3 None e je če i o AMORE S Broj 33. u koju tursku luku, te će stati, ako ustreba, na obranu tal. pošt. ureda. Izvoljski o Balkanu. Ruski ministar izvanjskih posala pri raspravi o državnom _proračanu progovorio je o balkanskom pitanju. U tom govoru istiću se tri glavne tačke. Prva: Državni interesi, pa i to da se izbjegnu kakovi su- kobi, a moguće i rat, koji u sadanjim prili- kama Rusija ne bi mogla održati, prisilili su je, da se s jedne strane ne usprotivi namjeri Austrije za sagradnju željeznice U vac-Mitrovica, a s druge strane, da se opre * radikalnim reformatornim predlozima Kn- gleške za Macedoniju. Druga: Rusija, kao Italija obećaje da će poduprijeti svaku osnovu za sagradnju željeznica u Macedoniji, budući smatra že- ljeznice velikim pronicalom kulture. A opet će željeznice postaviti u rav iotežje uplive raznih vlasti na Balkanu. Treća : Rusko - Austrijski miirzstegski ugovor potpuno je propao. Program refora- "ma u Macedoniji izvršit će se dogovorno sa svim vlastima. 'Temelji će ovom programu biti ruski predlozi, koje je Francuska i Ita- lija već prihvatila, a to će učiniti i Engleška, pa i Austrija i Njemačka uz neke male promjene. / Ovaj govor ministra Izvoljski duma je s velikim zanimanjem saslušala, a i u vanj- skom je svijetu dobar utisak proizveo. Hoće li car Nikola u Rim? Neke bečke novine uvjeravaju, da hoće. Dapače vele, da se pripovijeda u diplomat- ski i : i “ pove stalnošću može reči,da će car Nikola ovoga ljeta posjetiti Italiju, Našem kralju na čestitke. Već je stalne, da će svi njemački kne- zovi in corpore doči u Beč, da kralju česti- taju GO-godišnjica vlade. Ovaj skupni posjed je pokrenuo car Vilim. Isprva u Beču nijesu bili odveć zanešeni za lično čestitanje nje- mačkih saveznih vladara, jer su se_ bojali, da ovaj posjed ne. uzvitla prašinu među Slavenima monarhije. Napokon uslijed nepre- stanih poticaja sa strane cara Vilima, mo- ralo se je na ovaj posjed njemačkih knezova pristati. E Međutim naš kralj pisao je engleškom kralju Eduardu, koji ga je još od prije za- pitao, kad bi ga mogao posjetiti kroz ovu godinu, da bi sretan bio, kad bi se s njim sastao ovoga ljeta u Ischilu. A rijet bi, da će nastojanjem Eduarda i predsjednik Fran- cuske republike Fallieres doći s njim u Ischl. Ovako se misli, da bi se posjedom Eduarda i Fallićresa. zapriječilo izrabiti u po- litičke svrhe lično čestitanje njemačkih kne- zova. rok Nemiri u Kavkazu. Na rto-oretjln granici širi se pa- nislamski pokret. Čete fanatika harače, pale i ubijaju. Rusija je morala poslati u Kaukaz nekoliko četa vojske i đenerala :Mičenka, koji se je odlikovao u rusko-japanskom ratu: Ruske su čete stupile na perzijsko tlo, te tamo više sela bonbardovale. Pokret među muslimanima se svejednako širi, pa se je bojati, da ne zahvati sve semljište yoko_ ka- CRVENA HRVATSKA“ firvati u Americi. Jadranska: Vila. 'To_je ime tazburaškom zboru, koji utemeljiše naši zemljaci u Hor- tford, Conn. Oni ustrojiše, to tamburaško društvo ,da: pokažu ostalim narodnostima, kako Hrvat svoj narodni instrumenat, našu milu tamburicu nadasve štuje, i njeguje svoje narodno glazbilo.“ U tim riječima jednog člana Jadranske Vile odrazuje se ljubav naše braće u Ame- rici za sve ono što ih sjeća na svoj narod i domovinu. Dapače oni idu i za tim, dau dalekom svijetu pronesu ime hrvatske naro- dne glazbe. Tamburaškim zborom će uprav- ljati g. Eduardo Kauders, prvi Hrvat, te polazi u onoj zemlji glazbeni konservatorij. Hrvatska škola u Johnstownu. Naši zemljaci u Yohnstownu i okolici živo pre- poše, da podignu svoju narodnu hrvatsku školu. U tom je gradu i okolici brojna hr- vatska kolonija, pa im se je sažalilo, što njihova djeca moraju slušati u školi preda- vanja u tuđem jeziku i tuđem duhu. Uvi- đeše, da je u tome velika pogibelji, da im se djeca ne odnarode, pa da se to ne do- godi, naumiše u gradu podići hrvatsku školu. U Johnstownu imadu Slovaci svoju školu, pa ie i to bilo pobuda našima, da i oni slijede primjer Slovaka. Na uskrsm po- nedjelnik dadoše zabavu u korist hrvatske škole. U pozivu na ta zabavu vele, da će '_ škola biti »garište hrvatske svijesti“, te što ne će učiniti domaće ognjište, a ono će hr- vatska škola, koja će spasti hrvatsku djecu, da se ne izgube »hrvatskoj riječi i hrvat- skom imenu u velikom moru tuđinstva.“ , koji je umorio svog sunarodnjaka Zganjera u Smoke Run na sam Božić osuđen je na 8 godina robije. U ugljenokopu u Luzerni veselo, kao mladac pun života, kopao ugljen Franje Kovačević iz Bobovca, kad se ocije- pi nad njim veliki komad uglja i primeči ga. Nesretnika odnesoše drugovi mrtva ku- ći. Članovi društva , Sveti. Duh“ osjeka N, H. Z. prirediše mu lijep sprovod. iz naroda. : Malo statistike ! Neke su naše novine donijele izvatke iz statistike, što je po pri- lici Dalmacija uvezla i izvezla kroz godinu 1906, ne 1907,. ko što su neke pogrješno javile. Statistika je vrlo dobra i poučna jer bi ona morala da bude mjerilo napredka ili 'mazadka našeg prometa, ergo narodnog bla- gostanja: — uvjek, ali, kad bi ta statistika dobro i točno vođena bila. Ovako kako je sada, meni izgleda vrlo slaba, barem što se Dalmacije tiče, u koliko sam ja prispodobiti mogao, a evo nekih po- dataka, de se vidi kako smo sveudilj i u svemu col baccala pe: la Dalmazia. Godine gospodnje dakle 1906 Dalmacija je uvezla 21.157 m. c. kafe, a izvezla kaže statistika 383 wi. c. (gdje?) U Metković se je uvezlo 11.848. Risan 2.100 m. c. to je 14.000 m. c. ili %s uku- pnog u:vza, koje sigurno nijesu potrošili ni ona mj... . ni njihova Dalmatinska okolica. Cukara iste godino je uvela Dalmacija 43.652 a izvela 1.317. Metković je uzeo 11.343, Risan 3.873 : circa 16.000 m.-c. što opet potrošiti nijesu mogli.. “ Dalmacija bi dakle sebi bila uvezla kave 7000, cukara 28.000 m. e. eirca. Ovo malo, a na debelo. Homo nešto na detalje. Točne podatke drugih mjesta ja nijesam mogao izbaviti, ali znam točno da Slano, sa okolicom od 2000-2500 stanovnika, bez iko- e jeg osobitog padališta uvezlo je godine 1904 Kave 40 m. c. Cukara 120 1905 , 48 , a AŠ 1000. 2.08 » 133 a recimo Ston, sa dvostrukom bar okolicom, pa Sud, solila,; porezni ured, što sve i stra- nih pristupa izazivlje, po statistici ima god. 1904, Kafe 13, Cukara 19 m. €. Pomislite Ston, najvažnije padalište izim Dubrovnika i- Cavtata u našem Kotaru. Pa nije Ston sam. Eno Rab, god. 1904 Kafe 6 m. e. Cu- kara 23, a god. 1906 Kave 9 Cukara 81. Trstenik 1904, Kave 15, Cukara 51, a god. 1906 Kave 53, Cukara 108. . Vis, 1904, Kave 13, Cukara 185, 1906 Kave 37, Cukara 203. I tako bi mogli do sutra. A najsmiješnije je, opet da je Postire god. 1904, uvezlo Kave 20 m. c. a iste go- dine izvezlo 25 m. c. I ovake su statistike koje se izdaju u 'Tr- stu po nalogu sninistarstva trgovine, a koje se opet i nesudaraju podpuno sa onom koju napose izdaje Statistički departman mini- starstva trgovine u Beču. A tako je sve u nas. Oni rade, i dosta toga slabo rade, a mi KAO Me DONOSTO KTIVO a nvala nn? šim usrećiteljima, kod nas ne fali, kad se prigodice sastanemo, izjadamo se jedan dru- gomu, povičemo na vladu, koja uz svoja dobra pleća, malo za to i haje, pa svijet, ide dalje, a mi dalje trpimo, čekajuć valjda da se svijet stane okrećati baš onako kako mi to želimo, bez da se mi.... za to po- trudimo. h Uz toliko mirakula za Dalmaciju, bio je i oni da ćemo dobiti 3 brze pruge iz Tr- sta, 4 iz Rijeke i onamo, tako da svaki dan će biti brza pruga, i brza pošta, za i iz Dalmacije. ; Po novinarskim tužaljkam rek bi da ne cvijeta prešnost ni po ostaloj Dalmaciji, al šta se naše okolice tiče, to mi hvala zau- zimanju za napredak itd. itd. stojimo po- štom mnogo lošije nego smo lani stali. Lanjske godine n. p. dobivali smo brzu poštu u erijedu, petak i subotu. Novi List od utorka primali smo u srijedu, od petka u subotu, tako smo ne rijetko dobivali i Obzor, i drugu poštu. Uređenjem po novoj godini, okrenulo da ne može gore. Novi. List i Obzor _od petka, subote i nedjelje dobijemo u srijedu, od utorka i srijede u petak, od četvrtka u ponedjeljak. E Pokrajinske novine i pisma mnogo gore. A: