20 ovakih vučenja. U svim slučajevima besvijestice koristi metoda Labordea: besvijestica je najopćeni- tija pojava prividne smrti. U odmjereno po- tezanje za jezik može se upotrebiti i koje poznatije sredstvo, prije spomenuto. U pe tezanju se mora ustrajati, bez umora, jer se je dogodilo, da se je uspjeh postigao tek iza jednog dva sata. Sistem vučenja za jezik se temelji na ovoj teoriji: vučenje prouzrokuje odisajni odraz tim, što osjetni živci jezika razdragaju odisajno središte srčike u hrptenjači. Ovu teoriju svi nepriznavaju, ali to ne smeta, jer je svejedno, dali vučenje za jezik donaša dobar uspjeh radi jednog ili drugog vzroka: glavno je da donaša. Korist vučenja zasvje- dočuje dugo iskustvo, pa je poželiti, da se ovo upotrebljuje u svim slučajevima, u ko- jim se može slatiti; da je smrt prividna Osobito je za priporučiti to sredstvo kod utopljenika, mrtvila i besvijestice. * # * Odavna fiziolozi znaju za trenje srča, te ga vrše na životinjama u svojim radio- nicama. Zanimivih je pokusa učinio na ovom polju prof. Batelli u Ženevi : on bi ubio pseto g elektricitetom, kloroformiom, mrtvilom. Ustanovio bi, da je, rijet bi, pseto posve mr- obješenjaka, tvo, jer života. Zatim, nakon bi opet oživilo. Pokusi u radionicama dokazuju, srce može opet postaviti u kretnje s trenjem i nakon 24 sata njegovog obamrća. Spom€« nomice se proglasuju za umrle, koji baš u i nut je ipak, da se s ovim ipak idividua ne času, kad su za takove proglašeni, nijesu Hrvat gradski advokat. Naši se zemljaci t povraća u život. Jer, osim srca treba uzeti još ni počeli umirati. Kod tih bi dosta bilo u Americi vesele što je njihevo čedo g. An- gi u obzir i živčana središta: srce i 24 sata protrti srce, da ono povrati i svim ostalim ton Lesac-Lukas bio imenovan odvjetnikom "O iza kuko je prestalo kucati, može se .opet sastavinama tijela život. mjesta Calumet. To je velika počast za.naš tu stavit u kretanje, ali živčani organi stoga, Doista, kad bi se proširilo poznavanje _ iseljeni narod, jer je to prvi Hrvat, te se je ei odmah nakon 20 ili 30 časaka svoje bez- slučajeva, nad kojim se ponajviše krije pri- domogao svojim znanjem tako odlične slu- % zbe. G. Lesac-Lukas srednje je škole svršio S krvnosti, prestaju posve živjeti. U opće razni dijelovi tijela imaju razli- sim mmmmmmmmo__— koristi. Glavno je znati što se hoće i htjeti, doista htjeti ono što se može. * .» Ovako je govorila praksa, a ta perso- nificirana praksu bio je gospar Frano. Žilav, — vnik ili je hochstapler kaki. Pazi kako ide. zbunio! Baš mišičast, željeznih nerva, podnosljiv, malo- Baš ovakovog sam jednog promatrao nu si kako je onda ušutio i sve mu je nekako onda pošlo — niz brdo! rijek. U njegovoj familiji imade krvi Geno- weške, Hercegovačke i Dubrovačke a rođen je u Cavtatu. U starini su govorili da ljudi, & dubrovčani 1... Genovezi najlukaviji diče, da su lukaviji od Genoveza, Cavtačani pako, to i dubrovčani priznaju, još mu- su driji od dubrovčana. Gospar Frano pako rado citira onu mu srce ne bi davalo nikakav znak deset do petnaes ča- saka, on bi započeo s trenjem, dok srce ne da se Strana na 3. Broj 38. CRVENA HRVATSKA“ čitu životnost, živčane tkanine su slabe, dok su mišičje jače. Organizam ne umire cio od jednoć: u času, kad mi općenito kažemo da je tijelo umrlo, nije nastupio nego gubi- tak viših sposobnosti, umrla je spoznaja. Dok prava smrt tijela uzastopce slijedi, po- jedine sastavine tijela obamiru, dok sve ne izumre, a tad je tek prava smrt. Pokusi Dr. Batelli dokazaše, da je oži- vljenje živčanih središta nemoguće iza samih +20 časaka njihove bezkrvnosti. Korist dakle trenja srca je ograničena. Ona se, naravno, mnijenja prema raznim vrstama životinja. Sa svim tim ne može se posumnjati o važ- nosti trenja srca. Nju je zasvjedočio Schiff 1874. g., a i ostali su umnici potvrdili nje- gove pokuse. Među ovima Prus je učinio 100 pokusa na životinjama. U 55 slučajeva je potpuno uspio, a u nekim je čekao 60 časaka da prođe po prestanku kucanja srca, pa da započne trenje. Nekad mu je trebalo do 2 sata trti. Kod čovjeka je praktična vrijednost ovog trenja, kako spomenusmo, ograničena: ipak ako se odmah uzme. trti, može uspijeti oživjeti čovjeka, dakako samo ako on nije pretrpio kakvih teških ozleda. 'Tri glavna uzroka neuspjeha bila bi, osim onog živčanog središta ova : poteškoće postiči umjetno dobro disanje; zatim početak sirenja krvi, u ovom je slučaju trenje posve savišno. Napokon drhtanje vlakanaca srca. Kod stanovitih životinja oživljenje postaje nemoguće u onom času, u kom se pokažu fenomeni drhtanja. Još se nije. našao lijek, kojim bi se moglo preteči ili zaustaviti drh- tanje. Međutim izgleda, da bi tu mogla po- moći eletricitat. * * * Bez dvojbe je, da na našoj zemlji da- vidna smrt; kad bi se pregledanje mrtvaca I krene s vama. — Ma tko je ono tamo, onaj dugački Već ga tri puta susrećem i razmišljam tko li je vlastelin, ili čino- bi mogao biti. Da Fiorenci. su glasom. se kakva slastičarna? četiri do pet komada. — A sad moram dnicu pogledu više bio podučen, i skloniji da se lati oživljujaćih sredstava, danomice bi se otrglo smrti mnogo ljudi, koje se, radi lje- nosti ili neznanja, pušta da zbilja umru. A umru, pa tako izbjegnu preranom pokopu. U koliko se da nagađati rijedki su slu- čajevi prerana pokopa u našim prosvjetlenim zemljama; te su oni samo jedna strašna iz- nimka. Ipak pogibelj postoji, & ne će je više biti samo onda, kad svaki mrtvac bude pod- ložen savjesnom pregledanju lječnika, koji će, ako ima i najmanju sumnju 0 stvarnoj smrti, upotrebiti na mrtvacu sve moguće zdušnije obavljalo; te kad bi narod.u ovom O politici ni riječi. A uvnda molećim Boga ti, molim vas, gdje je ovdje I on ide u slastičarnu i pojede dva, tri, ići na ta vražju sje- spomenute i nespomenute pokuse, ne bi li ga povratio u život. — Revue Suisse. — Hrvati u Americi. Kolonija u Whiting, Ind. 'To je mjesto. u Sjedinjenim Državama, u državama, u koje najrađe. idu naši iseljenici, pa su s'toga tamo, i brojne naše kolonije. Takova je hrvatska kolonija i u Whiting, Ind. Naši su ljudi tu većinom radnici, ali ih ima i poduzetnika i trgovaca, a neki su od njih marljivim ra- dom došli do znatnog imetka. U Whitingu, Ind. naša braća imaju više svojih dobro- tvornih i zabavnih društava, a i svoju cr- kvenu općinu. U zadnje se doba opaža među njima živo zauzimanje za sagradnju svoje crkve, i ne će dugo vrijeme minuti, a Hr- vati će u Whitingu, Ind. imati svoju vlastitu crkvu, koja će ih okupljati na molitva i pri tom ih sjećati svojih dužnosti kao vjernika, ali i kao sinove naroda, koji, premda oda- ljeni od očinskog praga, ipak su dužni da se sjećaju svoje paćene domovine, i da sa- čuvaju svoju narodnu osebujnost. u Calamutu. Zatim je svršio mscientific neće da oda! Ono što on misli! A onda sam. mu onako = ga ispod oka pogledao i namignuo tek na pola smiješeći se, kao da kažem: ,Jel' da, razumijemo se, a?“ A on se je dobro sam se zabavio. I vidio poznat sa svim ministrima, dapače je bio već i ,oberban“) zatekosmo ga u jednoj po- sve pokrajnoj mličici. Drži nešto u ruci, umotano u mokar papir. — Ma što je to? | — Hm! kimne on glavom, baš je do- bar. Odavno nisam takova šta našao. : RAŠE asi ao Jednom u Pešti (a bio je već davno rić Ae aa ja ER ŽE to, ri še oi A SET e ge g Bio je veliki krastavac. On slegne ramenima, žmirne, nadigne Drugoga dana ide on opet iz neke ulice obrve kao da mu je svega dosta pa će: i nosi nešto umotano u ruci... WE — Ah, ne znam! Z bogom! I ode. — Ha! Krastavac! smiju se d bii stara: , Najveća lukavost je biti doista čist i pošten“. Živi i nešto forsirani protest proti ki- ćenosti i nacifranosti, ide okolo zguren; iste- — Šta će biti ? gnuv naprijed veliku glavu na silnim ple- "“" : ovi. &ma. Kada hoda sam, još kako tako se us- Izgleda u prvi mah najdosadnijim i naje; : A on samo šuti i ide dalje. Kad ga se- pravi, kada te sastane; jače se 2guri. izbaciv nemotornijim čovjekom. Pa i u, saboru ili _\etiše da pokaže, a on če pobjedonowno : tek na tren glavu, naitiignav očima, špustiv na kojoj sjednici, sjede u:kat, u sjenu, zgari (7 Nu! uhvatio sem ga! Jedva u ne brk. I onda malko. šmrone; piće; || se, igra se parajaći papiriće ili slažući ši. koj maloj knjišari. Najnoviji roman Prev = gice jednu povrh druge, ili orta kake figure, . ki promatra koju točka. Na oko sasma apati- #34