osobito one, koji najviše smetaju; tim bi se malo po malo uništilo koaliciju. Zaleđe ćemo naći kod Frankovaca. I zbilja Frank je po- ščeo da igra onu istu ulogu, koju je igrao 1905. i 1906. Onda je trčkarao u Beč Luegeru i javljao da nam dogođaji nude veliku Hrvatsku na tanjuru. Sada je pak išao W 'ekerleu, a i k podbanu Crnkoviću — naravno u poslu kancelarije. — te je ja- vio, da se je uvjerio, da više ništa ne stoji na putu oživotvorenju Starčevićevog pro- grama. Eto to je ta paklenska osnova, koju je snovala banda na Markovom trgu, a koju je mislila izvesti pomoću tuđinskog agenta Jo- zala Franka. No u zadnji čas ih izdadoše njihovi računi. Zadnja secesija u stranci prava pokvari račune tim izmećarima naše domovine. | za to se sada vidi ono neko nervozno ko- preanje i servus društvu na Markovom trgu kao i Frankovih ,vijernih“ privrženika. No kako je spretna politika koalicije eništila god. 1906. stare madžarone, tako će i genij luvatskoga naroda uništiti i ovu paklenu arotu Crnković-Frankovu. Fran- kovluk se nalazi u predvečerju svoje pije tičke smrti, a brzo će kucnuti čas, kada će Dr. Josipa Franka stignuti sudbina Dr. Ni- kole 'Fomašića. Oba će moći živjeti u uspomenama na nekadanje dane svoje slave i moći. — &ć. Hrvatska borba. Hrv. delegati ostaviše Budimpeštu. Naši delegati na zajedničkom saboru u Pešti iznijeli su prigodom glavne rasprave o proračunu sve tegobe Hrvatske i označili svoje stanovište prema hrvatskoj vladi u Zagrebu i zajedničkoj vladi u Budimpešti. Sad dolazi na red specijalna rasprava o proračunu. Madžari su mislili, da će i tu zgodu naši upotrebiti, da navale na neusta- wvnu vladu u Hrvatskoj. Prevariše se. Naši delegati — odlučiše = ne učestvovati — više » raspravi, nego se povratiti kući. Oni su u javnom svijetlu iznijeli, prikazali i osudili nesretno stanje u Hrvatskoj. A više im ne treba. Madžari: doduše žale što Hevati odlaze. Oni bi željeli, da Hrvati opstruiraju, a to zato, da se usljed toga kašrije sazovu delegacije, i da ugarska vlada ne bude prisiljena čim prije iznijeti zakon o općem izbornom pravu, kojeg se Madžar; plaše, kao vrag od tamjana. Hrvatski im delegati ne će pasti na lijepak, nego ih eto puštaju, da izjedu kašu, koju.su sami skuhali. Modakovićeva izjava. »Budapesti Hirlap“ donio je razgovor svog suradnika s dr, Medakovićem. On reče, da su naši delegati rekli u zajedničkom sabora što su imali rijeti. Sad govori mješte njih Rauch, koji svojim postupanjem raz- dražuje hrvatsku javnost i drži koaliciju na okupu. Uvidio je, da je mnogo Madžara, koji bi željeli, da se izmiri Ugarska sHr- vatskom. Ali ako još nije došlo do mira, CRVENA HRVATSKA“ Osvećuj se, a ne pazi ni .na zakon, ni na pravicu, samo da se ti održiš: to je Ran- ehova deviza. I on joj je dosljedan. Počeo je proganjati učitelje, pa činovnike, čilišne profesore, pokušao je uništiti čitavu jednu stranku, a sad se je konačno oborio na narodne zastupnike: Hrvatska vlada, dotično barun Rauch, zatražio je ed zastupničke kuće u Budim- pešti, da se ukine imunitet zastupnicima : dr. Peru Magdiću, dr. Lorkoviću, Budi Bu- disavljeviću, dr. Vinkoviću, dr. Lukiniću i dr. Harambašiću. Ako se peštanski sabor odazove pozivu baruna Raucha, te ukine rečenim zastupnicima imunitet, tad će ih vlada predati sudu radi potvore. Ovako se misli Pavao Rauch riješiti odvažnih narodnih zastupnika. Optužit ih, zatvorit ih zatim, pa mirna Bosna. A ostali će se prestrašiti, pa će se umiriti i s pokoj- no pustiti, da Rauch pašuje po Hrvatskoj iz straha, da ih ne stigne sudbina njihovih drugova. Ako tako misli raditi madžarski eksponenat, grdno se vara. U Hrvatskoj nema čovjeka, koji bi iz straha zanijekao narod svoj. Atentat na narodne zastupnike samo će ojačati narodni otpor i pjanom Raucho- vom društvu pripraviti strašniji pad. Za mirno riješenje spora. I samim Madžarima je dodijao Rauch svojim državničkim djelima. Ne samo što ih je osramotio, nego ih je čak u narodu tako omrazio, da je riječ Madžar postala sinonim varalice i bulje. Madžari bi se sad željeli riješiti takovog ekaponenta. | sam Wekerle je s Rauckom nezadovoljan, pa stoga ni riječi nije rekao, da ga obrani od Supilovih i Popovićevih optužaba. Neki madžarski zastupnici pokreću mi- sao, da se pokuša mirno izgladiti hrvatsko- madžarski spor. Neki od njih predlažu, da se obrazuje : Hrvatskoj jedna stranka, koja bi stajala na nagodbi, te kojoj bi se povje- rila vlada, te provedba zakona o izbornoj reformi. Što će od svih tih želja biti, ne znamo, ali svakako je fakat, da je u Mad- žarskom taboru struja za izmirenje s Hr- vatima. 0 domaćim stvarima. »Sloboda“ se osvrnula na naš uvod- dnik prošle srijede na način, koji pokazuje, da nas nije shvatila onako, kako smo mi htjeli. Možda smo bili nejasni ! Namjera je naša bila upozorit na to, da bi u interesu naroda bilo potrebno da se u odlučnim časovimo nađu na okupu svi bez razlike stranaka. O promjeni pravca. lista, nekakvoj ,šijadi“ kako kaže ,Sloboda“, nema i ne može biti govora. Toliko za sed, možda ćemo se na čla- nak ,, Slobode“ još osvrnuti. . Interpelacija zastupnika Jurja Biankini i drugova upravljena Nj. Eks, gosp. Ministru Predsjedniku barunu Beck o povratku jednog službenog na hrvatskom jesiku sastavljenog dopisa Trgevačke Komore sveu- - Birana Š... Proti tome su se više puta podigle teške pritužbe u delegacijama i u zastupničkoj kući, nadasve pako u saboru kraljevine Dal- macije, pošto Dalmacija ima osobitu čast, da - ,se njezini mnogobrojni iseljenici u svim di- jelima svijeta rasijani nalaze. Obična je tužba naših iseljenika, da su na c. k. konsulatima većino Madžari i Nijemci, koji hrvatski jezik ne poznaju, te niti činovnika ne imaju, koji pozna hrvatski jezik za veliki broj hrvatskih iseljenika. Posljedica je toga, da se za našu čeljad zastupstvo monarhije u inozemstvu izjednačuje ništici, te oni za dugo godina nikad ne dolaze u doticaj sa konsulatima. Nj. Ekscelencija Gosp. Ministar Izvanj- skih Posala u istinu ponovno je obećao, da će ovim žalosnim prilikama doskočiti, ali na / žalost, regbi, da on ovo obećanje ne će baš nikad izvršiti, kako će nas osvjedočiti nazoćni slučaj. U Port Saidu žive mnogo iseljenika iz hrvatskih zemalja, naši trgovački, pomorski odnošaji su sa Port Saidom skopćani — Hrvati sa jadranske obale još su uvijek glavna podloga našeg pomorstva. Ali sasvim tim. ne nalazi se kod c. k. konsulata u Port Saidu niti jedna jedina osoba, koja pozna hrvatski jezik! - Pred malo mjeseca je Trgovačko - Obrt- nička Komora za Dubrovnik i Kotor poslala c. k. konsulatu u Port Saidu ovo pismo na hrvatskom jeziku : »Uglednom c. k. austro-ugarskom kon- usulatu u Port Said. »Na riješenje tamošnjeg dopisa 26. ša pove god. Br. 449, čast nam je saopćiti Vam, da smo odnosni odgovor predali g. »Fritz Miiller c. k. računarskom podčastniku »domobranstva u Gružu. »Irgovačko-Obrtnička Komoro za Du. . ,brovnik i Kotor. Predsjednik Stijepo Gjivić. Tajnik Onysžkiew iez“. 'Trgovačkoj i Obrtničkoj Komori Du- biovnika i Kotora ovaj dopis bje povraćen ovim otopisom, koji doslovce glasi : ' "Consulat I. & R. d' Autričhe-Hongrie Port Said, den 18. April 1906. Nr. 591. Die geschatzie Note vom 11 April I. J. Nr. 582, wird der vererlichen Kilonier mit dem diensthoflichen KErsuchen zuriick- . gestellt, diese in einer Weltsprache verfasst anher zuriickgelangen zu lassen, da dioses k. u. k, Konsulat iber keinen des Slawi- schen miichtigen Beamtem verfiidt. Der k. u. k. Konsul J. Stapski m. p. Naravno ovakovo je postupanje u kru- govima Trgovačke Komore Dubrovnika i seem izazvalo veliko ogorčenje, a to tim više, pošto ona u svome hrvatskom ea: dopisuje se i sa ostalim konsulatima, sa en: .- gleskim, francuskim, belgijskim, pak i sa - japanskim, i pošto još nikad nije takovo što. doživjela kao od: c. k.' Monsulsta u Port Saidu, konsulata one države, u kojoj miljoni. SKI iojih Sloie DEE ES namješteni _ PEEOE sj PoE MČ e OTV EMA E 2 re A