Strana 2.
E CRVENA HRVATSKA“ : "Broj 36.
DO nemsmmmimmmtmmmmmmmmmmmmmmmmnikafammummmzntmmnjemmmmnmmNsskamzmmmmmmnmtmmsmmussmsnmaem ae m.
primorje, da ština,-držanih u Trafalgar Square, branio ga
Hoće li on potražiti ljepše zarade od te? —
Đevet do dvanajest kruna dnevno dostatno
je urednom radišnom radniku da ne samo
pošteno, no i gospodski živi. Istina je da za
taj finiji rad treba i neke spreme i nekog
znanja. No tko je promatrao radnje, što ih
naš samouk seljak u drvu izradi biti će na
čistu, da bi i taj finiji obrt mogao kod nas
lijepo da uspjeva. Al ne ćemo zahtjevati to-
liko. Bilo bi za početak previše. Govoriti
ćemo o nižoj, jednostavnijoj radnji. Malo je
komu bilo do toga da traži, odakle su one
puce, što nam rese košulje i svilene oprave
naših gospođa. Trgovac ih naruči iz tuđine,
sa tvornice, a tvorničari dobiju surovinu s
mora; al i to na žalost ne iz naših krajeva.
Česi je preko Hamburga dovažaju, plate
robu, prevoz, carinu, izradbu i — šalju u
trgovinu kao gotovu robu. Dakako da na
tom treba da dobije prvi prodavaoc, pa tvor-
ničar i onda trgovac na malo. Kad bi sav
taj dobitak padao u jednu kesu, mogao bi
da takav producenat uspješno i solidno kon-
kurira prvomu. To bi se moglo jedino kod
nas, pri moru. Nema transporta ili je raz
mjerno malen, nema carine, a robu izrađuje
onaj, koji i surovinu lovi. No da — sada će
naš čovjek otvoriti usta pred pomisli —
tvornica; jer u nas se ne može predočiti
»fabrika“ bez ogromnih zgrada i kilometri-
čkih dimnjaka; čega baš u ovom poslu ni
iz daleka ne treba, pa eto za to našim lju-
dima i preporučujemo. Kako 1ekosmo, vanj-
ska se kora na ljuštici ostrani ili sumpor-
nom kiselinom ili običnim brusom, a onda
se okruglim svrdlom, trapanom, prave na
brzu ruku malene ili velike puce, koje se
bruse malim trapanom, koji se upotrebljava
i kod radnja u tankom drvu. Sedef se može
da pila sa malim pilicima, kao što se to
drvene radnje izrađuju, može da se i reže
kao rezbarsko drvo pa da'se i bojadiše ke-
mičkim bojama. — Ovo bi bilo u kratko,
što smo htjeli da spomenemo, a nadamo se,
da ćemo dati prilike ljudima, koji bi imali
volje, da se s tim zanimaju, da stvar upo-
znadu i pobliže. Odborni učitelj, gosp. Gu-
stav Hečman, Čeh proputovati će ovih pra-
=== mmm sum——m—<=uuU === === —m=—=—<—m<az—m—m—.=
J. P4sztor: Pomirenje.
Brzim korakom približavao se je šuma-
revoj kući, čovjek mrka, zaprašona lica, zao-
grnut plavim, zelenim kaputom. Po hodu
mu se je moglo raspoznati, da dolazi iz da-
leka. Čelo mu je bilo oznojeno, a u njego-
vim očima čitala se je zabrinutost. Za čas
stane pred dvorištem šumarove kuće, zatim
se uputi lagano prama ulazu.
Pred šumarevom kućom, kraj stola, koji
se je nalazio između niskih, mladih omorika
i nekoliko biljka, sjedio je šumar. Kraj njega
pripravljala je žena doručak. Šumar je listao
po jednoj novini. Njegova ramena udobno
su počivala na naslonjaču okruglog, velikog
vrtnog stolca. Jutarnje sunce nješno je po-
zlačivalo mrko mu lice. Bio je jak i zdrav.
uprav . protivno
nemoćan, nježan, Šumsko
sijevalo :
znika dalmatinsko i istarsko
poradi oko toga da (Česi pribavljaju suro-
vinu iz Dalmacije mješte preko Hamburga.
Njegovi znanci, a djaci u Pragu, biti će mu
u tomu pri ruci, no oni će po svoj prilici
poraditi i :oko toga da se takav kurs, za nas
u velike koristan, p& mogućnosti osnuje.
Dobra volja i zanimanje za ovu stvar mo-
rala bi da pripravi terrain za takovo podu-
zeće, — a u to ne sumnjamo; jer se radi
o koristi našoj.
Pismo iz Beča. |
Beč, 27. IV.
U Engleskoj upisuje se u vrline, i što-
vanje svog političkog protivnika. U Engle-
skoj ovih dana pri sprovodu velikog Camp-
bell-Bennermana natječu se vođe protivnih
stranaka, ko će bolje proslaviti pokojnikova
djela u radu za domovinu. U Engleskoj na-
pokon nema nego dvije stranke. Ne tako
kod nas! Kad se rodi drugi Maculay, koji
bude pisao essay o Sir Henriu Bannermanu
završiti će ga riječima: ,, i u najžešćim po-
litičkim borbama nije on imao osobnih ne-
prijatelja“. Na njegovo mjesto došao je Mr.
Asquith. Oba ova državnika rese osobite
vrline i sposobnosti. Na jednoj strani zdušni
radnik, koji je istodobno ljubezan i taktičan
čovjek, a u političkom životu igra znamenite
uloge. Na drugoj strani imamo mislioca,
koji traži, da svoga slušaoca uvjeri o ne-
čemu sa svojim hladnim logičkim zaključ-
cima. Da se malo pozabavimo ovim drugim.
Od početka pa do dana današnjeg život
je Asquithov pun neprekidnih uspjeha. Još
kao mladić pohađajući sveučilište Balliol
College u Oxfordu, među , Jovetovim mla-
dim ljudima“ dospije u brzo na prvo mjesto.
Dr. Jovet, ondanji rektor, koji spajaše duh
anglikanske teologije sa onim klasićne sta-
rine, priznat bijaše od svakoga kao genius
lori. Mr. Asquith bi promoviran pod njego-
vim školovanjem. Došavši .tada na pravničke
nauke, sav njegov rad bi okrunjen sjajnim
uspjesima. Kad je John Burns, radnički
vođa bio bačen u tamnicu radi pučkih skup-
Put DR
samo bi u njenim očima kadikad usplamtio
oganj života, kadgod zatajena vruća želja,
koja bi se odmah rasplinula pred blagim,
nastajućim oblacima.
» Drvar dolazi“, reče žena tiho svom
mužu. '
»Zorić?“ zapita šumar dignuvši oči sa
novina. ,Što bi to imalo značiti, ta on je
imao još prije zore otputovat željeznicom?
»Danas razašiljamo prva debla prolje-
"tnih stabala“.
Čovjek u zelenom kaputu ustavi se
pred šumarom. Mućke digne kapu.
»Vi ste, Zoriću?“ reče šumar njemu.
»Sto se je dogodilo? Vaše je lice iznaka-
ženo! Zar se je dogodila nesreća ?“
= Drvarevo je oko nemirno lutalo u nao-
kolo.
»Velika se je nesreća dogodila .....
Perić ...“ '
je Asquit, a da nije znao, da će s njim za-
jedno sjediti kao s, kolegom u liberalnom
kabinetu. :
. Trijezan razum juriste glavna je odlika
i današnjeg državnika Asquitha. On je pravi
intelekat. Sve što je sentimentalno ili sen-
zacijonalno, to je za nj tuđe. Jer izgleda, e
je u njemu usahnuo svaki osjećaj života, te
da nad njim vlada sam razum, to cdbija
neke od njega, dok drugi baš u tome na-
zrijevahu prave sposobnosti jednog vodećeg
državnika. 3
U političku arenu stupio je Asquit 1886.
kada ono Gladstonova vlada nasukala se bijaše
na pitajne Homerule. Sada mu je 57 godina.
Kao nekoć u sudnici, tako sada u parla-
mentu privukao je na sebe pažnju logičnom
snagom svojih govora, te je Gladstone još
g. 1892. pokušao, da mu povjeri vodstvo
ministarstva za unutarnje poslove. I nije se
pokajao, jer je mladi ministar pokazao, da
je dorasao svojoj zadaći, naročito na polju
zakonstva o zaštiti radnika.
Kada je svrhom 1905. pala desetgo-
dišnja konservativna vlada, postade Asquith
ministar financija. Ako se u zadnje doba o
njemu nije ništa čulo, kao o njegovim ko-
legama, to je opet do jedne druge njegove
duševne vrline. On ne radi naime sa senza-
cijama i iznenađenjima.
Najznatnija uloga, koju igraše on zadnjih
godina bila je vodstvo opozicije proti pla-
novima Bulfoura, koji htijaše reformu carine.
Dok Mr. Asquith imaše već neko ime,
buduči bio 33 godine biran u parlamenat,
bijaše Bannerman, kada je stupio u parla-
menat nepoznat. Do svoje smrti zastupao je
okružje škotsko, odakle je i porijetlom. Oštro
oko Gladstonovo nije propustilo sa vida
škotskog zastupnika. On ga imenuje finan-
cijalnim ministrom 1871., ovaj polažaj zada-
vaše mu ne malih poteškoča. Čast jednog
kabinetskog ministra dobio je Sir Henry tek
1884., primivši portefeuille za Irsku. Irci i
Škoti ljubomorni su jedni na druge, a nji-
hove prepirke sastoje u tome, da jedan
drugome niječe svaki smisao za humor.
isušenog jezera. Dogodilo se pri zavoju gdje
je najstrmenitije. Strojnik začu povik i okrene
se. Ustavi stroj. Ali bilo je već kasno. Pe-
rić je razbijenim udovima ležao u dvadeset
hvata dubokom ponoru.
» Užasno !“ reče šumar.
Šumarica je napeto, ukočena lica slu-
šala drvara. Šumar je nemirno gledao u lice
svoje žene, napokon se opet okrene prama
drvaru : t
»Jeste li već govorili :s njegovom že-
nom ?“
»Dolazim od tamo“ govoraše čovjek,
»Uprav je bila amućena. Nije jaukala. Ta,
ona je lijepa, jaka žena. Već će drugoga
naći. Jadan Perić! Dotična žena: nije ga
nigda ni ljubila. Radi toga je pio, Ali jadna
djeca. Dvoje su ovdje; jedno leži još u ko-
lijevci“.