20 ovakih vučenja.

U svim slučajevima besvijestice koristi
metoda Labordea: besvijestica je najopćeni-
tija pojava prividne smrti. U odmjereno po-
tezanje za jezik može se upotrebiti i koje
poznatije sredstvo, prije spomenuto. U pe
tezanju se mora ustrajati, bez umora, jer se
je dogodilo, da se je uspjeh postigao tek iza
jednog dva sata.

Sistem vučenja za jezik se temelji na
ovoj teoriji: vučenje prouzrokuje odisajni
odraz tim, što osjetni živci jezika razdragaju
odisajno središte srčike u hrptenjači. Ovu
teoriju svi nepriznavaju, ali to ne smeta, jer
je svejedno, dali vučenje za jezik donaša
dobar uspjeh radi jednog ili drugog vzroka:
glavno je da donaša. Korist vučenja zasvje-

dočuje dugo iskustvo, pa je poželiti, da se
ovo upotrebljuje u svim slučajevima, u ko-
jim se može slatiti; da je smrt prividna
Osobito je za priporučiti to sredstvo kod
utopljenika, mrtvila i besvijestice.

* #
*

Odavna fiziolozi znaju za trenje srča,
te ga vrše na životinjama u svojim radio-
nicama. Zanimivih je pokusa učinio na ovom
polju prof. Batelli u Ženevi : on bi ubio pseto
g elektricitetom, kloroformiom,  mrtvilom.
Ustanovio bi, da je, rijet bi, pseto posve mr-

obješenjaka,

tvo, jer
života. Zatim, nakon

bi opet oživilo.
Pokusi u radionicama dokazuju,

srce može opet postaviti u kretnje s trenjem
i nakon 24 sata njegovog obamrća. Spom€« nomice se proglasuju za umrle, koji baš u i
nut je ipak, da se s ovim ipak idividua ne času, kad su za takove proglašeni, nijesu Hrvat gradski advokat. Naši se zemljaci t
povraća u život. Jer, osim srca treba uzeti još ni počeli umirati. Kod tih bi dosta bilo u Americi vesele što je njihevo čedo g. An- gi
u obzir i živčana središta: srce i 24 sata protrti srce, da ono povrati i svim ostalim ton Lesac-Lukas bio imenovan odvjetnikom "O
iza kuko je prestalo kucati, može se .opet sastavinama tijela život. mjesta Calumet. To je velika počast za.naš tu
stavit u kretanje, ali živčani organi stoga, Doista, kad bi se proširilo poznavanje _ iseljeni narod, jer je to prvi Hrvat, te se je ei
odmah nakon 20 ili 30 časaka svoje bez- slučajeva, nad kojim se ponajviše krije pri- domogao svojim znanjem tako odlične slu- %
zbe. G. Lesac-Lukas srednje je škole svršio S

krvnosti, prestaju posve živjeti.

U opće razni dijelovi tijela imaju razli-

sim mmmmmmmmo__—

koristi. Glavno je znati što se hoće i htjeti,

doista htjeti ono što se može.
*

.»

Ovako je govorila praksa, a ta perso-
nificirana praksu bio je gospar Frano. Žilav, — vnik ili je hochstapler kaki. Pazi kako ide. zbunio! Baš
mišičast, željeznih nerva, podnosljiv, malo- Baš ovakovog sam jednog promatrao nu si kako je onda ušutio i sve mu je nekako
onda pošlo — niz brdo!

rijek. U njegovoj familiji imade krvi Geno-
weške, Hercegovačke i Dubrovačke a rođen

je u Cavtatu. U starini su govorili da
ljudi, & dubrovčani

1...

Genovezi najlukaviji

diče, da su lukaviji od Genoveza, Cavtačani
pako, to i dubrovčani priznaju, još mu-

su
driji od dubrovčana.

Gospar Frano pako rado citira onu

mu srce ne bi davalo nikakav znak
deset do petnaes ča-

saka, on bi započeo s trenjem, dok srce ne

da se

Strana na 3.

Broj 38. CRVENA HRVATSKA“

čitu životnost, živčane tkanine su slabe, dok
su mišičje jače. Organizam ne umire cio od
jednoć: u času, kad mi općenito kažemo
da je tijelo umrlo, nije nastupio nego gubi-
tak viših sposobnosti, umrla je spoznaja.
Dok prava smrt tijela uzastopce slijedi, po-
jedine sastavine tijela obamiru, dok sve ne
izumre, a tad je tek prava smrt.

Pokusi Dr. Batelli dokazaše, da je oži-
vljenje živčanih središta nemoguće iza samih
+20 časaka njihove bezkrvnosti. Korist dakle
trenja srca je ograničena. Ona se, naravno,
mnijenja prema raznim vrstama životinja.
Sa svim tim ne može se posumnjati o važ-
nosti trenja srca. Nju je zasvjedočio Schiff
1874. g., a i ostali su umnici potvrdili nje-
gove pokuse. Među ovima Prus je učinio
100 pokusa na životinjama. U 55 slučajeva
je potpuno uspio, a u nekim je čekao 60
časaka da prođe po prestanku kucanja srca,
pa da započne trenje. Nekad mu je trebalo
do 2 sata trti. Kod čovjeka je praktična
vrijednost ovog trenja, kako spomenusmo,
ograničena: ipak ako se odmah uzme. trti,
može uspijeti oživjeti čovjeka, dakako samo
ako on nije pretrpio kakvih teških ozleda.

'Tri glavna uzroka neuspjeha bila bi,

osim onog živčanog središta ova : poteškoće
postiči umjetno dobro disanje; zatim početak
sirenja krvi, u ovom je slučaju trenje posve
savišno. Napokon drhtanje vlakanaca srca.
Kod stanovitih životinja oživljenje postaje
nemoguće u onom času, u kom se pokažu
fenomeni drhtanja. Još se nije. našao lijek,
kojim bi se moglo preteči ili zaustaviti drh-
tanje. Međutim izgleda, da bi tu mogla po-

moći eletricitat.

* *
*

Bez dvojbe je, da na našoj zemlji da-

vidna smrt; kad bi se pregledanje mrtvaca

I krene s vama.
— Ma tko je ono tamo, onaj dugački

Već ga tri puta susrećem i razmišljam tko
li je vlastelin, ili čino-

bi mogao biti. Da

Fiorenci.
su glasom.
se

kakva slastičarna?

četiri do pet komada.
— A sad moram

dnicu

pogledu više bio podučen, i skloniji da se

lati oživljujaćih sredstava, danomice bi se
otrglo smrti mnogo ljudi, koje se, radi lje-
nosti ili neznanja, pušta da zbilja umru. A

umru, pa tako izbjegnu preranom pokopu.
U koliko se da nagađati rijedki su slu-
čajevi prerana pokopa u našim prosvjetlenim
zemljama; te su oni samo jedna strašna iz-
nimka. Ipak pogibelj postoji, & ne će je više
biti samo onda, kad svaki mrtvac bude pod-
ložen savjesnom pregledanju lječnika, koji
će, ako ima i najmanju sumnju 0 stvarnoj
smrti, upotrebiti na mrtvacu sve moguće

zdušnije obavljalo; te kad bi narod.u ovom

O politici ni riječi. A uvnda molećim
Boga ti, molim vas, gdje je ovdje
I on ide u slastičarnu i pojede dva, tri,

ići na ta vražju sje-

spomenute i nespomenute pokuse, ne bi li
ga povratio u život. — Revue Suisse. —

 

Hrvati u Americi.

Kolonija u Whiting, Ind. 'To je mjesto.
u Sjedinjenim Državama, u državama, u koje
najrađe. idu naši iseljenici, pa su s'toga tamo,
i brojne naše kolonije. Takova je hrvatska
kolonija i u Whiting, Ind. Naši su ljudi tu
većinom radnici, ali ih ima i poduzetnika i
trgovaca, a neki su od njih marljivim ra-
dom došli do znatnog imetka. U Whitingu,
Ind. naša braća imaju više svojih dobro-
tvornih i zabavnih društava, a i svoju cr-
kvenu općinu. U zadnje se doba opaža među
njima živo zauzimanje za sagradnju svoje
crkve, i ne će dugo vrijeme minuti, a Hr-
vati će u Whitingu, Ind. imati svoju vlastitu
crkvu, koja će ih okupljati na molitva i pri
tom ih sjećati svojih dužnosti kao vjernika,
ali i kao sinove naroda, koji, premda oda-
ljeni od očinskog praga, ipak su dužni da
se sjećaju svoje paćene domovine, i da sa-
čuvaju svoju narodnu osebujnost.

u Calamutu. Zatim je svršio mscientific

          

neće da oda! Ono što on misli! A onda sam.
mu onako

= ga ispod oka pogledao i namignuo
tek na pola smiješeći se, kao da kažem:
,Jel' da, razumijemo se, a?“ A on se je
dobro sam se zabavio. I vidio

poznat sa svim ministrima, dapače je bio
već i ,oberban“) zatekosmo ga u jednoj po-
sve pokrajnoj mličici. Drži nešto u ruci,
umotano u mokar papir.

— Ma što je to? |

— Hm! kimne on glavom, baš je do-
bar. Odavno nisam takova šta našao.

 

: RAŠE asi
ao

Jednom u Pešti (a bio je već davno

rić

Ae aa ja ER ŽE

 

to,
ri

še
oi

A
SET

e ge
g

Bio je veliki krastavac.
On slegne ramenima, žmirne, nadigne Drugoga dana ide on opet iz neke ulice

obrve kao da mu je svega dosta pa će: i nosi nešto umotano u ruci... WE
— Ah, ne znam! Z bogom! I ode. — Ha! Krastavac! smiju se d bii

  
 
  
 
   
    
        
       
   
    
   
 
  

stara: , Najveća lukavost je biti doista čist
i pošten“.

Živi i nešto forsirani protest proti ki-
ćenosti i nacifranosti, ide okolo zguren; iste-

— Šta će biti ?

 

gnuv naprijed veliku glavu na silnim ple- "“" : ovi.
&ma. Kada hoda sam, još kako tako se us- Izgleda u prvi mah najdosadnijim i naje; : A on samo šuti i ide dalje. Kad ga se-
pravi, kada te sastane; jače se 2guri. izbaciv nemotornijim čovjekom. Pa i u, saboru ili _\etiše da pokaže, a on če pobjedonowno :
tek na tren glavu, naitiignav očima, špustiv na kojoj sjednici, sjede u:kat, u sjenu, zgari (7 Nu! uhvatio sem ga! Jedva u ne
brk. I onda malko. šmrone; piće; || se, igra se parajaći papiriće ili slažući ši. koj maloj knjišari. Najnoviji roman Prev

= gice jednu povrh druge, ili orta kake figure, . ki

promatra koju točka. Na oko sasma apati-

#34