NEDE

.

Strana 6

pjevati sv. Misa. Preko mise kratko prigodno
ovo. Na 11 ura iza funkcije bit će tiha
sv. misa na udobnost puka. Po e na
5 sati bogoljubnost maja i blagoslov sa Pre-
svetim.
Večeras pak bacanje roketa ispred crkve
i pozdrav glazbe kroz mjesto navijestit će
sutrašnju svečanost.

Dan žalosne uspomene, 30 travnja,
u našem se je gradu dostojno sproveo. U jutro
oslužila se je u crkvi sv. Vlaha služba bo-
žja i opjelo za pokoj duša Zrinskog i Fran-
kopana. Na misi su bila zastupana sva hr-
vatska društva i mnogobrojno srednjoškolsko
djaštvo. Zamjerit nam je što se opjelo nije
izmolilo hrvatski, kad se već glagoljaše nije
moglo naći, da odglagolja misu. U večer
je ,Hrv. Dem. Dr. Sloboda“ dalo spomen
večer u sokolani. O katastrofi Bečkog No-
vog Mjesto govorio je ;povjesnički pravnik
Kolbe, a o značenju njenom Dr Mičić. Uz
načelnika grada, gospara Pera Čingriju, bilo
je dosta muškei ženske čeljadi. Po svršenim
govorima prisutni su, na poziv presjednika
»Slobode“ g. Palčoka, klikli trostruki slava
narodnim mučenicima, a završili zapjevavši
»Zrinski. Frakopansku“.

Učitelj plesa. Stigao je u Dubrovniku
već svakomu dobro poznati učitelj plesa g.
Giulio Morterra. On se hvali, da je uvježbao
u Dubrovniku dvije game u plesu. A i
jest tako, ima već 25 godina, da on Dalma-
ciju posjećuje.

Okrali dućan. U noći od 16. pr. mj.
nepoznati zlikovac provalio u dućan g. Nike
Rusko, kroz stražnja vrata i odnio jedan
pršut, staklenku konjaka i nešto malo forinta.
Do danas se nije ušlo zlikovcu u trag.

Neugodna upadica dogodila se, kad
su se vraćali u Dubrovnik učesnici na Bo-
išićevu sprovodu. Parobrodić ,Venceslav“
bo je pristao uz jedan muo te su se bili
neki već ukrcali, a drugi čekali da se ukr.
caju. preše se odvali metar i po mula,
cijeli prednji dio, uz koji je bio naš paro-
brod vezan. Sreća da su konopi, koji su
parobrod držali, popucali i da se parobrod
sam odaljivao kako je obala srtala u more,
inače bi bilo teške nesreće. Parobrodić je
ipak nešto oštećen. Na istom tom mjestu
as sata prije iskrcali su bili lijes pok. Bo-
gišića.

Kažu nam, da je na tom mjestu bio
nekoliko dana' prije kavofanag, i da se je
most srušio jer mu je potkopao temelje.
Svakako kad su vidjeli, što se u Cavtatu do-
godilo, mislimo da_ne_će čekati još dvije
g da poprave naš mao u Dubrovniku,

oji je također na vrhu, pukao te se svaki
dan može odronuti u more.

Naredba za pse. Pojavili su se zna-
kovi bjesnoće na psima u Hercegnovom i
Konavlima. U bojazni da se ta bolest ne
pojavi u našem gradu, od koje bi mo-
gao koji građanin nastradati izdala je naša
općina naredbu da vlasnici pasa moraju ili
svoje živine držati kući ili im staviti nagu-
bnicu. Tko se ogluši toj naredbi biće kaž-
njen globom, a pas mu ubijen.

Nađeno. Prošlog mjeseca bilo je na-
đeno i donešeno na općinu: komad zlatne
narukvice. Tri novčarke, a u svakoj se na-
lazi po nekoliko kruna. Šest rubaca. Metalni
sat. Zlatni prsten i jedna od srebra pozla-
ćena igla.

Kretanje lada u Gružu. Na 23. pr.
mj. prispio je parobrod , Mostar“ iz . Bari,
da krca drvlje za Aleksandriju; na 25. pr.
mj. engleški jaht ,Maund“. pod zipovjedi
kapetana Lam; na 26 pr. mj. usidrio se je

janski Odo »Aurora“, pod sapovjedi
k razzo, da se napuni' m
a A O a

1 OT kog toto )* 244
MNEPESNS
nik u Uskreni | broj chs-
poe dale mej dederee zeni
s 2 me... Miljade 1 hi
u OCih sedniića -— Uskiwu' “Dal.

ji! — u Dubrovnik, pa i u druga
pre Sia i oci

grad, koji u svakom kutu pruža najb ogatije

CRVENA HRVATSKA“

ljepote, grad oholog poteza bio je jednom,
a danas je osiromašen u svojoj niskosti. U
Dubrovniku se ima zabilježiti veoma zna-
menita promjena, od kad je talijanski ele-
menat posve uništen. 'To se ima promije-
niti načelniku Čingriji, čiji je sin odvjetnik
u Dubrovniku. Čingrije djeluju kao odlični
hrvatski političari — fa oni su, koji su hr-
vatskom jeziku u Dubrovnika priskrbili ono
mjesto, koje sada ima. Dodir između Dal-
macije i Hrvatske nikada nije bio uži od
danas, zajednički stoje u borbi proti tuđincu.
Tko su tuđinci? Najprvo Tahjanci, dindu-
šmani, skim se još i danas ogorčeno nastavlja
stara borba. Nadalje je ,,Nijemština“, proti
kojoj se sada udruženo bori. Borba se vodi
neopaženo, osobitom pažnjom, ali odlučnošću.
Dalmacija pripada Hrvatskoj, govore hrvat-
ski Dalmatinci, Dalmacija pripada Austriji
samo u slici kraljevstva Hrvatske, Slavonije
i Dalmacije, dakle u okviru monarhije. Dal-
matincima se je ulilo neko osobito nepo-
vjerenje proti svemu onomu, što dolazi iz
Beča. Dosta je zaviriti u lokalne movine.
»Drang nach Osten“, najmanji je udarac.
Austrijska akcija za podignuće Dalma-
cije stajala je u Beču dosta dugo na papiru.
Ovo vrijeme nedjelatnosti, upotrebili su do-
bro osobiti elementi u Dalmaciji za poticati
proti Austriji, sijati nepovjerenje i širiti hr-
vatsku ideju. Mora se priznati, da ovo dje-
lovanje nije ostalo bezuspješno, da se je u
Dalmaciji Austriji gotovo svagdje iskopao
grob. A kada se je napokon u Austriji stalo
raditi djelima, tada je agitacija razasula
među mnoštvo drugi udarac proti Beču:
»Hoće Dalmaciju okužiti, pošto ovđe dolaze
bolesni! Dubrovnik ne smije biti liječilište
za sušičave, jer će se okužiti domaći svijet“-
Ovo novo sredstvo čini se, da je palo
na plodonosnu zemlju, osobito kada je na-
čelnik Čingrija w skupštini, koju je sazvao,
otvoreno govorio proti strancima. Tuđinac,
koji dođe u Dubrovnik može to isto i u na-
rodu čuti. Tako mi je rekao ijedan stari
seljak na pristaništu brodova — nijedna
kočija nije bila na mjestu, a kiša je padala
ko iz kabla — Dubrovčani ne žele strance.
Oni donose bolest. Dubrovnik mora zdrav
ostati!“ Ovo neprijateljstvo proti strancima,
čija istina ne može se zanijekati, tjera i u
drugoj formi svoj cvat. Tako se Nijemcima,
koji se žele ovdje nastaniti, stavljaju na
svaki način zaprijeke na put osobito onima
koji traže dopust od općine. Ime ,,kuferaši“,
koje se nadjeva ljudima. koji dolaze u mjesto
s kovčezima, nije ukorijenjeno samo u Bosni.
I. u Dalmaciji ne želi nitko ćuti o ,,Koffer-
tregerima“. Tim više, kada se smatraju tu-
đincima oni kri koji E za ovu
Dalmaciju žrtvuju miljone (na papiru. r.
Riba zi s glave. Mora se e "2
sliti, da se zaustavi agitacija proti njemač-
koj Austriji, kada bi željeli priskrbiti čist
temelj za Dtikadk: Šaj kad bi htjeli znati
je teću ovi miljoni, koji se žrtvuju za po-
re Dalmacije Mi Austrijanci možemo
potpunim pravom zahtjevati, da se ovdje
ne budemo smatrali tuđincima“.

U Ameriku za srećom ili trgova-
nje s ljudima. Odputovalo je jučer Wurm-
brandom iz Gruža oko pedeset naših ljudi
iz Hercegovine, a neki iz Župe. U vnjeme,
kad su u Americi ljudi bez posla radi krize,
kad se mnogi vraćaju, a i još bi ih se više
vrnulo, da imadu novaca na put, u tako
tužno vrijeme naš svijet još neprestanu L.ježi
iz očinske kuće, ni neznajući, da ga u tu-
đini čeka gore stanje, nego mu je doma bilo.

Mi dobro znamo kako naš seljak, gla-
vom u vreću, što no riječ, bježi u svijet :
doma mu nije dobro, nezadovoljan je, a to

)
njegovo nezadovoljstvo upotrebljuju ti,
ko varaju pui, da u Koka ma dosta
niji se: mogu ' brzo obogatiti. Ako

jak mema novaca, daje mu ga agenat, a
seljak mu mora za to podložiti avoje imanje,
pa kad ga otkapi uz onolike kamate koje
mu agenat izračuna. Ovako so trguje sla:
dima. Mi upozorujemo učitelje i ike,
da jav«o očkriju i saprijeće ovo: razorno 1

revarno djelovanje agenata, kad iveć vlasti,
koje su na to poznate slabo haju.

Broj 36.

$. Nestalno vrijeme Afrila ima uvijek za pos-
ljedicu katare, koji se ne smiju zapustititi, jer
mogu ostaviti teže odao, Iskusni Se ivo
osobito za osjetljive osobe 1 djecu u ivanje
pravih Btyevih "Sodene miteralnih. pastila To
sredstvo, im se izbjegne, pa da ih se izliječu
pa je možda dobro preporučiti to i našim čitaocima.

Ratno brodovlje na prolasku. Ju-
čer u jutro oko 12 sati ratnog brodovlja :
četiri krstaša i jedanaest torpedinjera, pod
zapojedništvom g. Zieglera prolazeći za Pulu
mimo naš grad ispališe na pozdrav nekoliko
kitaca. Ovo se brodovlje vraća s dalekog
svog putovanja na zapadu. U španjolskim
vodama posjetio je bio kralj Alfons brodo-
vlje, na štu je contradmiral Ziegler sa svo-
jim štopom i s kraljem Alfonsom pošao bio
u Madrid, da u ime našeg kralja izruči
staroj kraljici Kristini pozdrave. Na svom
povratku brodovlje se je bilo zaustavilo pred
Krfom, gdje se nalazaio car Vilim.

Zubar. gosp. Ivo Stjepović Dabrović
nalazi se se na Korčuli, gdje će se zadržat
nekoliko dana.

Pohvalno Gosp. R. Odak. sakupio je
u svojoj kafani prigodom koncerta ,,Sok.
Tam. Zbora“ K 127. na korist društva za
promicanje interesa Dubrovnika na čemu
Uprava toplo zahvaljuje.

Dobrovoljni prinosi. — Da počasti
uspomenu pok. Lovra Ciurlizza darovaše
Kate ud. Grgurević 10. K za dječiie zaklo-
nište, D.r Vlaho Poljanić 10. K za družbu
sv. Cirila i Metoda, Antun Ucović 15. K za
fond bolesnih članova Hrvatskoga Sokola u
Dubrovniku.

,  — Da počaste uspomenu pok. Lovra
Curlice udijeliše Pučkoj Kuhinji ugl. obitelj
e. k. minist. savjetnika Svobode K 20, g.
D.r Miho Papi K 10, g. Božo Banaz K 10,
gg. Lina i Pero Banaz K 10, g. D.r Vaso
Birimiša K 5, g. Kosto Hoppe K 10, ugi.
obitelj g. Miha Ivete K 20; a Zakloništu
Domus Christi g. D.r Baldo Podić K 10.

— Prigodom smrti Lovra Ćurlice udi-
jelila je časna obitelj gosp. Mata kap. Ma-
rinovića u Jubilarnu zakladu za početnika
u pomorstvu K 10, na čemu se izrazuje
zahvalnost.

-— Obitelj Miho Ivetta položila je u
blagajnu Sirotinjskog Vijeća u Dubrovniku
kruna 20, na uspomenu 'pok. L. Ciurlizza.

Na čast prigodom smrti Lovra Čurlica
udjelili mjesnom dječjem zakloništu D.r Jozo
i Marica Janak K 20.

 

Ja imam mudru, dragu mamu!
Koja mi a večer kad idem spavat ne dava
nikakvih bombona, već dvije prave Fajs
Sodne Mineralne Pastilje: kad idem os

    
   
  
  
   
    

tad uvijek primim 6 komada, da > na-
hladim. I ja nijesam nigda bilestaxf, a majka
govori, da bi tada bile k ajs prave
mineralne Pastilje. Kupuje za K 1.25
kutija, u svakoj Apoteci, riji i duča-
nina RE vod&; odbjii od sebe svako

oponašanje sa odličnijim.