Broj 58. CRVENA HRVATSKA“ Strana 3. čkog položaja u Hrvatskoj od dana saziva i raspusta hrv. sabora, pa do danas. Supilo je rekao, da su Madžari promijenili kućni poslovnik zajedničkog peštanskog sabora sa- mo da spriječe hrvatsku borbu. On je mi- šljenja, a to će svoje mišljenje predložiti svojim drugovima u koaliciji, da hrvatski sabor više ne smije birati svoje delegate za peštanski sabor. Ali da se to zaključi, treba, da su svi u tome složni. On bi bio za to da već sad hrv. delegati polože svoje man- date i ne idu u l'eštu, nego sad to ipak nije moguće provesti, jer će se naći pet šest delegata, koji bi ipak pošli u Peštu, a tim bi se pokvario vas posao. Supilo drži, da je položaj Hrvatske povoljan obzirom na snagu i ustrajnost hrvatskog naroda u ovoj borbi, te na to, da će se do malo u Ugar- skoj provest opće pravo glasa, a tad će Madžari izgubiti onu prevlast u peštanskom saboru, koju su do sada imali. Narod je oduševljenjem saslušao Frana Supila i u rezoluciji izrazio mu je podpuno svoje povjerenje, te odlučio da se borba na- stavi svim ustavnim sredstvima. Supilo će obaći i manja mjesta svog izbornog ko- tara, da položi narodu račun o svom djelo- vanju, kao narodni zastupnik. Slavodobitni ban Rauch. Spremao se je odavua ban Pavao Rauch za svoje putovanje, po Lici. Činovništvu je bio dan nalog, da pravi banu ovacije, da ispuni onu prazninu, koja će se kod naroda osjetiti. Na drugu stranu radio je Frank za svoga prijatelja i pomagača nagodbenog bana Pavla Raucha. Frankovci iz Like su se uz načelne ograde imali pokloniti banu, i smjerno mu iznijeti svoje molbe. Tako je Rauch bio miran s dvije strane, ali nije s treće: bojao se je naroda koji nije pod upli- vom frankovaca. Ali i za to mu je lako: štitit će ga vojska i žandari od ,,nezado- voljnika“. Kad se je Rauch tako osigurao, zaputio se je na svom automobilu put Like i već je sanjao u svojoj glavi kako će se slava- dobitno povratit u Zagreb iza onih silnih službenih i frankovačkih ovacija, koje mu se spremaju u Lici. U računima se je prevario. Gdje su frankovci bili snažni tu je i bilo klicanja i klanjanja Rauchu banu, ali gdje narod nije bio pod vlasti Rauchovih sluga, tu je ban bio hladno i prehladno pričekan, kao u Go- spiću, te se narod nije ni ganuo, niti ikakve važnosti dao ,visokome gostu“ ili ga je is- fućkao i gnjilim jajima obasuo, kao što u Novome, gdje je Rauch morao bježati pred narodnom srdžbom i sa samokresom prijetili, kao kakav razbojnik. Tako je Rauch na svom putu dobio mješte lovora i vijenaca, mješte klicanja i poklonstva jaja smrdećih'i poruga sa strane neodvisnog i nenagovorenog naroda. Ono par frankovačkih mjesta, koji su se Rauchu nagovoreni poklonili, izčezava pred srdžbom naroda, koje je došlo do očitovanja u cijelom gotovo Hrvatskom Primorju. firvati u Americi. Amerikanski Slavenski klub. Društva su znakovi narodnog života i svijesti, pa nas za to i vesele glasovi o us- trojenju novih društava kod naše braće u Americi. Društvo ih okuplja, podaje im vjeru i snagu, da očuvaju svoj narodni karakter. U izmjeničnom drugovanju i sastajanju ze- mljaka, osijeća svaki od njih, da nije osa- mljen u moru tuđih naroda, da ima još do- sta svoje braće, koja istim jezikom govore i koja često s njim misle na prekomorsku domovinu. Glasovi, rekosmo, javiše nam, da je još jedna kula u obranu naroda našeg podig- nuta: u Lead City, Jo. Dakota, ustrojiše naši zemljaci ,,Amerikanski Slavenski klub“. Preko 300 osoba došlo je na skupštinu, na kojoj se je društvo konstituiralo. Društvo nije ograničeno za same Hrvate, nego će ono oko sebe prikupljati sve slavenske: ise- ljenike, a i svrha mu je da okuplja i u sva- kom pogledu podupire sve Slavene u mje- stu. I dobro je, da se je na ovoj podlozi počelo raditi, jer u tuđem svijetu osamljeni Hrvati, Srbi, Bugari, Slovenci, Česi i Rusi malo važe i znače, a skupa i njihova bi se uvažila. Bilo bi dobro, da i ostala mjesta u Americi, gdje je slavenskog svijeta, slijede ovaj primjer. Predsjednik društvu je Andrija Mičunović. Grne vijesti. U rudokopu o Ellsworth Collieries Co. eksplodirao plin i usmrtio nekoliko kopača. Među njima pogiboše i naša dva zemljaka. : Stjepo Funjak i Stjepo Misor. Prvome bi- jaše 36, a drugome 26 godina. — Još veće je zlo zateklo Nikolu Gogić u Goldfieid u Nevadi. Mladić, 21 mu je godina, bušio svr- dlom u rudokopu kam. Svrdlo naišlo na prah, koji se je onćas upalio, te nesretnom Nikoli prelomilo nogu i tri rebra, a očni mu vid posve oslijepio. Unesrećenog pone- soše u bonicu. — Stjepan Pavičić u Pitt- sburgu vozio svoja kola, koja se sudariše s jednim motor-karom. U sudaru pao Pavi- čić s kola, teško se izrani, te potom iz- dahnuo. Domaće oljesti, Pavao Rauch u Novome. Stanovnici grada Novi u hrvalskom Primorju bili su silno ojađeni, kad su čuli, da su u Senju frankovci lijepo pričekali bana Raucha. Bo- ljelo ih je što su Senjani s tim svojim činom nanijeli ljagu cijelom Primorju, pa s toga odlučiše oni oprati tu ljagu. Prije nego će Rauch stići na svom automobilu u njihovo mjesto, položiše oni gredu na put i prive- zaše žicu s jedne na drugu stranu. Rauch je opazio tu zapreku na put, sišao i on i šofer sa automobila, te skinuli s puta gredu i žicu i proslijedili u Novi. U mjestu ih je narod dočekao bučnom demostracijom : i vi- kalo se je ,Abcug Rauch madžarski sluga“, i posipali ga sa smrdećim jajima. Rauch kad je to -vidio izvadio samokres, te prijeteći s njim narodu, odmaglio u tren oka iz mjesta. Iz Novoga otišao je Rauch u Cirkvenicu, da se u ,Therapii“ opere od jaja: i po, madora. NHERNINRNNRNNNNNNNNSENNINEESNSNRNSSEENERSNINSSSEISEINMNNN E ea III ERIN NEEE u. Cijenjena gospođo ! Vaše je pismo bilo dirljivo. Vi ste pri- mali svetu uspomenu moje dobre majke, jedini čisti osječaj, koji je u bijesaom ži- votu ostao usađen u mom srcu. Vi ste me poučili — i ako o meni ovisi — Vaša će kćer biti sretna. Zahvaljujem Vam, da mi nijeste pra- vili sjajnih ponuda, da mi nijeste pružili odkupninu. Bili bi ste me tim duboko uvri- ME “ Ja sam vjetrena djevojčica, koja je od društva pekvarene. Ali još uvijek čuvam svoje dostojanstvo. Vašu molbu nebi bila ispunila, da ste mi ponudili otkupninu. Ovakim ludostima nijesam sklona. Moje mi pak. dostojanstvo dopušta, da ispunim Vašu vruču, dirljivu molbu. Jedna majka može mnogo, kada se tiče sreće njene kćeri. Moje mi dostojanstvo još dopušta, da Vam priznam, da mi ne treba ništa žrtvo- vati, ako se svadim sa P. . To je odavna zaokupljalo moja misao. 8 ž trois SN Bio mi je dosadan na putu. To Vam priop- ćujem, da sprijećim, da mi budete zato za- ' hvalni. Ne doprinašam nikakva žrtvu. Vaša se želja posve slaže s mojom. Sretna sam, da Vam mogu iskazati tu uslugu. Smatrat ću se sretnom, ako bude sreća Vaše kćeri olakotils Vaše stare dane. Rado Vam ispunjam želju. Ako bude naše nostojanje okrunjenjeno uspjehom, mo- ramo se poslužiti lukavošću. Nemojte mi za zlo uzeti, ako Vas bu- bem molila za pomoć? Želim naime sutra prepustiti moj stan Vašoj kćeri. On će doći k meni, a njegova će ga lijepa žena ljube zno primiti u mojoj kući. Neka mu ne pri- pravi bijesan doček! Naprotiv. Neka bude ljubazna, neka ga primi najslađim smiješkom, neka ga primi, kao što žena prima muža u ljubavnom gnijezdu. . Već će se na dobro namjeriti. P. će primiti od mene list, u kojem ću ma _priopćiti, da sam otputovala za nekoliko sedmica u Bukarest s barunom R. Ostalo pripuštam Vašoj kćeri. Ako ga još ljubi, moći će ga opet osvojiti. Sretna sam, da Vam mogu iskazati ovu uslugu. Uhvam se, da će nam uspjeti, da Vam olakšam Vaše dane. Na zahvalnost ne računam. I tako bi se bila svadila. Ali pak Vas nešto molim : Dajte mi blagoslov, Vašeg čistog, ne- vinog majčinog srca i molite za me. Ita“. III. Ljubezna gospođice : Vi ste plemeniti i velikodušni. Dali ste mi priliku, da prisvojim epet svoga muža. Uspjelo mi je. Povratio se k meni kao skrušeni po- kornik. pi A sada smo sva trojica — sretni. Ta Vi ste i moju majku usrećili. _ Ona moli svaki dan za svoju dobro. Neka tu tilda ODI 2 a A PS Ci MEP.