NEDE . Strana 6 pjevati sv. Misa. Preko mise kratko prigodno ovo. Na 11 ura iza funkcije bit će tiha sv. misa na udobnost puka. Po e na 5 sati bogoljubnost maja i blagoslov sa Pre- svetim. Večeras pak bacanje roketa ispred crkve i pozdrav glazbe kroz mjesto navijestit će sutrašnju svečanost. Dan žalosne uspomene, 30 travnja, u našem se je gradu dostojno sproveo. U jutro oslužila se je u crkvi sv. Vlaha služba bo- žja i opjelo za pokoj duša Zrinskog i Fran- kopana. Na misi su bila zastupana sva hr- vatska društva i mnogobrojno srednjoškolsko djaštvo. Zamjerit nam je što se opjelo nije izmolilo hrvatski, kad se već glagoljaše nije moglo naći, da odglagolja misu. U večer je ,Hrv. Dem. Dr. Sloboda“ dalo spomen večer u sokolani. O katastrofi Bečkog No- vog Mjesto govorio je ;povjesnički pravnik Kolbe, a o značenju njenom Dr Mičić. Uz načelnika grada, gospara Pera Čingriju, bilo je dosta muškei ženske čeljadi. Po svršenim govorima prisutni su, na poziv presjednika »Slobode“ g. Palčoka, klikli trostruki slava narodnim mučenicima, a završili zapjevavši »Zrinski. Frakopansku“. Učitelj plesa. Stigao je u Dubrovniku već svakomu dobro poznati učitelj plesa g. Giulio Morterra. On se hvali, da je uvježbao u Dubrovniku dvije game u plesu. A i jest tako, ima već 25 godina, da on Dalma- ciju posjećuje. Okrali dućan. U noći od 16. pr. mj. nepoznati zlikovac provalio u dućan g. Nike Rusko, kroz stražnja vrata i odnio jedan pršut, staklenku konjaka i nešto malo forinta. Do danas se nije ušlo zlikovcu u trag. Neugodna upadica dogodila se, kad su se vraćali u Dubrovnik učesnici na Bo- išićevu sprovodu. Parobrodić ,Venceslav“ bo je pristao uz jedan muo te su se bili neki već ukrcali, a drugi čekali da se ukr. caju. preše se odvali metar i po mula, cijeli prednji dio, uz koji je bio naš paro- brod vezan. Sreća da su konopi, koji su parobrod držali, popucali i da se parobrod sam odaljivao kako je obala srtala u more, inače bi bilo teške nesreće. Parobrodić je ipak nešto oštećen. Na istom tom mjestu as sata prije iskrcali su bili lijes pok. Bo- gišića. Kažu nam, da je na tom mjestu bio nekoliko dana' prije kavofanag, i da se je most srušio jer mu je potkopao temelje. Svakako kad su vidjeli, što se u Cavtatu do- godilo, mislimo da_ne_će čekati još dvije g da poprave naš mao u Dubrovniku, oji je također na vrhu, pukao te se svaki dan može odronuti u more. Naredba za pse. Pojavili su se zna- kovi bjesnoće na psima u Hercegnovom i Konavlima. U bojazni da se ta bolest ne pojavi u našem gradu, od koje bi mo- gao koji građanin nastradati izdala je naša općina naredbu da vlasnici pasa moraju ili svoje živine držati kući ili im staviti nagu- bnicu. Tko se ogluši toj naredbi biće kaž- njen globom, a pas mu ubijen. Nađeno. Prošlog mjeseca bilo je na- đeno i donešeno na općinu: komad zlatne narukvice. Tri novčarke, a u svakoj se na- lazi po nekoliko kruna. Šest rubaca. Metalni sat. Zlatni prsten i jedna od srebra pozla- ćena igla. Kretanje lada u Gružu. Na 23. pr. mj. prispio je parobrod , Mostar“ iz . Bari, da krca drvlje za Aleksandriju; na 25. pr. mj. engleški jaht ,Maund“. pod zipovjedi kapetana Lam; na 26 pr. mj. usidrio se je janski Odo »Aurora“, pod sapovjedi k razzo, da se napuni' m a A O a 1 OT kog toto )* 244 MNEPESNS nik u Uskreni | broj chs- poe dale mej dederee zeni s 2 me... Miljade 1 hi u OCih sedniića -— Uskiwu' “Dal. ji! — u Dubrovnik, pa i u druga pre Sia i oci grad, koji u svakom kutu pruža najb ogatije CRVENA HRVATSKA“ ljepote, grad oholog poteza bio je jednom, a danas je osiromašen u svojoj niskosti. U Dubrovniku se ima zabilježiti veoma zna- menita promjena, od kad je talijanski ele- menat posve uništen. 'To se ima promije- niti načelniku Čingriji, čiji je sin odvjetnik u Dubrovniku. Čingrije djeluju kao odlični hrvatski političari — fa oni su, koji su hr- vatskom jeziku u Dubrovnika priskrbili ono mjesto, koje sada ima. Dodir između Dal- macije i Hrvatske nikada nije bio uži od danas, zajednički stoje u borbi proti tuđincu. Tko su tuđinci? Najprvo Tahjanci, dindu- šmani, skim se još i danas ogorčeno nastavlja stara borba. Nadalje je ,,Nijemština“, proti kojoj se sada udruženo bori. Borba se vodi neopaženo, osobitom pažnjom, ali odlučnošću. Dalmacija pripada Hrvatskoj, govore hrvat- ski Dalmatinci, Dalmacija pripada Austriji samo u slici kraljevstva Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, dakle u okviru monarhije. Dal- matincima se je ulilo neko osobito nepo- vjerenje proti svemu onomu, što dolazi iz Beča. Dosta je zaviriti u lokalne movine. »Drang nach Osten“, najmanji je udarac. Austrijska akcija za podignuće Dalma- cije stajala je u Beču dosta dugo na papiru. Ovo vrijeme nedjelatnosti, upotrebili su do- bro osobiti elementi u Dalmaciji za poticati proti Austriji, sijati nepovjerenje i širiti hr- vatsku ideju. Mora se priznati, da ovo dje- lovanje nije ostalo bezuspješno, da se je u Dalmaciji Austriji gotovo svagdje iskopao grob. A kada se je napokon u Austriji stalo raditi djelima, tada je agitacija razasula među mnoštvo drugi udarac proti Beču: »Hoće Dalmaciju okužiti, pošto ovđe dolaze bolesni! Dubrovnik ne smije biti liječilište za sušičave, jer će se okužiti domaći svijet“- Ovo novo sredstvo čini se, da je palo na plodonosnu zemlju, osobito kada je na- čelnik Čingrija w skupštini, koju je sazvao, otvoreno govorio proti strancima. Tuđinac, koji dođe u Dubrovnik može to isto i u na- rodu čuti. Tako mi je rekao ijedan stari seljak na pristaništu brodova — nijedna kočija nije bila na mjestu, a kiša je padala ko iz kabla — Dubrovčani ne žele strance. Oni donose bolest. Dubrovnik mora zdrav ostati!“ Ovo neprijateljstvo proti strancima, čija istina ne može se zanijekati, tjera i u drugoj formi svoj cvat. Tako se Nijemcima, koji se žele ovdje nastaniti, stavljaju na svaki način zaprijeke na put osobito onima koji traže dopust od općine. Ime ,,kuferaši“, koje se nadjeva ljudima. koji dolaze u mjesto s kovčezima, nije ukorijenjeno samo u Bosni. I. u Dalmaciji ne želi nitko ćuti o ,,Koffer- tregerima“. Tim više, kada se smatraju tu- đincima oni kri koji E za ovu Dalmaciju žrtvuju miljone (na papiru. r. Riba zi s glave. Mora se e "2 sliti, da se zaustavi agitacija proti njemač- koj Austriji, kada bi željeli priskrbiti čist temelj za Dtikadk: Šaj kad bi htjeli znati je teću ovi miljoni, koji se žrtvuju za po- re Dalmacije Mi Austrijanci možemo potpunim pravom zahtjevati, da se ovdje ne budemo smatrali tuđincima“. U Ameriku za srećom ili trgova- nje s ljudima. Odputovalo je jučer Wurm- brandom iz Gruža oko pedeset naših ljudi iz Hercegovine, a neki iz Župe. U vnjeme, kad su u Americi ljudi bez posla radi krize, kad se mnogi vraćaju, a i još bi ih se više vrnulo, da imadu novaca na put, u tako tužno vrijeme naš svijet još neprestanu L.ježi iz očinske kuće, ni neznajući, da ga u tu- đini čeka gore stanje, nego mu je doma bilo. Mi dobro znamo kako naš seljak, gla- vom u vreću, što no riječ, bježi u svijet : doma mu nije dobro, nezadovoljan je, a to ) njegovo nezadovoljstvo upotrebljuju ti, ko varaju pui, da u Koka ma dosta niji se: mogu ' brzo obogatiti. Ako jak mema novaca, daje mu ga agenat, a seljak mu mora za to podložiti avoje imanje, pa kad ga otkapi uz onolike kamate koje mu agenat izračuna. Ovako so trguje sla: dima. Mi upozorujemo učitelje i ike, da jav«o očkriju i saprijeće ovo: razorno 1 revarno djelovanje agenata, kad iveć vlasti, koje su na to poznate slabo haju. Broj 36. $. Nestalno vrijeme Afrila ima uvijek za pos- ljedicu katare, koji se ne smiju zapustititi, jer mogu ostaviti teže odao, Iskusni Se ivo osobito za osjetljive osobe 1 djecu u ivanje pravih Btyevih "Sodene miteralnih. pastila To sredstvo, im se izbjegne, pa da ih se izliječu pa je možda dobro preporučiti to i našim čitaocima. Ratno brodovlje na prolasku. Ju- čer u jutro oko 12 sati ratnog brodovlja : četiri krstaša i jedanaest torpedinjera, pod zapojedništvom g. Zieglera prolazeći za Pulu mimo naš grad ispališe na pozdrav nekoliko kitaca. Ovo se brodovlje vraća s dalekog svog putovanja na zapadu. U španjolskim vodama posjetio je bio kralj Alfons brodo- vlje, na štu je contradmiral Ziegler sa svo- jim štopom i s kraljem Alfonsom pošao bio u Madrid, da u ime našeg kralja izruči staroj kraljici Kristini pozdrave. Na svom povratku brodovlje se je bilo zaustavilo pred Krfom, gdje se nalazaio car Vilim. Zubar. gosp. Ivo Stjepović Dabrović nalazi se se na Korčuli, gdje će se zadržat nekoliko dana. Pohvalno Gosp. R. Odak. sakupio je u svojoj kafani prigodom koncerta ,,Sok. Tam. Zbora“ K 127. na korist društva za promicanje interesa Dubrovnika na čemu Uprava toplo zahvaljuje. Dobrovoljni prinosi. — Da počasti uspomenu pok. Lovra Ciurlizza darovaše Kate ud. Grgurević 10. K za dječiie zaklo- nište, D.r Vlaho Poljanić 10. K za družbu sv. Cirila i Metoda, Antun Ucović 15. K za fond bolesnih članova Hrvatskoga Sokola u Dubrovniku. , — Da počaste uspomenu pok. Lovra Curlice udijeliše Pučkoj Kuhinji ugl. obitelj e. k. minist. savjetnika Svobode K 20, g. D.r Miho Papi K 10, g. Božo Banaz K 10, gg. Lina i Pero Banaz K 10, g. D.r Vaso Birimiša K 5, g. Kosto Hoppe K 10, ugi. obitelj g. Miha Ivete K 20; a Zakloništu Domus Christi g. D.r Baldo Podić K 10. — Prigodom smrti Lovra Ćurlice udi- jelila je časna obitelj gosp. Mata kap. Ma- rinovića u Jubilarnu zakladu za početnika u pomorstvu K 10, na čemu se izrazuje zahvalnost. -— Obitelj Miho Ivetta položila je u blagajnu Sirotinjskog Vijeća u Dubrovniku kruna 20, na uspomenu 'pok. L. Ciurlizza. Na čast prigodom smrti Lovra Čurlica udjelili mjesnom dječjem zakloništu D.r Jozo i Marica Janak K 20. Ja imam mudru, dragu mamu! Koja mi a večer kad idem spavat ne dava nikakvih bombona, već dvije prave Fajs Sodne Mineralne Pastilje: kad idem os tad uvijek primim 6 komada, da > na- hladim. I ja nijesam nigda bilestaxf, a majka govori, da bi tada bile k ajs prave mineralne Pastilje. Kupuje za K 1.25 kutija, u svakoj Apoteci, riji i duča- nina RE vod&; odbjii od sebe svako oponašanje sa odličnijim.