U DUBROVNIKU, 2. svibnja 1908. . «| m ——————m—mu<um——————<—m—m=m<—<m—m—s>azmm—=— 1 VATSKA NES VODE E OP _ Gijena je listu unaprijeda: se Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE + Dr. Baltazar Bogišić Rodio se dr. Baltazar Bogišić 20. pro- sinca godine 1834. u Cavtatu. Do smrti očeve ostao u Cavtatu, u čijoj je učioni dekan, a kasniji biskup dubrovački Zafron, podučavao u matematici, a godine 1866. krenuo je Bogišić u Mletke, gdje je na liceju S. Catharina (kasnije Liceo Marco Foscarini), svršio gimnaziju. Više nauke slušao je u bečkom, berlinskom i monakov- skom sveučilištu, a polazio je i druge viso- ke škole, i to u Giessenu, Heidelbergu i u Parizu. Bio je pravnik, ali se je bavio i filologijom, filozofijom i historijom. Godine 1862. promoviran je u Giessenu na čast doktora prava, a godine 1864. postao je doktorom prava i na bečkom sveučilištu. Godine 1869. imenovalo ga sveučilište u Odesi začasnim doktorom državnoga prava. Godine 1863. postao je kolaboratorom u bečkoj dvorskoj biblioteci, a godine 1867. i 1868. ponudiše mu dva ruska sveučilišta stolicu profesure za povijest slavenskoga prava. Iste godine 1867. dne 25. srpnja imenova ga jugoslavenska akademija zna- nosti i umjetnosti u Zagrebu svojim pravim članom. Ponude na ruskom sveučilištu nije primio, nego se odazvao pozivu ratnog mi- nistarstva, koje ga poslalo na preuređenje pučkih učiona u Vojnoj Krajini. Bio je školski savjetnik i nadzornik u Temišvaru, te je kao takav proputovao cijelu krajinu. Iza toga primio je profesorsko mjesto na novoustrojenom sveučilištu u Odesi gedine 1870. te je tamo ostao dugi niz godina profesorom. Po želji crnogorskog kneza Ni- kole godine 1872. preuzeo je zadaću, da izradi Građanski zakonik“ za Crnu Goru, koju je radnju savjesno i uzorno obavio na osnovu narodnih običaja. Taj je zakonik stao 1. srpnja. 1888. na snagu, te vrijedi i danas u Crnoj Gori. Radi silnog posla, s kojim je to mjesto bilo skopčano, dobio je dugi dopust od sveučilišne službe. Godine 1877. bio je dr. Bogišić neko vrijeme član privremene bugarske vlade u Sofiji, za tim je živio većim dijelom u Pa- rizu, a 1893. preuzeo je lisnicu ernogorskog ministra pravosuđa na Cetinju, koju je pri- držao do god. 1899., kad se je opet vratio u ' Pariz, Ovo je u kratkim crtama povjest života čovjeka, kojega smo u srijedu dopratili do hladnog groba. Već iz ovih kratkih životo- pisnih crta može se razabrati ugled, koji je pokojnik uživao u vanjskom svijetu kao znanstvenik, a taj io ugled stekao poglavito svojim bogatim zn; tvenim radom na polju " slavenske pravne nauke. Taj je rad rastrošen po najraznovrsni- jim časopisima pisan u različitim jezicima, pa će biti zadata) Rogišićeva žive! pisca, da sad to prikupi. itoprva tuda bit će nam slika rada njegova jasna, a ovako, što se govori o Bogišiću, to je više ili manje su- bjektivno i površno. Površno je, jer se po pojedinim radnjama ne može cijeniti čovjeka, a subjektivno, jer kako nemamo točan pri- jegled njegova rada, gdje nedostaje činjenica, tu pomaže mašta. Treba se prenijeti u doba, kad je Bo- gišićev rad započeo. Ako se ne varamo, prva je njegova radnja, gdje on upozoruje na sabiranje narodnih pravnih običaja, izišla god. 56 u ,Književniku“, Tada je Bogišiću bilo tek 22. godine, a samo znanstveno ispitivanje kod nas Hrvata i Srba bilo je tako rekuć u povojima, ono se nije bilo još otreslo diletantizma. Istina je, da je Bogišić kod drugih naroda mogao već naći primjera ozbiljnom ispitivanju narodne starine i etno- grafije, pa dosljedno i pravnih običaja, što nijesu drugo nego jedan pojav kulturnog razvitka, ali to ne diže Bogišiću slavu, da je on prvi kod mas krenuo tom stazom, i to još u dobi, koja obično nije sklona objek- tivnosti, kakve treba kod naučnog nastojanja. Ovaj rad Bogišićev, koji je po tom započeo već g. 1856. kojemu drugu etapu bilježi g. 1877. glasovito djelo ,,Zbornik sadašnjih pravnih odnošaja, koji živu u na- rodu“, a treću: , Građanski zakonik za Crnu goru“, koji je stupio na krepost 1. srpnja 1888., a gdje je praktični primijenjeno iskustvo i zvanje stečeno u mnogogodišnjem putovanju po Balkanu, taj je rad već po sebi tako ogroman, da je morao povući na sebe pažnju znanstvenog svijeta. Kod po- tonje radnje trebalo je običajno pravo na- šega naroda dovesti u sklad sa zahtjevima sadašnjeg života. Kažu da Bogišić nije sas- vim uspio, ne mislimo, «do je to istina, jer ima drugih, koji tvrde protivno, ali i kad bi prigovor bio istinit, to ne umanjuje ni najmanje važnjost djela Bogišićeva. Ne smijemo zaboraviti, da je on prvi, koji je nešto slično pokašao, i da se drugi u Eu- ropi nije mogao naći da uradi, što je Bo- gišić uradio. Bogišić je posvetio život živomu pravu ali on nije zanemario ni pisane pravne spomenike. Iz njegova je pera potekla radnja o porodičnom pravu kod starih Dubrovčana, Statute dal- matinskih općina malo je ko poznavao kao on (Pisani zakoni za slav. jugu), & svakomu će još bit u pameti krasno izdanje ,Du-' brovačkih statuta“ koje je nedavno objelo- danila akademija pod uredništvom Jeričeka i Bogišića. To je djelo po tačnosti i sigur- nosti u našoj naučnoj književnosti unicum. Drugi bi se tolikim radom iscrpio, ali Bogišić je uza sve to našao vremena, da se bavi i drugim radom. On je poznat kao mm———=———m=—Sm———m—m—— a————m=—= mm———— —m——=—=—m—m—=m—=m—mm——<mm<muzzwz—— POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahvale plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po === godbi us raesmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju e. — == =SRRu=u==u=u============ kopanskoj kao znameniti prilog raspravi Račkoga, a nije ni Dubrovnik zaboravio, svjedoči to njegova rasprava o Stjepanu Gradi, već spomenuto izdanje statuta i mnoge druge raspravice. Gdje je našao Bogišić vremena za sav taj rad? To je ona tajna, koja obavija život Bogišićev. Pred njegovim grobom stojimo, kao pred grobom čovjeka, koji se broji među najplodnije naše pisce i znanstvenike, a što jo još čudnovatije, što je on pisao, to zadi- vljuje tačnosti podataka, tako da znanost može kročiti naprijed, te obeskrijepiti mnoge izvode Bogišićeve, ali ono, što je on prona- šao, to ostaje, te će za uvjek ostati svojina njezina. Perletarski obrt u Českoj. Čudnovato je da se u zemlji dalekoj od ' mora, kao što je Česka, može. da razvije obrt perletarski. Prije bi to očekivali od ze malja primorskih; jer iz mora se lovi suro- vina, koja za tu stvar služi. No kako je to unosan posao, nije čudo da je i to izrabio praktični Čeh. Kod nas.u primorju za takav obrt i ne znadu, pa sam litio da par riječi o tomu napišem, ne bi li naš čovjek upo- trebio tu zgodu, da nađe lijepe zarade. - Za zimskih dugih večeri, kad ne moše ribar da lovi, a u polju kad posla nije, mje- sto dosadna i uzaludna razgovora mogao bi da se lati ove diletantske radnje i zaradi ko za šalu par lijepih kruna dnevno. U moru našem na pretek: je školjaka, mušula, lja- štura, spuža itd., koje rasrđen ribar izbaci iz mreže opet u more, ako mu kakva zaluta u mrežu skupa s ribom. On i ne sluti, da bi i ono moglo da donese više koristi no riba sama. Pametniji će za besposlice izvaditi pir ljuštura i prodati ih tuđincu za ures ili »tijetkost“, ako mu se ovaj pusti nasaditi. Međutim to bi se dalo i inače da upotrijebi. Na svakoj ljuštici, ili školjki itd., se unutar: nje strane kora se svijetli i prolijeva kao svila. Zovu je u nas obično sedefom; biser- nicom, perletom, ,madreperlom“. Takovi per- let, ,madreperla“ u trgovini se znatno ci- jeni i dobro plaća. A to tim više, što sa boje ljepše, življe i što su komadi veći. 1 sami naš morski prosti spuž, — ,harikula“ ima sedefa i ako se ne opaža dok je zastrt vanjskom, zelenom korom. Ukloni li se ta kora sumpornom kiselinom pokazati će se svijetli sedef sadržavši prvašnji oblik, a to je onakav spuš, koji obično resi naše kotije, okvire i ost. Ljepše. bojadisani perlet, što ih ženske nose kao ures u košama, dr. žala za pora, noževe za papir, kutije za de- rove itd. itd. M Jedan radnik može da učini 3-4 ženske češlja dnevno, a dobije sa svaki 3 krone. a d * s i 3 u točne ro I i E s srela SLI ua 4 o Sai Sh u“ ulanara",, > E koe GSV 4