Broj 36. o.

___Broj 8680 mmm O

Tako opaziše ironično irski zastupnici, da
se imenovanjem Sir Henrya, hoće vladati
Irskom pomoću škotskih viceva.

Kao ministar rata bio je u kratkom mi-
nistarstvu Gladstonovu od 1806., te preu-
zeo ovaj resort na novo 1892., ali ga po-
loži, kad je konservativcima uspjelo, da
s većinom glasova proture u parlamentu
ukor proti vladi. Svak je žalio njegov od-
stup, a sami konservativci priznavahu ga
za najboljeg ratnog ministra. U ovo doba
počinje duga perioda konservativne vlada-
rine, za doba koje vođa liberalaca Haccourt
položi svoju čast, a na njegovo mjesto dođe
Sir Henry. I ako nije bio kao parlamentarac
ravan svome predšastniku, to mu je baš u
ono doba dobro došla njegova prirođena
ljubežljivost, kojom izravnaše opreke u ono
doba, kad je burski *rat prijetio rascijepom
u liberalnoj stranci. U tom svojstvu postade
1906. primijer ministar. Poznata je ona nje-
gova: ,Duma je umrle, živjela duma !“

J,

 

Pismo iz Zagreba.

: Zagreb, 29 Aprila 1908.

(Raskol u Starčevićevoj stranci prava),
Željno očekivani momenat je napokon do-
šao. Pošteni Starčevićanci prelomiše štap nad
Frankovom glavom i raskrstiše se od njega
i njegovih ličnih prijatelja. Nastao je ras-
kol u dosada na oko jedinstvenoj stranci
prava. od jedne grupe nastadoše tri. Dva-
naest vijernih ostadoše s Frankom, pet sa
Starčevićem, a pet ih je neutralno. Ovaj do-
gođaj je od historičke važnosti po razvitak
daljnjih političkih prilika u našem narodu.
Frankovština počinje, da se drma u svojim
temeljima, ona je u rašula. Frankove intrige
ne uspješe, zaludu dogovori sa Luegerom i
Wekerleom; zaludu šurovanje sa tiraninom
Rauchom i njegovim mamelucima ; sva na-
prezanja, sve makinacije bjehu uzalud; ne
upaljuju više ni fraze, braća Starčevići osta-
više Franka, tog starog zavodnika hrvatskog
naroda; ostaviše ga, jer nijesu htjeli, da
pod ujedom velikog radikalizma vode poli-

m — ——————m—————————m———m>=—u mm —<m>=

Šumar opazi, di se ženino tijelo trese. Kao
da se straši svojih riječi, lagano joj reče:

Molim te . .. . . moram otići radi ovog
nesretnog slučaja“.

»Žena prođe rakom preko lica i upravi
svoj pogled na muža

»Znam“, reče tiho. ,Samo ajde“.

Opet pogleda u zemlju, zabavljajuć se
nagibima svog odijela.

»Moram nać zgodu, da... ..“

Da, da, ajde samo“.

»Molim te, ne uzbuđuj se....“

Žena podigne svoj pogled, oko njenih
usana pojavi se slabi posmjeh.

»Možeš pomislit, kako ta nesreća na me
djelnje . . - 'To je sve“. Zatre lice prega-
čom i gorko zaplače. MT

»Za jedan sat ću se povratiti“. _

Žena mahne, svojom glavom, a šamar
se lagano uputi krož dvorište, On pođe kroz
kapiju i preko ravnice u šumu. Kad je pri-
spjeo u šumu, uskori “korake i stupi
nšopljen' na' stranpatica, Nije bilo prošlo ni
20 časa, a on 'se je već našao na jednoj
malj ravnici. Nasted'ravhice stajala je kuća,
a na vratima kuće mlada žena; kao da je

. tisu OG

i
.
s
-

CRVENA HRVATSKA“

tiku, koja je išla za uništavanjem odporne
snage hrvatskoga naroda. No toga pravi
Starčevićanci nisu htjeli ni mogli učiniti,
njima je u prvom redu interes Hrvatske,
pa onda sve ostalo; za to se i odijeliše od
Franka, da mogu nesmetano raditi za ono,
što je nama svim Hrvatima milo i sveto.

Ovim istupom Starčevićevih drugova i
jednomišljenika stvara se nova stranka, čija
se je potreba već odavna osjećala. Stvara se
prava narodna državopravna opozicija. Ro-
doljublje i osobno poštenje se ljudima u
Starčevićevoj grupi ne može poreći. Svojim
sadanjim istupom učiniše jedno - patriotično
djelo. Učiniše prvi korak, koji ide za tim,
da se uništi ona banda, koia se kupi okolo
Dr. Franka, i koja vrši izmećarsku ulogu u
našem narodu. Ovaj istup je prvi jaki udar
onom smradu u našem javnom životu, što
ga zovu frankovštinom.

Hrvatski narod ima razloga, a sigurno
će i biti zahvalan Starčevićevoj grupi, što
je proizvela ovo patriotično djelo. U rušenju
pak frankovštine pratit će ih simpatije svih
ćestitih Hrvata bez razlike stranaka.

Akcija akademske omladine. Servus-dru-
štvo na Markovu trgu ili inače sadanja hr-
vatska vlada sa barunom lauchom kao ba-
nom na čelu etabliralo je u Hrvatskoj re-
žim korupcije, bespravlja i nasilja. Događaju
se progonstva na sve strane i to na najneču-
veniji način. Premještaju se razni činovnici
s jednog kraja zemlje na drugi bez ikakvog
razloga. Krivi su za to, jer su živi. Umi-
rovljenjem profesora Šurmina drznulo se je
pjano društvo, da dirne i u našu najvišn
kulturnu instituciju — hrvatsko sveučilište.
Njegova šikaniranja baš kao da su najvećima
uperena proti ovom našem hramu znanosti.
Umirovljenjem profesora Šut'mina povredio je
i oskvrnio ban Rauch čast universe, dirnuo
je tim u živac i sveučilišne profesore i sveuči-
lišnu omladinu. Na ovakav nečuveni nape-
daj, na ovaku drsku uvrijede, da se jedan
profesor naprosto za to stavlja u pensija,
jer je politički protivnik, nisu mogli ostati
prekrštenih raku ni profesori ni djaci. Pro-
fesori su poduzeli jednu akciju protiv toga,

Šumarevo srce žestoko je kucalo.: Brzo
stupi u predvorje kućice. 'Žena pokri lice i
zaplače. je

» Mirno, o Zorko, mirno“, mirio je šumar.

»Što će se dogoditi od mene ? Što će
se dogoditi?“ vikaše žena glasno plačući
,Da imam samo jedno dijete, ali se je rodilo
i ovo drugo ..... v;

»Ne plačite, Zorko. Samo ne plačite.
Budite mirni. Ja ću se zato brinuti. Ne mo-
žete ni pomislit, da ću napustit svoje dijete?“

»Nesreća se je radi nas dogodila“, na-
stavi žena plačući. ,On je sve znao. Radi
toga je pio. Jadni moj muž! Moj jadni,
nevolini muž !“ na

Ali pogledajte samo, Zorko, Umirite
se. Ta da ga nijeste ljubili. Dogodilo se. To

se nemože preinačiti. A ja se brinem za

Vas. Vi ćeta se odavle odjeliti u grad; aja.

Strana 3.

ali se ne može obaznati u kojem se smjeru

akcija kreče. Govorka se naokolo da profe- ,

sori spremaju protest, koji će upraviti ns

Njegovo Veličanstvo kralja, čije ime nosi

naše sveučilište.
Akcija akademske omladine je mnogo

radikalnija. Ona kulminira u zahtjevu, da '

se ili mora dati dovoljna satistakcija sveu-

čilišta reaktiviranjem profesora Šurmina, ili ,

hrvatske universe neće biti. Dekret, kojim
se umirovljuje profesor Šurmin, baron Rauch
može prilijepiti na zatvorena vrata hrvatske
universe. som
Danas je omladina držala na sveučilištu
skupštinu, na kojoj su govorili i rektor
prof. Maurović i dekan jurističkog fakulteta
prof. Lovrić. Zboru je prisustvovao ogroman
broj djaka, bilo ih je preko pet stetina, dakle
gotovo svi oni, koji se nalaze u Zagrebu.
Zaključen je generalni štrajk; nitko s6
neće upisivati, ni polagati ispite, u opće
universa ne smije više, da ureduje, djaci
uzimaju odpusne svjedočbe i upisati će se
na austrijske universe; najviše će ih se upi-
sati u Pragu. Skupština za daljnju zaklučnu
akciju biti će u petak u /sveučiličnoj auli.
O rezultatu ću javiti. ać.

Poranilše za lac i goa

Preko je dvadeset godina, što je. po-
krajinski sabor Donje Austrije navijestio
borbu do uništenja svim onim četama ski-
talica i prosjaka; t& stvorio sve moguće za-
kone, da ih popravi ili istisne iz zemlje. /,

Nego je mnogo lakše stvarati zakone
proti skitanju i prosjačenju, nego prisilit na
poštovanje tih zakona: ne ,bi se moglo se-

\

 

gratiti dostatan broj zatvora, kad bi se htjelo -

u njih zatvoriti sve ljenčine, koji živu o
tuđoj darežljivosti, Ubrzo uvidi .ovo speme-
nati sabor, te odluči sloga sagraditi veliki
»dom za prisilni rad“ nazvan »Zivangsarbeite-
haus“, koji bi bio istodobno popravilište za
skitalice. U njemu ljeni skitalice moraju se
na takav način siliti na rad, da sami shvate
važnost rada, pa po tom, da ga i obljube.

= ——>s—m—=—mmm—=mm—=—=m—=—mmm=————=——= ===

Vas zaveo. Obojića smo mladi. Bili ste lijepi,
svježi, zdravi. .-. . Muž Vaš bio je u gradu,
moja žena u kupalištu. Nitko od nas dvojice
nije želio, ipak se dogodilo“. š

,Nemam više nikoga“, plakala je i- dalje
žena. ,Ja ne mogu ništa zato. Ljubila sam
gospodina šumara. Kada bi ste k meni do-
lazili, bila sam mahnita. Mog muša. nijesam
ljubila. Što sam tomu kriva? Jessm li zgri-
ješila %“

,Ne, Zorko, ne. Nemate nikakvog u-
zroka tužiti, možete još bit sretna. Mladi ste,
lijepi. Ja bi imao kukati. Rastajem sć mo-