+ »CRVENA HRVATSKA“ AVE VR TENS E. M : a. EO DROMNMJO SrEJNETIN SON Broj 38. ammmmmm mmnssttmnmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmzmmmmmmummmmsmmmammkmnmmmmmmmžbzmvpammzsammmmmsmnmmmmsmmmmmmmmEmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnnmms salo je bilo 150 zastupnika Biankinievu interpelaciju. Općenito se drži, da će ona porazno djelovati na bana Raucha, a i da će se visoki krugovi morati ozbiljno zauzeti, da se umiri i zadovolji Hrvatska. Na skupnom objedu. U jednoj prostranoj gostioni naši su djaci imali skupni objed. Na taj objed bili sa i zastupnici Biankini, Ježovnik, Hribar, Ivanišević, Mandić, Spinčić, Roblek i Rybar. Zastupnici su se propitivali od djaka za stanje u Zagrebu. Preko objeda prvi usta zast. Spinčić, da nazdravi djacima, koji su ostavivši zagrebačku universu spasili čast Hrvatske. Jedan se je djak zahvalio Spin- čiću, a zatim usta zastupnik Rybar, da i on pozdravi hrabre i odvažne sinove bratskog hrvatskog naroda. Spomenu on slučaj, da su, naime, hrvatski djaci stigli u isti dan u Beč, kad i njemački knezovi, a ne treba za- boraviti, da su baš Nijemci i Madžari, koji skupno nastoje uništiti Jugoslavene, pravi , uzroci, da se hrvatska mladež morala izseliti sa svog sveučilišta. Zast. Ivanišević je ista- kao zasluge hrv.-srp. koalicije u ovoj borbi za materinsku riječ. Djaci su oduševljeni is- pjevali hrv. himnu, i s povicima dostojno ožigosali Pavla Raucha. U večer istog dana jedan je dio djaštva proslijedio put iz Beča u Prag. Tamo su ih dočekali djaci českog sveučilišta jednakim slavljem i ljubavi, kao i u Beču. Led se probija. Hrvatska borba sve to više simpatije u vanjskom svijetu stiče. Listovi, koji' su ne- kad uzvisivali madžarsko viteštvo i hvalili njihovo ustavno shvaćanje, dan danas razo- čarani, nemilo šibaju te lažne vitezove, koji su se znali u varavom svijetlu prikazivati, Ovih je dana i bečka: ,,Reichspost“, koja prije o nami ni najmanje nije simpatično pisala, donijela zanimiv članak o stanju u Hrvatskoj. U tom se članku čitaju i ove riječi : "Čujte u Beču ove činjenice, da znate, kako se u Hrvatskoj u ime Njegovog Veli- čanstva vlada. Sramotna se djela ove vlade time ku- šaju prekriti, da se u svijet baca vijest, da je Hrvatska leglo srpske propagande, pa da je za to .nuždno, da se ova propaganda si- lom uguši. Nikada nije nijedna vijest uči- njena frivolnije i u proračunanoj nakani, da se javno mnijenje u Beču zavede. Događaji u Bosni ne stoje ni u kakovom savezu sa događajima u Hrvatskoj. Ipak vlada baruna Raucha operira pod tom lozinkom, jer ne može naći drugo opravdanje za svoje bezprimjerne makinacije. Sramotna ova djela vlade baciti će zemlju u očaj i vremena kušnje dolaze nad Hrvatsku. Zar nema nikoga, koji bi pomogao ?“ Kukavice uzmiču. _. Sad znamo zašto je Šurmin umirovljen, a Manojlović stavljen pod istragu, jer su povrijedili etičko-moralna pravila: prvi tim, što nije opomenuo djake, kad su oni demo- strirali proti Rauchu, a drugi, jer je uvri- jedio teško bana, podpisavši drugo pismo srpskih samostalaca. Što se pako tiče pro- fesora: Bauera, Vrbanića, Cara i Šišića , vladi nije ni ma kraj pameti da progoni ove pro- fesore za to što su opozicionalni političari; ali ....“ Sve nam ovo pripovijedaju Rau- chove ,,Narodne Novine“, dok mi pozi- tivno znamo, da se je htjelo i Cara i Sišića umireviti, nego se je Rauch prestrašio, kad je vidio da djačtvo ostavlja sveučilište, pa stoga nije sad htio podpisati umirovljenje spomenutih profesora. Dakle kukavice uzmiču, ali i je ka- sno: posijali su u Hrvatskoj oluju, koja će i njih u svom bijesu zanijeti. Ta je oluja eto prešla i Velebit i došla i u Dalmaciju, da i nju spremi kao pomoćnicu Hrvatskoj u borbi proti nametnika. Neamrii mrtvaci ili \prividha smrt Bezbroj je primjera, kojim nam doka- zuju, da se ljudi prividno umrli mogu sami od se sebe povratili u život. Baš ova mo- gućnost je potakla namisao, da se ustroje mrtvačnice. Prva mrtvačnica bje podignuta u Njemačkoj, u Weimaru g. 1791. To je institucija izvrsna po sebi, ipak je, kod ve- ćine slučajeva relativna upotreba mrtvačnice, te u mnogo gradova u nju se polaže tek polovica, četvrtina, pa i manje umrlih liudi. Ovo silno umanjuje koristi, koje nam može mrtvačnica pružiti. Trebalo bi, da se svaki mrtvac, o kojem postoji sumnja. da nije u istinu umro, položi i drži neko stenovito vrijeme u mrtvačkoj sobi. U mrtvačnici se ništa ne radi, što bi moglo povratiti život čovjeku, koji je mo- guće prividno mrtav; valjda bi koji oživio, kad bi mu se na koji način pomoglo; nego budući se to ne čini, on u istinu i umre. Jedina bi ta korist bila od mrtvačnica, što tjelesa u najgorem slučaju, nijesu još živa zakopana : tako one postaju kao neko osigu- ranje od prerana pokopa, te kao neko polu- sredstvo, koje ma kako dragocijeno ipak ne- dostatno, da spasi obamrla čovjeka. Preči ćemo preko tih mjera, koje bi mi nazvali pasivnim, te koje služe samo za to, da se prividno umrlim da vremena, da se sami po sebi povrate u život; a pozabavit ćemo se sa sredstvima, kojim se može ola- kotiti i pospješiti povratak u život onog in- dividua, o kojem ne možemo reći, da je posve umro, obzirom na okolnosti, koje dovedoše do smrti i prilike u kojim se nalazi mrtvac. * x* * Mnoga su i različita ta sredstva, te di- jelom svakome poznata, osobito ona, koja se upotrebljuju kod utopljenika, palih u mrtvilo i novorođenčadi, koja ne mogu odisati. Bez- broj je sredstava sporedne naravi, kojim se uspostavlja disanje i kolanje krvi; tako je praskanje, trenje, šibanje, elektrizovanje, škropljenje hladnom ili toplom , vodom i slično. Sva su ova sredstva ipak drugotne vrijednosti, koja se mogu preporučiti samo onda, kad nam ne mogu spriječiti upotrebu boljih srestava. Od svih načina najvažnije je svakako odmjereno potezanje za jezik, izvršeno po na- putcima Dr. J. V. Laborde, Taj način sa- stoji se u ovom: otvore se usta individuu, te ga se uhvati za kraj od jezika s komadom zzm—————————————————m——=—————————m—m—m—m————m—————=———————————== Gospar Frtno. Teorija je tako skladna, a praksa je tako neskladna i gorka! Mi smo bili teore- tici, krasni teoretici. I tada, na jednom, neka brutalna ruka stade da ruši ovu varmeđij- sku idilu. »Surovost“ rekoše uglađeni; ,Nekul- tura“ rekoše pseudo-kulturni; ,Prostaštvo ambicijoznog samouka“ rekoše oni, koji su učili za volju svjedočaba; ,Sarlatanstvo“ re- koše oportuniste; , Izdaja“ kliknuše fanatici ; »Plaćeništvo“ zarežaše zavidnici. A zapravo je to bila samouka, gola, ne- nacifrana, hoćete li i brutalna praksa, koja se digla. proti teoriji. — Krsti stvar pravim imenom: reci lupežu lupeš, reci krmači krmača, reci glu- panu glupan, reci Hrvatskoj — istinu. Usi- djelice u blačama neka :ne vode ,borbu“, Fiškali neka:ne vode politiku, nasdravičari neka ne budu borci, a borci nek ne budu pro- fesori. Život je surov. Borba ne profinjuje, — ali jača. — Hrvatsku zaprijaše! Ona je počela _da gmjije, jer gnoj se rađa u mlakama, koje jasiraja,. u prostorima neprosračenim, historijskih arkiva — moljci. Naša finoća i kultura pobijeljuje tek gro- bove naše. — Hrvatsku moramo prozračiti, Augi- jasovu štalu razmetati, jer je ona izvor svih naših kužnih bolesti i naše mlohavosti, mlaku treba isušiti, da: nas politička malarija ne ubije. A taj se posao ne može obavljati u paradnom odijelu. I ako se zaprljamo, gla vno je, da blato maknemo s puta. Još će uvijek ostati dosta vremena da preobučemo odijelo i da se isperemo od blata. Ovako je govorila praksa i gospar iz Dubrovnika zagazio je u blato, da pročisti kanale i omogući cirkulaciju zraka i krvi u tijelu narodnom. Politika je bila kod nas nadmudrivanje — i mudrovanje, ali nije nikada postala mudrošću, — Tri stvari treba narodni političar da posjeduje: dobar želudac, debelu kožu i či- stu savjest. — Politika je gadna i nesahvalna stvar, i. čunati i s time raditi. Tu je onih, koji se uvijek potpuni i čitavi anga- žuju. Kad je red boriti se, valja se sa svom snagom boriti, kad je red diplomatizovati, valja se sa svom snagom pritajati. — Politika je račun, moderna politika j& kao moderni rat, Danas puca neprijatelj na neprijatelja na kilometre daleko, a da se i me vide. Račun i pamet odlučuje, a ne ku- raža. Do vraga i programi i stranke i stra- nački interesi. To su sve samo srestva i oružja,* a ti treba mijenjati prama situacij. i shodnosti. I Farizeji se stali zgražati: ta to je be- značelnost proklamirana kao jedino načelo ! 'To je nemoralna politika! To je prezir ideala! To znači stavljati se nad sve druge, sa sve- tinjama se igrati! — Pa dakako! Ta i nisu te vaše ,sve- tinje“ drugo no igračka. Samo što ste vi s tim lutkama trgovali u privatnu korist. Kad su ljudi toliko glupi ili naivni da vjeruju formulama više nego li onom što ove za pravo -pokrivaju — onda treba s time r- njega treba nešto ti, Političar računa s onim što seo train ODE