osobito one, koji najviše smetaju; tim bi se
malo po malo uništilo koaliciju. Zaleđe ćemo
naći kod Frankovaca. I zbilja Frank je po-
ščeo da igra onu istu ulogu, koju je igrao
1905. i 1906. Onda je trčkarao u Beč
Luegeru i javljao da nam dogođaji nude
veliku Hrvatsku na tanjuru. Sada je pak
išao W 'ekerleu, a i k podbanu Crnkoviću
— naravno u poslu kancelarije. — te je ja-
vio, da se je uvjerio, da više ništa ne stoji
na putu oživotvorenju Starčevićevog pro-
grama.

Eto to je ta paklenska osnova, koju je
snovala banda na Markovom trgu, a koju je
mislila izvesti pomoću tuđinskog agenta Jo-
zala Franka. No u zadnji čas ih izdadoše
njihovi računi.

Zadnja secesija u stranci prava pokvari
račune tim izmećarima naše domovine. |
za to se sada vidi ono neko nervozno ko-
preanje i servus društvu na Markovom trgu
kao i Frankovih ,vijernih“ privrženika.

No kako je spretna politika koalicije
eništila god. 1906. stare madžarone, tako će
i genij luvatskoga naroda uništiti i ovu
paklenu arotu Crnković-Frankovu.  Fran-
kovluk se nalazi u predvečerju svoje pije
tičke smrti, a brzo će kucnuti čas, kada će
Dr. Josipa Franka stignuti sudbina Dr. Ni-
kole 'Fomašića.

Oba će moći živjeti u uspomenama na
nekadanje dane svoje slave i moći. — &ć.

 

Hrvatska borba.

Hrv. delegati ostaviše Budimpeštu.

Naši delegati na zajedničkom saboru u
Pešti iznijeli su prigodom glavne rasprave
o proračunu sve tegobe Hrvatske i označili
svoje stanovište prema hrvatskoj vladi u
Zagrebu i zajedničkoj vladi u Budimpešti.
Sad dolazi na red specijalna rasprava o
proračunu. Madžari su mislili, da će i tu
zgodu naši upotrebiti, da navale na neusta-
wvnu vladu u Hrvatskoj. Prevariše se. Naši
delegati — odlučiše = ne učestvovati — više
» raspravi, nego se povratiti kući.
Oni su u javnom svijetlu iznijeli, prikazali
i osudili nesretno stanje u Hrvatskoj. A
više im ne treba. Madžari: doduše žale što
Hevati odlaze. Oni bi željeli, da Hrvati
opstruiraju, a to zato, da se usljed toga
kašrije sazovu delegacije, i da ugarska vlada
ne bude prisiljena čim prije iznijeti zakon
o općem izbornom pravu, kojeg se Madžar;
plaše, kao vrag od tamjana. Hrvatski im
delegati ne će pasti na lijepak, nego ih eto
puštaju, da izjedu kašu, koju.su sami skuhali.

Modakovićeva izjava.

»Budapesti Hirlap“ donio je razgovor
svog suradnika s dr, Medakovićem. On reče,
da su naši delegati rekli u zajedničkom
sabora što su imali rijeti. Sad govori mješte
njih Rauch, koji svojim postupanjem raz-
dražuje hrvatsku javnost i drži koaliciju
na okupu. Uvidio je, da je mnogo Madžara,
koji bi željeli, da se izmiri Ugarska sHr-

vatskom. Ali ako još nije došlo do mira,

CRVENA HRVATSKA“

Osvećuj se, a ne pazi ni .na zakon, ni na
pravicu, samo da se ti održiš: to je Ran-
ehova deviza. I on joj je dosljedan. Počeo
je proganjati učitelje, pa činovnike,
čilišne profesore, pokušao je uništiti čitavu
jednu stranku, a sad se je konačno oborio
na narodne zastupnike:

Hrvatska vlada, dotično barun Rauch,
zatražio je ed zastupničke kuće u Budim-
pešti, da se ukine imunitet zastupnicima :

dr. Peru Magdiću, dr. Lorkoviću, Budi Bu-

disavljeviću, dr. Vinkoviću, dr. Lukiniću i
dr. Harambašiću. Ako se peštanski sabor
odazove pozivu baruna Raucha, te ukine
rečenim zastupnicima imunitet, tad će ih
vlada predati sudu radi potvore.

Ovako se misli Pavao Rauch riješiti
odvažnih narodnih zastupnika. Optužit ih,
zatvorit ih zatim, pa mirna Bosna. A ostali
će se prestrašiti, pa će se umiriti i s pokoj-
no pustiti, da Rauch pašuje po Hrvatskoj
iz straha, da ih ne stigne sudbina njihovih
drugova. Ako tako misli raditi madžarski
eksponenat, grdno se vara. U Hrvatskoj nema
čovjeka, koji bi iz straha zanijekao narod
svoj. Atentat na narodne zastupnike samo
će ojačati narodni otpor i pjanom Raucho-
vom društvu pripraviti strašniji pad.

Za mirno riješenje spora.

I samim Madžarima je dodijao Rauch
svojim državničkim djelima. Ne samo što
ih je osramotio, nego ih je čak u narodu
tako omrazio, da je riječ Madžar postala
sinonim varalice i bulje. Madžari bi se sad
željeli riješiti takovog ekaponenta. | sam
Wekerle je s Rauckom nezadovoljan, pa
stoga ni riječi nije rekao, da ga obrani od
Supilovih i Popovićevih optužaba.

Neki madžarski zastupnici pokreću mi-
sao, da se pokuša mirno izgladiti hrvatsko-
madžarski spor. Neki od njih predlažu, da
se obrazuje : Hrvatskoj jedna stranka, koja
bi stajala na nagodbi, te kojoj bi se povje-
rila vlada, te provedba zakona o izbornoj
reformi. Što će od svih tih želja biti, ne
znamo, ali svakako je fakat, da je u Mad-
žarskom taboru struja za izmirenje s Hr-
vatima.

0 domaćim stvarima.

»Sloboda“ se osvrnula na naš uvod-
dnik prošle srijede na način, koji pokazuje,
da nas nije shvatila onako, kako smo mi
htjeli. Možda smo bili nejasni !

Namjera je naša bila upozorit na to,
da bi u interesu naroda bilo potrebno da
se u odlučnim časovimo nađu na okupu

 

svi bez razlike stranaka. O promjeni pravca.

lista, nekakvoj ,šijadi“ kako kaže ,Sloboda“,
nema i ne može biti govora.
Toliko za sed, možda ćemo se na čla-

nak ,, Slobode“ još osvrnuti. .
Interpelacija zastupnika Jurja
Biankini i drugova upravljena Nj. Eks,

gosp. Ministru Predsjedniku barunu Beck
o povratku jednog službenog na hrvatskom

jesiku sastavljenog dopisa Trgevačke Komore

sveu- -

Birana Š...

Proti tome su se više puta podigle teške
pritužbe u delegacijama i u zastupničkoj
kući, nadasve pako u saboru kraljevine Dal-

macije, pošto Dalmacija ima osobitu čast, da -
,se njezini mnogobrojni iseljenici u svim di-
jelima svijeta rasijani nalaze.

Obična je tužba naših iseljenika, da su
na c. k. konsulatima većino
Madžari i Nijemci, koji hrvatski jezik ne
poznaju, te niti činovnika ne imaju, koji
pozna hrvatski jezik za veliki broj hrvatskih
iseljenika. Posljedica je toga, da se za našu
čeljad zastupstvo monarhije u inozemstvu
izjednačuje ništici, te oni za dugo godina
nikad ne dolaze u doticaj sa konsulatima.

Nj. Ekscelencija Gosp. Ministar Izvanj-
skih Posala u istinu ponovno je obećao, da

će ovim žalosnim prilikama doskočiti, ali na /

žalost, regbi, da on ovo obećanje ne će baš
nikad izvršiti, kako će nas  osvjedočiti
nazoćni slučaj.

U Port Saidu žive mnogo iseljenika iz
hrvatskih zemalja, naši trgovački, pomorski
odnošaji su sa Port Saidom  skopćani —
Hrvati sa jadranske obale još su uvijek
glavna podloga našeg pomorstva.

Ali sasvim tim. ne nalazi se kod c. k.
konsulata u Port Saidu niti jedna jedina
osoba, koja pozna hrvatski jezik!  -

Pred malo mjeseca je Trgovačko - Obrt-
nička Komora za Dubrovnik i Kotor poslala
c. k. konsulatu u Port Saidu ovo pismo na
hrvatskom jeziku :

»Uglednom c. k. austro-ugarskom kon-
usulatu u Port Said.

»Na riješenje tamošnjeg dopisa 26. ša
pove god. Br. 449, čast nam je saopćiti

Vam, da smo odnosni odgovor predali g.
»Fritz Miiller c. k. računarskom podčastniku

»domobranstva u Gružu.

»Irgovačko-Obrtnička Komoro za Du. .

,brovnik i Kotor. Predsjednik Stijepo Gjivić.
Tajnik Onysžkiew iez“.

'Trgovačkoj i Obrtničkoj Komori Du-
biovnika i Kotora ovaj dopis bje povraćen
ovim otopisom, koji doslovce glasi : '

"Consulat I. & R. d' Autričhe-Hongrie

Port Said, den 18. April 1906.

Nr. 591.
Die geschatzie Note vom 11 April I.
J. Nr. 582, wird der vererlichen Kilonier

mit dem diensthoflichen KErsuchen zuriick- .

gestellt, diese in einer Weltsprache verfasst
anher zuriickgelangen zu lassen, da dioses
k. u. k, Konsulat iber keinen des Slawi-
schen miichtigen Beamtem verfiidt.

Der k. u. k. Konsul
J. Stapski m. p.

Naravno ovakovo je postupanje u kru-
govima Trgovačke Komore Dubrovnika i
seem izazvalo veliko ogorčenje, a to tim

više, pošto ona u svome hrvatskom ea:
dopisuje se i sa ostalim konsulatima, sa en: .-

gleskim, francuskim, belgijskim, pak i sa -
japanskim, i pošto još nikad nije takovo što.
doživjela kao od: c. k.' Monsulsta u Port

Saidu, konsulata one države, u kojoj miljoni.

SKI iojih Sloie DEE ES

namješteni _

 

PEEOE

sj

PoE MČ e
OTV EMA

E 2 re A