Broj 55.
Kažemo gradu, jer se mi ne možemo
ispriprostiti grijeha, da se sami nijesmo za-
uzimali, da se škola otvori.. Vlada nije hajala,
a mi smo čekali prikriženih ruku, da ona
učini, premda smo znali, da ne ćemo to
dočekati.
Sada naša trgovačka komora ne samo
da pozivlje vladu, da ona školu otvori, nego
hoće u toliko da i ona sama, koliko joj sile
dopuštaju, doskoči prijekoj potrebi, koju se
svaki dan više osjeća. Hvala joj.
Ispravak. Ugl. Uredništvu ,,Crvene
Hrvatske“. Na temelju $8 19 i 22 zakona o
štampi pozivljemo To Ugl. Uredništvo, da
u narednom broju dade štampati ovaj is-
pravak :
U br. 46. ,Crvene Hrvatske“ od 6. li-
pnja o. g. u rubrici ,Gradska kronika“ na
V.9 stranici, III*= stupcu a u vijesti pod
natpisom Hrvatski Soko i Pravi Hrv.
Soko među ostalim i ovo doslovce stoji:
»Dr. Lazar Car izvješćuje, da se je u Du-
morovniku, osim jur postojećega >Hrv.-So-
nkola«, ustrojio novi t. zv. »Pravi hrv. So.
nkol«. Taj »Pravi Sokol« kako se je sredi-
»šnji odbor Saveza informirao, osnovan je
sha prkos jur prvotno postojećem »Hrv.
»Sokolu«, jer njeki članovi nisu sa upravom
»tog društva zadovoljni bili. »Pravi Hrv.
»Sokol« u Dubrovniku prijavio se je za člana
»Saveza, ali je središnji odbor Saveza pre-
»pustio odluku glede toga....“, a to ne
odgovara istini, jer , Pravi Hrvatski Sokol“
nije osnovan na prkos već iz prijeke potrebe
za očuvanje čisto hrvatske misli u Dubrov-
niku i okolici, a niti je istina da se je , Pravi
Hrvatski Sokol“ prijavio za. člana : Saveza,
već je istina da smo dneva 1l/i, ov. god.
samo iz dužnosti javili Savezu radi znanja
i ravnanja, da je c. k; Namjesništvo u Zadru
potvrdilo zakoniti opstanak gimnastičkog
društva: ,Pravi Hrvatski Sokol“, a o pitanju
da nas se primi u Savez niti je -spomene'
bilo.
Dubrovnik, 8/vr 1908.
Upravni Odbor , Pravog Hrvatskog So-
kola“ u Dubrovniku. Š E.
“Starješina: i
Gjuro F. Kovačkvić + .
tii Mije:
». J. Posedel.
' a
Gg. Miho i Bartul braća Miha-
nović odijelili su se od nas ma 4. o. spa
Došli su da; posjete. avojtu i (prijatelje, te
sti na Vlastitom “stitomobilu obašli cijelu
akolicu. = *
Gosp. Rikard: Riodi idjnik bočko tr
govačke komore putuje Dalmacijom, po na-
redbi ministarstva, da pregleda i prouči pri-
vredne i gospodarske pisah u_ Dalmaciji.
Kod nas se je sađržać' nekoliko 'dana, puto-
vao okolicom i došao go sa viđenijim
ikanicici. tii 8% Bili
i Materials sh istjošto :Mitća sakupio, pe
su iga za to) ipo tad će svoj zadatak
iam
ino izvršiti, o toma smo potpuno uvjereni.
nama se čini da je, izvješća više dosta.
no misle, da u Dalmaciji ze rumumiju
kome Sr. 1
Sjednica mjesne Tegovaške Qtr-
ške Komore obdržavala se. u ponaedjal- |
čim. prije: ovakovim nenrednastims stane 1
di 1 Hi 7 noglasno sivoj. —. Bbopšuje
k dne.6. 0. mj. poslije podne. Prije. like u, pogledu. narodnosti. ,r., Odbija
b prešlo sa dnevni rod podne dome: zala sro sani dimjianiih
CRVENA HRVATSKA“
Potvrdilo izbor predsjedništva Komore za
god. 1908.
Za tim moli tajnika, da u glavnijim po-
tezima ocrta rad Komore od zadnje sjednice
(23./3. 1908.) do svrhe juna tek. god. Iza
toga se prelazi na dnevni red. Jednoglasno
bje odobren zapisnik prošle sjednice: Druga
tačka je bila najzanimiviji predmet sje-
dnice. Radilo se o predlogu predsjedništva
Komore za ustroj trgovačke škole u Du-
brovniku. Iza kako je presjednik obrazložio
što je Komoru navelo i potaklo, da donese
ovaj predmet na današnjidnevni red, tumači od
koje je koristi i zamašitosti trgovačka škola po-
gotovo danas, kad trgovina svijetom gospoda-
ri. Stoga predlaže, da se Komora zauzme, da
se u Dubrovniku osnuje jedna državna tr-
govačka škola, a dok to izvojšti, da se po
mogućnosti zasnuje već sada privatna, , ako
u početku i manja, ali ipak neka se nešto
počme. Član, gosp. N. Gjivanović opaža, da
je predlog predsjednika sasvim umjestan,
jedino, da on misli, da bi bilo shodno u
početku ovu školu spojiti sa večernjom ško-
lom usavršenja, koja već u Dubrovniku po-
stoji. Prihvaća se predlog, te se imenuje
odbor, koji da u tom smislu radi, i to: gg. Niko
M. Gjivanović, Lajo Milić i Dr. Mato Gra-
cić. — Kao članovi ispitnog povjerenstva za
mešetare bijahu izabrani gg.: Dimitrije Bu-
balo i Dr. Mato Gracić. — Izvješćuje zatim
predsjednik o djelovanju Komore glede in-
terurbarnog telefonskog spoja u Dalmaciji.
Komora je po zaključku zadnje sjednice po-
slala obrazioženi dopis c. k. ministarstvu
trgovine, zagovarajući interurbarni spoj gla-
vnijih primorskih gradova u pokrajini even-
tualno i daljni spoj sa Zagrebom, Bečom
i t. d., preko Karlobaga odnosno Rijeke. U
tom smislu pozvala je i ostale posestrime u
Dalmaciji, da se ovoj akciji pridruže. Spljet-
ska se odazvala, te i sa: svoje, strane: stvar.
na kompetentnom mjestu poduprla. Da li *
je i zadarska što sa svoje strane učinila,
nije nam poznato, jer nas do sada nije oba-
vijestila. Tajnik navađa, da je prošlog juna,
kad se nalazio u. Beču kao odaslanik ove.
Komore za carinarsko vijeće, I
zgodu; te pošao na'ministrštvi 'trgovihe i
upravu pošta i. bizojava, ;da:se izvijesti što«
god o predmetu. Bilo mu je rečeno, da se.
u-poslu već nešto. radili, dapače su i pred..
račun sastavili, po kome bi telefonski spoj'
od Zadra do Kotora iznosio 410.000 Kruna,
a od Zadra do Rijeke.80.000 K. 'Nu vlada:
bi samo onda ovo provela, kad bi pokrajina
platila 30%. od ove “jer je takav zaš.
kon. Ipak, da su spiti poslani c. oca
teljstvu pošta i brzojav u Zadru za
Član, g. Milić inavodi neurednosti na:
te iznaša sa primjer, kako pošta, koja ad
za Slano u Gruža utdinik ušjutro, ta čami;
pumih trideset sati, dok se- uputi put S
noga, tako da primjerice pismo“is
do Slanoga stoji 4 dana, oO
Shinogs 0 Mini 3 jee. T
da Komora uznastoji sa svoje s
kraj. Predsjednik nadopunja predlog, da
kombinira akcija svih: općina, ikoje su u
poslu 'sanimane i Komore. Predlog bje jed
draštva,' kojim ;jerlja, da isto ne pravi
Strana 3.
vaja Dubrovnik-Gruž odgovara se, da će
Komora ovu hvalevrijednu akciju u svemu
podupirati ali, da dionice ne može užeti,
jer nema raspoloživa novca,. a i kad bi
imala ne bi smjela, jer ona može svoj novac
samo pupilarno uložiti. — Pošto Komora
nema raspoloživa novca, a pošto opstoji za-
brana sa strane ministarstva glede dijeljenja
potpora, ne glasuje potporu prvoj dalmatin-
skoj umjetničkoj izložbi u Spljetu 1908. —
Glede potpore opstojećem strukovnom tečaju
za brodograđenje i kamenotesanje u Korčuli
odlučuje se, da se pri sastavljanju predra-
čuna za g. 1909, bude imati na umu. —
Tajnik izvješćuje opširno o zakladama, ko-
jim Komora upravlja. Glasuje se raspis na-
tječaja u iznosu od 408 K iz zaklade ,,Fra-
njo Josip I.“ — Na predlog predsjedništva o
uređenja Komore, prihvaća se predlog pred-
sjedništva, da se ove jeseni pošalje tajnika
kod posestrime u Beč da dulje vrijeme,
eventualno za kraće vrijeme| i u Zagreb, da
se po mogućnosti i ova Komora malo po
malo radikalno uredi. Za kraće vrijeme i ko-
liko mu budu dopuštali njegovi uredovni
posli, da i predsjednik pođe. — Prihvaćaju
se pismeni predlozi člana, g. I. Foretić, jer
osobno ne prisutan, da Komora poradi, da
se pristojba lučkih peljara za službu ovr-
šenu na dolasku parobroda izvan uredovnih
satova na teret parobrodarskih društava čim
prije ukine; da se traži od ministarstva tr-
govine revizija i uređenje cijenika prevoza
trgovine i putnika na parobrodima između
dalmatinskih luka; da se energično :poradi
na tome, da ne bude ukinuta projektirana .
tarifa za prevoz trgovine za Dalmaciju už
skupnu vozarinu (noli Comulativi), kako je
to tršćanska posestrima glasovala. .— "lan,
gosp. Lujo Milić razlaže, kako je prostrano
okružje ove Komore, a: Komora ne: broji. č
nago 22 člana, tako da mnoga znatnija: 1
mjesta nijesu zastupana. Ovaj put na. primjer |
Lastovo, Janjina, Trpanj, Šipan, Orašac, Lo-
pud, Cavtat, Rijeka, Ston, Ercegnovi, Risan, 1
Tivat, Budva i t. d. Zato predlaže; da Ko- |
mora u dogovoru sa c. k. ministarstvom' i
trgovine poveća broj članova. Prihvaća se :
predlog, te sa bira odbor, koji će :m tome >
smislu djelovati: Gg. Lujo Milić, Jovo Ra-
divović, Stijepo Gjivić, Josip Onyazkiewioz.
— Predsjednik primječuje, da je: registar
protokolovanih tvrtka toli kod c. k. okružnog
sada u Dubrovniku koli kod onog u Ko-
toru u neredu, jer da ima tvrtka, koje su
davno i pred 30 godina prestale bitisati,, a
još figuriraju u registru, a s druge strane,
da ima mnogo, tvrtka, koje bi Po; A
morale biti protokolovane, a nijesu, St
| predlaže, d
se ovi.
bi Tia a mi
petsto geiko M
Za to predlaže, da'se Komors stavi 'u' do- u
gotov da 6 ki otahnologičnim musejom u =
Beču; ne bi -li-se-moglo- jednog“:
Mi u kojo domeća ili stepa