DALA RR SAA Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“ Broj 55. EE eentnmnmmmsmmmmmmnmtmnmmistmnnimmmanmnnnpsssmmmommmnmmszmumpuuussimmzsusssNNNIIc A o i očekuje da će Dr. Vukotića pozvati na red što bi se bio ogriješio o proceduralnim usta- novama. Državni odvjetnik spreman podleči, ako ma Dr. Vukotić, kao što je malo prije tvrdio, nađe u crnog. zapisnicima i jedno mjesto, gdje bi bilo govora o teroru. Nigdje to u spisima ne stoji. Rajković je samo re- kao, da se u početku (iza kako je bio uap- šen) nije s njim dobro postupalo, a to nije teror. Glavno mu je što može konstatovati da su stonografske bilješke! ,Čllasa Crno- gorca“ i pomenuti zapisnici qutentični i od crnog. vlasti kontrolovani, a lovo_je či- tanje zakonsko, jer je sudbeni dvor.odlučio da se čitaju. : Dr. Vukotić: Kad drž. tužilac dovede nekoga na optužničku klupu, mora da iz- nese dokaze. Kad se dokaz ima da razvije putem svjedoka, moraju oni doći na raspra- pravu, gdje im biva razložena svetost za- kletve i posljedice krivog svjedočanstva. Svjedocima se postavljaju razna pitanja i to ne samo sa strane optužbe, već i sa strane obrane. Od svega toga mi u ovoj kaznenoj parnici nijesmo imali. Svjedočanstva naših svjedoka bila su daleko od optužbe. Iz tih smo doznali samo nevine stvari, kao to, gdje su optuženi nočili i gdje su se hranili. Dužnost je obrane da pobija ne optužbu, nego dokaze optužbe, a tih nema, pa se ne ća njima meritorno ni baviti. Drž. je od- vjetnik rekao, da sam se ogriješio v proce- duralnim propisima. Ja to učinio nijesam, a da i jesam to nije stvar drž. odvjetnika, već predsjednika, koji bi me bio opomenuo, da sam dao tomu povoda. Branitelj Dr. Sardelić : Nije bila moja namjera da u ovoj par- mici ponovno riječ uzimam, jer se je i onako bez potrebe oduljila, ali me je izazvao drž. odvjetnik, koji svom silom hoće da povje- rujemo crnog. zapisnicima, a ja ponovno izjavljujem da u te zapisnike nemam povje- renja, evo zašto. Čitamo u tim zapisnicima, da je ispitatelj rekao svjedoku: ,Muč, ne laj!“, a ovaj mu zaprijetio da će mu dati što je za njega, kad se vani vide. U tim za- pisnicima opišuje se Novakovića, kao bez- načajnog besposlicu, a kad je bio odpušten od službe, dali su mu svjedočbu, da je bio pošten i radin. Tu čitamo da je Novaković potajice pobjegao iz Crnegore, a ja imam njegov pasoš potpisan od kapetana policije. Dakle laže ili koza ili rog, a jedni i drugi su na vlasti. Meni je vrlo žao kao Srbinu i kao Slavenu u opće da moram ove žalosne činjenice iznijeti, ali me je potegao za jezik drž. odvjetnik, a ja, po svojoj savjesti ne mogu dozvoliti da se osude ljudi na temelju sad osiguran opstanak. U upravu su birani Miškatović, kao starosta, te Tanašković, Pin- tarić, Duić, Benković, Čiček i Plečko. New- Jorški Soko još nema svoga učitelja, birat će ga međusobno, kako je to skupština odlu- čila, izvršujuće članstvo. Nezdravo stanje. Većina hrvatskih i srpskih listova u Americi u službi su koje nazovi banke. One preporučuju, hvale i uzdiži ,banku“ svoga gospodara, a napadaju i kleveću druge banke. Za taj posao gospodar ih lijepo plaća, ako li ne, da ih čak i isključivo za ta slu- žbu uzdržaje. Čovjek s malo novaca totvori banku i nađe novinu, ili osnuje novu, koja će stati u njegovoj službi, razglasiti njegovo tobožnje bogatstvo i prikazati njegovu banku, kao najsigurniji novčani zavod. Naš neuki narod daje svoj teško zasluženi novac tim bankama, ili ga preko njih šalje kući. U banci međutim posli počnu ići naopako kao što je i naravno, jer su bankiri obično ljudi bez ikakve spreme. Prevare i guljenje se množi, a protivna novina odmah udri po- većavajući stvar, a samo da uništi bankina konkurenta svome gospodaru, a ne iz lju- bavi prema narodu. Nazad par mjeseca imali smo jedan slu- čaj ,bankirske politike“ s bankirom Zotti, koji ima sad dva lista u svojoj službi. Kako je s njim svršilo ne znamo, ali je fakat da bi novac poslat našem narodu od svojaka mu u Americi preko banke Zotti-a, isplaćen bio pet, a kadgod i više mjeseca po predaji na banci. Sad imamo još teži slučaj: ban- kir Božo Gojsović u Johnstowa optužen je, da je pronevjerio novac dan mu od naroda u pohranu, i $ 22.000 Srpske organizacije, kojoj je on bio blagajnik. Uz Gojsovića uple- ten je u istu prljavu aferu i to, izgleda, kao glavni krivac, Pero Zinaić, Gojsovićev po- moćnik. Ovako naše zemljaci bankiri u Ame- rici upravljaju s imovinom svojih sunaro. dnjaka. Smrt hrvatskog svećenika. Prošlog mjeseca umro je u Ambrigden, Pa. tamošnji župnik hrvatske crkve D.r Ljudevit Lauš, čovjek još dosta mlad. Lauš se je rodio u Bosni. Neugodne ga prilike prisiliše, da ostavi svoju rođenu zemlju, te se preselio u Ameriku, da tamo među hr- vatskim kolonistima sije riječ božju i budi narodnu svijest. Svećenik Lauš bio je vrlo nadaren, pa baš stoga i imao je ljutih ne- prijatelja među onima, koji su htjeli svojim novcem i slijepom srećom postavit se na ona izložena mjesta, koja su zahtijevala samo umne, uviđavne i rodoljubne ljude, , kakav je bio Lanš. To namećanje i nadglašivanje, koje i jest krivo onom nesređenom politič- »Zvono“. Br. 27. sadržaj: Konsekven- cije reforme matura. Flegmatik: Grube is- tine (1. Izložba u Spljetu). De Gora: Razum ili instinkt. Modernito: Religijsko. spozna. vanje i religijski problen. Bilješke. ,Zvono“ stoji na godinu kr. 6, Pretplata se šalje: Uprava ,Zvona“, Zagreb, Marovska ulica broj 28. : Borba za Osijek godine 1848 i 1849. Napisao poznati hrvatski povjesničar dr. Rudolf Horvat, Cijena knjizi 40 para. U knjizi se prikazuje u veoma zanimivim slikama povjest gruda Osieka u onim bur- nim danima kad je Jelačić poveo svoj na- rod na Madžare. Talijanski zastupnici i riješenje jezičnog pitanja. Talijanski zastupnici konservativne i liberalne stranke odlučili su kako javlja ,Hrv. Korespondencija“ povest akciju proti uvedenju hrvatskog kao služ- benog jezika u Dalmaciji putem uporabe. U toj akciji im se ne će pridružiti talijanski socialistički zastupnici, ali će ipak i oni, uporedo s njima, povest u istom pravu akciju. ; Zast. Biankinl o zabrani sokol- skog sleta u Zadar. Zabrana sokolskog sleta u Zadru sa strane namjesništva odje- kriula je i u bečkom parlamentu. Zastupnik Juraj Biankini zapitao je vladu, da li joj je poznato, da je namjesništvo u Zadru zabra- nilo posvetu sokolske zastave i sokolski slet u Zadar. A ako je vladi ta zabrana poznata, pita je, da da li je spravna ukinuti tu po- licijsku zabranu, kojom se ustav krši. Željeznica Metljika - Karlovac. Kad seje sklapala Austro-Ugarska nagodba, Ugarska se je obvezala, da će graditi preko Hrvatske željeznicu do dalmatinske granice, ali za to da Austrija izgradi željezničku prugu Kašan-Odelberg. Ugarska je pripra- vna, jer je to njezin interes, sagraditi že- ljeznicu od Metljike do Karlovca, ali ne, kako bi morala po ugovoru; normarlnu prugu nego vicinalnu. Zast. Tresić radi toga za- tražio je u bečkom parlamentu od ministra željeznica, da prisili Ugarsku držati se ugo- vora, zaprijetivši, da će inače i Austrija isto uraditi s prugom Kašan-Qdelberg. Gradska kronika. | Trgovačka škola. Trgovačko obrt- nička komora zaključila je u sjednici, o kojoj izvješćujemo na drugom mjestu, da se za- uzme, eda se u Dubrovniku osnuje trgovačka škola. Mi taj zaključak najradosnije pozdrav- ljamo, on je zadovoljština nama, koji ima već nekoliko godina naglisujemo potrebu te škole. fi 3. ASA Dubrovnik zovu $ njegova priroda: i njegova prošlost u svijet. Pe i u sadašnjosti; ako se on podigne nakon ' teških udarača početkom prošlog vijeka, to treba da szabivali u prvom redu j čeljadi, koji su se rag- bježali što no je nješ rbuhom za kruhom po svijeta. Mihanovići, Mitrdivići;'da1t4 spo- sklonosti našeg građanstva i cijele 'dubit.