Mo i God. XVII. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. mmzm==—=— Štamparija DeGiulli i dr. U DUBROVNIKU, 9. svibnja 1908. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se asm predbrojen i za došasto polugodište. —mzu==—=— POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopis) uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. U galeriji mletačkih dužda jedno je mjesto prazno, a tumač ti priča o duždu, koji je snovao bunu proti vlastitom gradu. Na vijekove se nje- govo ima spominje kao čovjeka ne- dostojna da sjedi na onom mjestu, gdje ga je povjerenje bilo postavilo. I mi imamo čovjeka, koji sjedi na stolici hrvatskih banova, a pri- stojnije bi mu mjesto bilo u krčmi, gdje se je u zadahu vina i odgojio. U mamurluku svomu on hoće da se igra viteza i političara, a viteštvo mu sastoji u klevetanju, politika u proganjanju. Toj karikaturi sredovječnog ple- mića nije ništa sveto. Dok se prama gore hoće da uzdrži klevetama o ve- leizdajstvu, razvio je prama dolje teror, kakav ni Khuen nije. Činov- nici se premještaju s jednog kraja u drugi, žandari su zaposjeli hrvatsku prijestonicu i pune tamnice s provo- ciranim građanstvom, a kao da mu sve to nije dosta, on se je drznuo dotači se i našeg najvećeg prosvjet- nog zavoda, našeg sveučilišta. Prof. Šurmin je umirovljen, što nije dake učio, da treba poštovati bana-pijanicu. Prof. Manojlović je stavljen pod di- sciplinarnu istragu, jer je kao za- stupnik odbio u društvu s-drugim drs- ku osvadu s veleizdajstva od naroda, što se diči srpskim imenom i pozvao klevetnika, da dokaže svoje tvrdnje. A za ovim žrtvama pjana bjesnila slijedit će druge. Već se govori o umirovljenju historičara prof. Sišića, prof. Cara i drugih, koji imadu u očima bana-nebana grijeh; da manje ljube vino i djevojke, a više svoju domovinu. Zgađena tim ponašanjem, u obrani narodne časti i časti zavoda, kojemu pripada, akademska mladost odlučila je ostaviti universu. Preko 800 đaka pitalo je demisorij i razbježalo se po sveučilištima Austrije tražeć u tuđini hrane, koju mu. domaći. sin krati u domovini. Takova jednodušnost našeg daštva jedini je primjer u novijoj povjesti. Pred stotinama mladih ljudi, koji i Bia H 4 .. , : ME M I a I EA AN A LAOSKA IM stavljaju na kocku svoju budućnost, stoje zapanjeni: hrvatski trgovac i seljak, činovnik i bogataš, a sa usana im se otimlju riječi, koje su se jednom našem preporoditelju otele : Još Hrvatska nije propala! Pred takim pojavom, koji svijet zadivljuje, što ćemo mi u Dalmaciji? Ne smijemo stajati prekrštenih ruka, već pomozimo braći, neka lakše od- biju bijes zulumčara. Hajdemo u na- rod, pripovijedimo mu, što se u Hr- vatskoj događa, recimo mu, da se u Zagrebu radi i o našoj budučnosti. I on će tada pratiti sa sućuti i sa oduševljenjem herojsku borbu naroda proti silniku, a svaki obol, koji padne u Dalmaciji za žrtve pijanog bijesa, bit će nova svjedodžba domoljublja, koje je već Dalmaciji pronijelo ime širom naroda. Spljet, 7. V. Na skupštini načelnika i prestavnika trideset i šest općina, od Met- kovića do Vrlike, držanoj danas u Spljetu, stvoren je zaključak, kojim se skupštinari izjavljuju solidarni s braćom u Banovini, te je pokrenuta akcija za sakupljanje novca za žrtve Rauchova režime. U ime općina odmah je naznačena u tu svrhu svota od preko četiri hiljade kruna. Hrvatska borba. Banket akademičarima. i Bilo: je: to u ponedjelnik u večer. U dvorani ,Sokola“ uz prostrane stolove zasio je cvijet zagrebačkog građanstva: banket je to, koje građanstvo priređuje svojoj omla- dini, koja se seli na tuđa sveučilišta. Stolo- ravnateljem je izabran Dr. Lazar Car. Prvi progovara djak Anđelinović: ,,...Sveučilišna omladina ne ide u svijet iz objesti, već ju sila tjera. Ona ne će da ostane na osramo- ćenom tlu... Daleko od kuće, nadahnut ćemo se duhom slobode, da kada se vratimo, tim duhom srušimo silnički režim ..... e m <.. Pozvaše nas, da smo golubinje ćudi, al u radu za slobodu moramo biti orlovi. Idite srčano u svijet, izručite pozdrave na- šoj braći na sjeveru i reciti im kako se bo- rimo za našu slobodu ; . . “, rekao je omla- dini zast. Zagorac. Zast. Šurmin, burno pozdravljen, reče, da je pao žrtvom denun- cijacija. Po svršenom pozdravu preda mla- dosti novčani dar građanstva. Pjevanjem za- vršio se je banket. Akademičari odlaze. U utorak u večer sakupilo se je pred: sveučilištem preko 500 akademičara, svaki sa svojom prtljagom u ruci. Okonjena poli- cija i oružnici vide se svukud naokolo: »tjelesna straža“ je to, koju je Rauch po- slao, da svojom prisutnosti izazove omladinu na kakav shvatlivi, ali nepromišljeni čin, da, se prolije krv, da se omladina pozatvara. Nego akademičari ne htjedoše priskrbiti tu nasladu banu-tiraninu. Mirno bez poklika, * ignorirajući posve ,tjelesnu stražu“, uputiše se u određeni sat prema kolodvoru. Preko . 10.000 naroda pratilo je svoju omladinn. Sveučilištarci uđoše u željeznička kola, a vlak se uputi: » Živjela naša omladina, sre- tan put, skoro se opet povratili, abzug Ranch“ i slični povici daleko su se razlije- gali niz želj. stanicu. Narod je pozdravljao svoje sinove, koji rad tiranije jednog nametnutog bana, mora- doše ostaviti svoje domaće sveučilište: Dolazak u Beč. U srijedu u jutro na 9 sati stigao je vlak s akademičarima u Beč. Stotine djaka hrvatske i srpske, te slovenske, česke, ru- sinske i rumunjske narodnosti pričekaše svoje nove drugove na željezničkoj stanici, a kad je vlak stao, a djaci sišli iz kola, toplo ih pozdraviše i zagriiše, te ih odpra- tiše do parlamenta. Bečko je građanstvo gle- dalo začuđeno tu dugu povorku djaka, ne shvaćajući njihove tople riječi i povike. Pred parlamentom pozdraviše naše akademičare zastupnici Tresić, Spinčić i Štrekelj. Dvade- set njih uđoše zatim u sabornicu, da pohode jugoslavenski klub. Podpredsjednik kluba - zast. Ploj pozdravio je zanosnim riječima hrvatsku mladost, koja se ne žaca nikakvih žrtava, kad od njih domovina traži, Obeća im u ime kluba materijalnu i moralnu pot- poru, te očitova nadu, da će ubrzo Hrvat- skoj bolje sunce sinut, te da će se omladi- dina opet na svoje sveučilište moć povratiti. Pravnik Perišić zahvalio je Ploju, a na to osokoliše mladost zastupnici Ivanišević i Tresić. Odaslanstvo se povrati. pred parla- menat gdje ih čekahu ostali drugovi. Tu zast. Spinčić upravi .par toplih riječi djacima, ria što oni otpjevaše hrvatsku himnu i odo- še put sveučilišta. Tamo ih opet slavljem i pozdravima Slaveni pričekaše. . Jugoslaveni za Hrvatsku. Naš zastupnik na carevinskom vijeću Juraj Biankini prikazat će upit na vladu o tiraniji bana Raucha u Hrvatskoj. Sveza Jugoslavena bavila se je na 5. o. mj. tim upitom, te ga je načelno prihvatila, i iza- brala odbor od četiri lica koji će neke pre- oštre izraze u interpelaciji promjenuti s bla- žim, da bi tako, što veći broj zastupnika mogao potpisati Biankinijev upit. U odbor su izabrani: Biankini, Bjeladinović, Laginja i Vuković. Odbor je izved neke“ male -pro- mjene, te zatim podastro slavenskim zasta- pnicima upit na potpis. Do četvtka potpi+