješenje hsV.-ugar. spora. Iz
Beča stiže vijest, da smo na putu riješenju
hrv. madž. spora. Hrv. srp. koalicija na te-
melju kompromisa naškevkić ministar-
stvom imala bi preuzeti vladu. Rauch bi

otišao s banske stolice, a naslijedio bi ga grof.
Kulmer, koji s proveo o pigodbe.

  

Pogledi po svijetu.

Protunarodni zakon u Njemačkoj.

Nazad nekoliko mjeseca bila je prika-
zana u njemačkom državnom saboru osnova
zakona o skupštinskom jeziku. Po toj osnovi
na javnoj skupštini, ma držale se one u
kojem god mjestu njemačkog carstva, nije
se smjelo govoriti sa govorničke tribune
nego na njemačkom jeziku. Proti toj osnovi
ustadoše Poljaci, Francuzi, centrum i većina
zastupnika liberalaca. Vlada je tad povukla
osnovu, pa ju je prošle sedmice opet prika-
zala u parlamentu uz neke promjene, koje
sastoje u tome, da se i drugi jezici mogu
govoriti na skupštini, ako 60% žitelja mje-
sta u kojem se obdržaje skupština prignaju
dotični jezik za svoj materinski. I tako je
promjenuta osnova naišla na silan otpor.
Ipak je prodrla pri glasovanju s većinom od
21 glas. Za stvoriti ovu neznatnu većinu
knez je Biilov s rukama i nogama radio
Ovo je drugi važni zakon stvoren u Nje-
mačkoj za ,pokopanje narodnosti“, a osobito
Poljaka.

Knez Nikola u Petrogradu.

Crnogorski knez Nikola pošao je caru
ruskom u pohode rad političkih svrha. Knez
Nikola kušaće skloniti ruskog cara da. uz-
nastoji, e bi željeznica Dunav-Jadran svrša-
vala u crnogorskom Baru, _a ne u San Gio-
vanni di Medua, kako to Srbija traži. S is
tom svrhom, glasa se, da je knez Nikola
poslao pismenu preporuku i ostalim vlastima.
Nego kako se je Rusija zauzela već, a i
drugim vlastima _preporučila srpske vlade
plan, čini se, da će ovo političko. putovanje
crnogorskog kneza ostati bezuspješno.

Poljački trgovci u Budimpošti.

Poljački narod ustrajno provodi bojkot
njemačkih proizvoda, da -se tako osveti
Njemcima radi protupoljačkog zakona. Ovih
su dana trgovci iz Varšave bili u Budim-
pešti. U sabornici su konferirali s madžar-
skim ministrom trgovine Darany o tome,
kako bi s Ugarskom stupili u tijesne trgo-
vačke odnošaje, te robu, koju su do sada iz
Njemačke dobavljali, kupovati u Ugarskoj.
Konferenca se je vodila u francuskom je-
ziku. U razgovoru pala je riječ i na poli-
tiku, a Poljaci se dotakoše hrvatskog sabora,
osuđujući njegovu odgodu. To je madžar-

. skog ministra naljutilo, te on prekinu raz-

govor, a Poljaci, videći tu nesnošljivost,
«odoše razočarani i uvjereni, da_ su Madžari
zaista viši šoveni i od samih Njemaca.

Za Tolstoja.

Zastupnik kršćanskih: sociala  Bjelohla-
vek, uvrijedio je ma plenarnoj sjednici ca-
revinskog vijeća nelijepim izrazima velikog
ruskog filozofa Lava Tolstoja. Odmah usta-
doše rusinski i mladočeški zastupnici, te za-
tražiše od saborskog predsjednika, da u doj-
dućoj sjednici osudi napadaj Bj&&ohlaveka
na Tolstoja. Svi su liberalni zastupnici osu-
dili Bjelohlaveka. Oni će manifestirati za
Tolstoja, prigodom predijednikova govora,
da tako dokažu njihovo poštovanje prema
velikom misliocu. _ -

imenovanje biskupa u Francuska).

> Figaro javlja, da papa 1iamjerava ovako
urediti popunjenje biskupskih stolica u Fran-
cuskoj: Svaki biskup će morat predložiti
tri sveštenika, za koje on cijeni, da bi bili
najsposobniji za obnašanje biskupske časti.
mini at čara: Kodinie X Mim, kojoj