Broj 36. o. ___Broj 8680 mmm O Tako opaziše ironično irski zastupnici, da se imenovanjem Sir Henrya, hoće vladati Irskom pomoću škotskih viceva. Kao ministar rata bio je u kratkom mi- nistarstvu Gladstonovu od 1806., te preu- zeo ovaj resort na novo 1892., ali ga po- loži, kad je konservativcima uspjelo, da s većinom glasova proture u parlamentu ukor proti vladi. Svak je žalio njegov od- stup, a sami konservativci priznavahu ga za najboljeg ratnog ministra. U ovo doba počinje duga perioda konservativne vlada- rine, za doba koje vođa liberalaca Haccourt položi svoju čast, a na njegovo mjesto dođe Sir Henry. I ako nije bio kao parlamentarac ravan svome predšastniku, to mu je baš u ono doba dobro došla njegova prirođena ljubežljivost, kojom izravnaše opreke u ono doba, kad je burski *rat prijetio rascijepom u liberalnoj stranci. U tom svojstvu postade 1906. primijer ministar. Poznata je ona nje- gova: ,Duma je umrle, živjela duma !“ J, Pismo iz Zagreba. : Zagreb, 29 Aprila 1908. (Raskol u Starčevićevoj stranci prava), Željno očekivani momenat je napokon do- šao. Pošteni Starčevićanci prelomiše štap nad Frankovom glavom i raskrstiše se od njega i njegovih ličnih prijatelja. Nastao je ras- kol u dosada na oko jedinstvenoj stranci prava. od jedne grupe nastadoše tri. Dva- naest vijernih ostadoše s Frankom, pet sa Starčevićem, a pet ih je neutralno. Ovaj do- gođaj je od historičke važnosti po razvitak daljnjih političkih prilika u našem narodu. Frankovština počinje, da se drma u svojim temeljima, ona je u rašula. Frankove intrige ne uspješe, zaludu dogovori sa Luegerom i Wekerleom; zaludu šurovanje sa tiraninom Rauchom i njegovim mamelucima ; sva na- prezanja, sve makinacije bjehu uzalud; ne upaljuju više ni fraze, braća Starčevići osta- više Franka, tog starog zavodnika hrvatskog naroda; ostaviše ga, jer nijesu htjeli, da pod ujedom velikog radikalizma vode poli- m — ——————m—————————m———m>=—u mm —<m>= Šumar opazi, di se ženino tijelo trese. Kao da se straši svojih riječi, lagano joj reče: Molim te . .. . . moram otići radi ovog nesretnog slučaja“. »Žena prođe rakom preko lica i upravi svoj pogled na muža »Znam“, reče tiho. ,Samo ajde“. Opet pogleda u zemlju, zabavljajuć se nagibima svog odijela. »Moram nać zgodu, da... ..“ Da, da, ajde samo“. »Molim te, ne uzbuđuj se....“ Žena podigne svoj pogled, oko njenih usana pojavi se slabi posmjeh. »Možeš pomislit, kako ta nesreća na me djelnje . . - 'To je sve“. Zatre lice prega- čom i gorko zaplače. MT »Za jedan sat ću se povratiti“. _ Žena mahne, svojom glavom, a šamar se lagano uputi krož dvorište, On pođe kroz kapiju i preko ravnice u šumu. Kad je pri- spjeo u šumu, uskori “korake i stupi nšopljen' na' stranpatica, Nije bilo prošlo ni 20 časa, a on 'se je već našao na jednoj malj ravnici. Nasted'ravhice stajala je kuća, a na vratima kuće mlada žena; kao da je . tisu OG i . s - CRVENA HRVATSKA“ tiku, koja je išla za uništavanjem odporne snage hrvatskoga naroda. No toga pravi Starčevićanci nisu htjeli ni mogli učiniti, njima je u prvom redu interes Hrvatske, pa onda sve ostalo; za to se i odijeliše od Franka, da mogu nesmetano raditi za ono, što je nama svim Hrvatima milo i sveto. Ovim istupom Starčevićevih drugova i jednomišljenika stvara se nova stranka, čija se je potreba već odavna osjećala. Stvara se prava narodna državopravna opozicija. Ro- doljublje i osobno poštenje se ljudima u Starčevićevoj grupi ne može poreći. Svojim sadanjim istupom učiniše jedno - patriotično djelo. Učiniše prvi korak, koji ide za tim, da se uništi ona banda, koia se kupi okolo Dr. Franka, i koja vrši izmećarsku ulogu u našem narodu. Ovaj istup je prvi jaki udar onom smradu u našem javnom životu, što ga zovu frankovštinom. Hrvatski narod ima razloga, a sigurno će i biti zahvalan Starčevićevoj grupi, što je proizvela ovo patriotično djelo. U rušenju pak frankovštine pratit će ih simpatije svih ćestitih Hrvata bez razlike stranaka. Akcija akademske omladine. Servus-dru- štvo na Markovu trgu ili inače sadanja hr- vatska vlada sa barunom lauchom kao ba- nom na čelu etabliralo je u Hrvatskoj re- žim korupcije, bespravlja i nasilja. Događaju se progonstva na sve strane i to na najneču- veniji način. Premještaju se razni činovnici s jednog kraja zemlje na drugi bez ikakvog razloga. Krivi su za to, jer su živi. Umi- rovljenjem profesora Šurmina drznulo se je pjano društvo, da dirne i u našu najvišn kulturnu instituciju — hrvatsko sveučilište. Njegova šikaniranja baš kao da su najvećima uperena proti ovom našem hramu znanosti. Umirovljenjem profesora Šut'mina povredio je i oskvrnio ban Rauch čast universe, dirnuo je tim u živac i sveučilišne profesore i sveuči- lišnu omladinu. Na ovakav nečuveni nape- daj, na ovaku drsku uvrijede, da se jedan profesor naprosto za to stavlja u pensija, jer je politički protivnik, nisu mogli ostati prekrštenih raku ni profesori ni djaci. Pro- fesori su poduzeli jednu akciju protiv toga, Šumarevo srce žestoko je kucalo.: Brzo stupi u predvorje kućice. 'Žena pokri lice i zaplače. je » Mirno, o Zorko, mirno“, mirio je šumar. »Što će se dogoditi od mene ? Što će se dogoditi?“ vikaše žena glasno plačući ,Da imam samo jedno dijete, ali se je rodilo i ovo drugo ..... v; »Ne plačite, Zorko. Samo ne plačite. Budite mirni. Ja ću se zato brinuti. Ne mo- žete ni pomislit, da ću napustit svoje dijete?“ »Nesreća se je radi nas dogodila“, na- stavi žena plačući. ,On je sve znao. Radi toga je pio. Jadni moj muž! Moj jadni, nevolini muž !“ na Ali pogledajte samo, Zorko, Umirite se. Ta da ga nijeste ljubili. Dogodilo se. To se nemože preinačiti. A ja se brinem za Vas. Vi ćeta se odavle odjeliti u grad; aja. Strana 3. ali se ne može obaznati u kojem se smjeru akcija kreče. Govorka se naokolo da profe- , sori spremaju protest, koji će upraviti ns Njegovo Veličanstvo kralja, čije ime nosi naše sveučilište. Akcija akademske omladine je mnogo radikalnija. Ona kulminira u zahtjevu, da ' se ili mora dati dovoljna satistakcija sveu- čilišta reaktiviranjem profesora Šurmina, ili , hrvatske universe neće biti. Dekret, kojim se umirovljuje profesor Šurmin, baron Rauch može prilijepiti na zatvorena vrata hrvatske universe. som Danas je omladina držala na sveučilištu skupštinu, na kojoj su govorili i rektor prof. Maurović i dekan jurističkog fakulteta prof. Lovrić. Zboru je prisustvovao ogroman broj djaka, bilo ih je preko pet stetina, dakle gotovo svi oni, koji se nalaze u Zagrebu. Zaključen je generalni štrajk; nitko s6 neće upisivati, ni polagati ispite, u opće universa ne smije više, da ureduje, djaci uzimaju odpusne svjedočbe i upisati će se na austrijske universe; najviše će ih se upi- sati u Pragu. Skupština za daljnju zaklučnu akciju biti će u petak u /sveučiličnoj auli. O rezultatu ću javiti. ać. Poranilše za lac i goa Preko je dvadeset godina, što je. po- krajinski sabor Donje Austrije navijestio borbu do uništenja svim onim četama ski- talica i prosjaka; t& stvorio sve moguće za- kone, da ih popravi ili istisne iz zemlje. /, Nego je mnogo lakše stvarati zakone proti skitanju i prosjačenju, nego prisilit na poštovanje tih zakona: ne ,bi se moglo se- \ gratiti dostatan broj zatvora, kad bi se htjelo - u njih zatvoriti sve ljenčine, koji živu o tuđoj darežljivosti, Ubrzo uvidi .ovo speme- nati sabor, te odluči sloga sagraditi veliki »dom za prisilni rad“ nazvan »Zivangsarbeite- haus“, koji bi bio istodobno popravilište za skitalice. U njemu ljeni skitalice moraju se na takav način siliti na rad, da sami shvate važnost rada, pa po tom, da ga i obljube. = ——>s—m—=—mmm—=mm—=—=m—=—mmm=————=——= === Vas zaveo. Obojića smo mladi. Bili ste lijepi, svježi, zdravi. .-. . Muž Vaš bio je u gradu, moja žena u kupalištu. Nitko od nas dvojice nije želio, ipak se dogodilo“. š ,Nemam više nikoga“, plakala je i- dalje žena. ,Ja ne mogu ništa zato. Ljubila sam gospodina šumara. Kada bi ste k meni do- lazili, bila sam mahnita. Mog muša. nijesam ljubila. Što sam tomu kriva? Jessm li zgri- ješila %“ ,Ne, Zorko, ne. Nemate nikakvog u- zroka tužiti, možete još bit sretna. Mladi ste, lijepi. Ja bi imao kukati. Rastajem sć mo-