OROMIA SOM DEE RE M poMEAD Oo STE NISI SOA MRS SED TO TM MS" JE PORA O E God XVII. U DUBROVNIKU, 3. lipnja 1908. (CRVENA HRV Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se $ — predbrojen i za došasto polugodište. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. = Štamparija DeGinlli 1 dr. Čudna oljest. Iz Beča dolazi čudna vijest: kažu da je ministar predsjednik g. Beck pustio nos, što su se dalmatinski za- stupnici usudili ne glasovati za pre- šaost prijedloga o povišenju novaka. Znak da su ga zlo naučili. Još je čudnija druga vijest, koja govori o nekakvoj burnoj sjednici »Olavenske Sveze“, Tu su — vele — izbile tri struje na površinu. Kon- servativni elementi naglasuju, kako je proračun državna potreba, te za nj treba glasovati, i ako se nema povjerenja u vladu; druga grupa kaže, da treba glasovati za proračun, jer je preventirano nekoliko milijuna za Dalmaciju, a treći odbijaju pro- račun, jer ne će tim da izraze vladi povjerenje. To su čudne vijesti, jer prama našemu mišljenju, takovi sukobi ne bi smjeli uopće ni nastati, ako go- spoda zastupnici zbilja shvaćaju svoj položaj. Za Dalmaciju postoji naime samo jedna državna potreba, a to je potreba da se poštuju zakoni, koji njoj jamče pravo sjedinjenja s Hr- vatskom. Dok ta potreba države Hr- vatske ne bude ispunjena i dok se u Hrvatsku budu slati razni ekspo- nenti sada madžarskog a sada beč- kog imperijalizma, za nas druge dr- žavne potrebe ne opstoje. Priznajući ih priznali bi samo lance koji nas okivaju. Kad državna potreba kao takova ne opstoji, ne mogu je stvoriti ni milijuni, koji su u proračunu pre- ventivirani. Ne daju ih oni zbog nas, nego zbog sebe i ako ih vlastita korist ne prinuka. da ih dadu, ne će ih na to prinuditi ni glasovanje naših zastupnika za proračun. Ovo ih može samo potkrijepiti u mišlje- nju, koje na žalost već imadu, da je Dalmacija jako jeftina. = Neka njeka gospoda u »Svezi“ ne varaju sami sebe cijeneći, da je njihovo moljakanje i trčkarenje po bečkim ministarstvima koristilo Dal | maciji._Više je pomogao energični istap g. 1903. i kasnije nego sve anom politiziranje. Taj toj imao je barem tu posljedicu, da su se po ministarstvima uvjerili, da i ako smo nemoćni, a ono ipak ponosa svoga ne damo. Moljakajući i čineći ne- prestane kompromise sa svojim po- litičkim osvjedočenjem postiže se pak baš protivno. Ne treba molit, što te po pravu ide, nego treba tra- žiti. Prama silnijem treba biti silan, ako hoćeš štogod da postigneš. Ovako ne mislimo samo mi, već cijela Dalmacija, svijem nam je do- dijalo ovo moljakanje .i obijanje tu- đeg praga. Pa nam je za to upravo čudno, kako se može još nač zastu- pnika, koji tako lakoumno prelaze preko uvjerenja svojih izbornika. Zar cijene, da če ,hrvatska stranka“ do- čekati druge izbore, te opet omogu- čiti izbor ljudi, koji su pristaše no-. vog političkog pravca samo u času izbora ? Hrvatska borba. Rakodczay strašilo. Rakodczay, bivši hrvatski ban, vijećao je snekim članovima bivše unionističke stranke, a za tim je pošao u Budimpeštu. Zašto? odmah se je pitalo, a novine su od- govarale, da nije isključena mogućnost, da Rakodezay opet zasjedne na bansku stolicu. Ti glasovi stjerali su strah u kosti banu Ranchu i njegovoj družini. Počeli su i oni uviđati, da su svoju doigrali u Hrvatskoj, pa da će morat seliti. Prije nego puste vladu iz svojih ruka, odlučiše se doživotno opskrbiti. I podban Crnković daje svom sinu obilnu godišnju štipendiju, koju će on primati : Mixić grabi s druge strane, pa za njime redom ostali članovi i pomagaći ser- vus društva. Svaki hoće da se okoristi, svaki hoće da napuni svoje džepove, Pa neka im, i tako će doći dan, kad će morat odgovarati narodu za otet mu novac. Poruka iz Budimpešte. Iz Budimpešte šalju poruku, da nijesu istinite vijesti o ostupu bana Raucha i o pregovorima, koje da vodi Rakodczay u Pešti. Rakodezay j je došao u Peštu samo za POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. sahvale ke plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po O - godbi uz rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Mi smo uvjereni, da ćesei ovogašputa =. isto dogoditi, dapače, u koliko smo obavi- + ješteni Rauch će ostupiti netom se zatvori e: zajednički budimpeštanski sabor. Madžari = _ to niječu, jer se stide priznati, da će i drugi va _ mjihov eksponenat morat čistiti s banske stolice pred svijesti i otporom hrvatskog -. naroda. Stide se priznati i to, premda uvi- i đaju, da je Rauch mješte ukrotit Hrvatsku, s i podložit je Madžarima, još je više odijelio, | dapače phbsijao. neugasivu mržnju na sve. ono išto. dolazi od strane Ugarske. ki % Što znači promjena ljudi? : < Preko glasova o promjeni na banskoj ki stolici ne može se proći mukom. Prilike su | takove, da se može s nekom stalnošću reči, =. da će barun Rauch i njegovo društvo do | ne dugo vremena morat prepustiti drugim ._ ljudima vladu u H»vatskoj. Nego, nastaje pitanje, zmači li štogod - za Hrvatsku promjena ljudi na vladi? Prave važnosti bi ta promjena imala samo onda, kad bi se vlada predala onoj stranci, dotično / . bloku stranaka, koji bi uz narodno povje- | renje bio najači u zomlji, te koji bi:preuzeo vladu uz jske garancije i samo za to, da pročišti sve one povrede nagodbe, koje su // č Madžari već od njena skopljenja pa do dw + nas počinili. Željeznička pragmatika samo bi =. bilo zrno u velikoj krunici nezakonitosti i > povreda zakona u Hrvatskoj. i Sve ostale promjene za Hrvatsku ne - znače ništa: hrvatska borba se ne vodi proti - Rauchu kao čovjeku, nego proti Rauchu kao“. eksponentu Wekerlea, kao prestavniku pro- : i tunarodnog režima, pa koji god s toga čovjek it zamijenuo Raucha, on u očima Hrvata ne M će biti bolji od Raucha, ako se bude primio banske časti, da u službi Madžara vlada.u Hrvatskoj proti Hrvatske : Hrvatskoj treba bana koji će vludati| u njoj za nju, jer je% dino nastup takovog bana ima za naš natod (zi vrijednosti. i agrara radi: Domba na Celia. - M Cetinjska rasprava postaje sve to višom . p - zagonetkom. Ne može se u istinu oporeči,da | nešto nije bilo na stvari, ali, sve je tako a mutno, tako isprepleteno, da se čovjeku i &