God. XVII.
Gijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
predbrojen i za došasto polugodište, ——r———
semstvo 10 K i poštarski troškovi.
Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini —
Javna prosvjedna skupština
dne 17. o. mj. pred Bondinim kazalištem.
U nedjelju u 10 sati i po bila je
javna skupština građanstva dubro-
vačkog pred Bondinim Kazalištem.Za-
kazana je bila od predstavnika triju
stranaka u Dubrovniku: Hrvatske
Stranke, Srpske Narodne Stranke i
Pravaške Stranke. Bez ikakve agi-
tacije skupilo se u urečeni sat do
1000 ljudi pred kazalištem, a to se
mora pripisati samo velikoj pažnji,
kojom građanstvo prati dogođaje u
banovini i probuđenoj narodnoj svi-
jesti, uslijed kojega svaki jek s jed-
nog kraja našeg naroda odjekuje na
drugom.
Skupština je po tom bila riječiti
izraz duševne zajednice, i gledajući
onaj narod, koji je na prosti poziv
pohrlio, da dade oduška svomu ogor-
čenju nad zulumom, koji sebi dozvo-
ljuju nametnici, prošla nas je sumnja
o budućnosti naroda. Ne može on
propasti, kad čuti u sebi snage i vjere
u konačnu pobjedu. Zla volja tuđina
razbija se o to, kao valovi mora o
hrid. “
Govorili su na skupštini Dr. Stj.
Knežević u ime Srba, Niko Caput u
ime pravaša i, Dr. Melko Čingrija u
ime Hrvatske Stranke. Njihove _ go-
vore donosimo niže, a burno odo-
bravanje, koje ih je popratilo; doka-
zem je, da su zbilja govorili iz srca
nazočnim.
zi *
sk
Skupštinu je otvorio Dr. Melke Ćingrija.
On predloži skupštini za presjednika Dr.
Milorada Medini, a za, podpredsjednike gg,
Antuna Miletića i Balda pl. Gradi, Prisutni
aklamacijom prihvatiše predlog. Predsjednik
Dr. Medini zahvaljuje se na podanoj mu
časti, pozdravlja sakupljeno općinstvo, te
daje riječ Dr. S. Kneževiću. — '
Dr. S. Knežević; Tima tome nekoliko
mjeseča, da nam dolaze iz bijelog Zagreba
glasovi, kakve nijesmo prije slušali, Svi smo
pratili te glasove i putem javne štampe: da-
vali smo izlijeva
.
M. 8
.
u
i Motta ni : o tao či. ';
s MA si ki ( kini dia ui
x aš ŠA Siad o SE AGE eO AM. AC A
Štamparija DeGinlli i dr.
vatske. Banova je drska ruka 'segla
universom, ali je naišla na silan otpor omla- *
x je voljela seliti se, i u tuđini bo-
. riti se za i - e. “
U DUBROVNIKU, 20. svibnja 1908..
mm
kojom Madžari hoće da unište hrvatsko
pravo, nečnvena je.
poznata družba u Zagrebu, kojoj je na
čelu glava bez glave barun Pavao Raueh.
Taj čovjek čim je stupio na hrvatsko ze-
mljište, dobacio je cijelom narodu rukavicu,
te bacio grdnu osvadu na hrvatsko-srpsku
koaliciju proglasiv je, da je antidinastična.
(Poklici pristajanja i prosvjeda). Pozvan da
dokaže svoju klevetu. dokaze nije iznio, jer
ih nema, pa se je stoga skrio za državnu
tajnu, me hoteći povući konsekvencije.
(Sramota). Na izborima prošao je granicu
svake ne samo ustavnosti već i ljudskog
dostojanstva, da svlada srpsko-hrvatsku koa-
liciju. Zatim je kušao da posije mržnju iz-
među naroda i stranaka, da razdvoji Hrvate
od Srba, da onemogući tako narodni otpor,
ali nije ništa postigao. Ako je politika nauka
iskustva, tad je Rauch mogio razumjeti, da
se sa Srbima i Hrvatima ne da voditi ni
politika nasilja niti politika obmame. Ali da
spasi svoj položaj, on še nije ipak na svom
putu zaustavio, latio se je i drugih sred-
stava, posegao je i za hramom prosvjete, ali
je tamo naišao na takav otpor mladosti, ka-
kvom se mi moramo diviti. Vidi se iz svega,
da politika madžarskog eksponenta ide u
kolosjek, koji će svagda izazvati najveći ot-
por kod cijelog naroda, te će odnosaj prama
srpsko-hrvatskom narodu biti odnošaj sile,
Ali nek se ti silnici dobro sjete narodnih
zasada: ,Svaka sila za vremena“, ,Priti-
snuto jače, sve na više skače“. (Burno
odobravanje).
Predsjednik podjeluje riječ g. N. Caputu.
Niko Caput: Biti ću kratak, a jezgro-
vit. Govorim kao Starčevićanac, koji prem-
da protivan nagodbi i svim nagodbenim vla.
dama, ipak sam dužan ustati proti čovjeku,
koji nedostojno sjedi na slavnoj stolici hr-
vatskih banova, stolici Zrinskog i Franko-
pana, proti Pavlu sinu Levina Raucha, pod:
kojim su se stisli obruči one nesretne na-
godbe, koja nas sve do danas stišće, Ban
Rauch provađa takova nedjela, kojih bi se
morao stiditi najveći tirjanin, pa za to/ nije
čudo, ako u sabora nije našao ni jednu
stranku, koja bi ga slijedila. Njemu je za.
daća ugušiti ustav u Hrvatskoj, a na: taj:
pokus moram ' prosvjedovati u ime svoje ''
stranke, kao najslobodoumniie stranke hr-,
1 za
dine, koja
koriciu hljeba, nego nsfati ma. po-
N i
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE === k
POJEDINI BROJ 10 PARA.
Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisl uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvale
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
š === godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. ===
A
3 4
3
ren i da će naići na otpor cijelog naroda. <
Toj samovolji služi — Uvjeren sam i to da će hrvatski narod po- 2)
sve prekinuti s Madžarima. Preporučam vam a
resoluciju, koja će vam biti prikazana. Pri- :
hvatite je, nek se zna, da cijelokupno gra- s
danstvo osuđuje postupak madžarskog ek- x
sponenta. (Odobravanje). . ei
Na govornicu stupi Dr. M. Čingrija, či
kojem je presjednik dao riječ. š a
Dr. M. Čingrija: Historija nas uči da %
potlačeni narodi najače su pritisnuti bili, 3
baš prije nego su do slobode došli. i
, Izvođeć iz tog historijskog pravila za- ge.
ključak, mi bi mogli, da pozdravimo, kao 4
preteču boljih dama, tiraniju koja nas je ov- z
dje sakupila. i
Ali koliko god moglo to biti od utjehena-. |.
šem ranjenom srcu u kušnji i napasti; ko- 2
liko god mogav biti od utjehe pojav, da slični vi
pritisci spajaju ono što je razdvojeno bilo, . u
svjedok nam i današnja naša skupština, ipak ==.
sve to nije kadro da smanji bruku, a kamo...
li otrgne odurnost sa onoga čuda, što sa da-.
nas u Hrvatskoj zgađa.
Što se zgađa nabrajat ne ću, ta svima
Vam je na žalost predobro: poznato, a to je.
tako žalosno, odvratno, odurno, da se čovjek
pravom pita je li moguće, da se to danas ..
igdje dogoditi može, a nekmoli u sred Ev-
rope, u srcu jedne ustavne monarkije, Da-
leko ne ću zaći, ali mislim da mogu kazati, o
da Macedonija nema što Hrvatskoj da za- a
vidi. Tamo, jer nema reda i zakona, bande - kei
se stvaraju, da same sebi zakon prave i da
se od druge brane, a amo, baš oni koji' bi
bili pozvani da pravo čuvaju i zakon pro-
vode, sastavili su jednu bandu, koja od za-
kona bruku pravi, i koja protiv cijelog ma-.
roda ustaje, tražeći i izmišljajući m paroksi-
zmu svomu način kako bi cijelu zemlju u
razbojište pretvorili i čitav rod u ern& zavili.
(Burno odobravanje). Ea
Napraviše bruku od ustava, te doži-
vjevši poraz, koji je unicum u parlamen-
tarnoj historiji, tako da im je čitavi narod.
povjerenje otkazao, tako da ne mogoše pro-
turiti niti jednog svoga zastupnika ni be.
zakonjem, a kamoli zakonom, ostadoše
na vladi da naprave
sprdnju od zakona, od: