God XVII.
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-Ugarsko ua godinu 10 K. Za ino-
s Iastvo e s! i | poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
=a predbrojen i za došasto polugodište.
Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
Štamparija DeGiulli i dr.
Brzojavne. vijesti.
Prevrat u Turskoj.
CARIGRAD, 25. — U Turskoj veliki
prevrat. Mladoturci zauzeli su čitavo
Skoplje, Bitolje, Monastir i Solun, gdje
proklamiraše ustav. Vojska i oficiri či-
tave carevine pridružuju se mladotur-
cima. Sultan pod tim utiskom dozvolio
ustav i sabor. U Carigradu veliko odu-
ševljenje, vas je grad iskićen zastavama.
= Fallićres u Ruciji.
PETROGRAD, 25. — Car Niko-
laj otputovao je u Reval, da pričeka
Fallićresa.
Srpska skupština.
BEOGRAD, 25. — Skupština se
konstutuirala birajući u predsjed-
ništvo same stare radikale. Jučer je
otvorena posebnim kraljevskim uka-
zom.
Saziv pokrajinskih sabora.
BEČ, — Pokrajinski sabori biti
će sazvani polovicom Rujna.
Vijećanje madžarskih ministara.
BUDAPEST, 25. — Ministar
predsjednik Wekerle posjetio je Ko-
šuta, te je s njim dulje vremena kon-
ferira o položaju. Konferencija po-
budjuje u političkim krugovima
pažnju.
Grof Kulmer konferira ministrom pred-
sjednikom Wekerle-om.
ZAGREB, 25. — Novine javljaju,
da je grof Kulmer imao tajnu konfe-
renciju s ministrom. predsjednikom
Wekerleom glede riješenja hrvatske
krize. Vijest nije dementirana.
HRVATI i HRVATICE
SJETITE SE
Družbe Sv. ĆIRILA i METODA
U DUBROVNIKU, 25. srpuja 1908.
Posledi po svijetu.
Vladarski posjeti.
Vladarski su posjeti u modi u ovo za-
dnje doba. Sastali su se njemački i ruski
vladar, pa njemački i austrijski, engleski i
ruski, predsjednik francuske republike ide
u pohode ruskom caru; a napokon, javlja
se iz Berlina, da će se kralj Engleske sa-
stati s carem Njemačke. Eduardo engleski
sam je izrazio želju, da se sastane s Vili-
mom. | sastat će se sredihom augusta uz
put, kad bude išao put Ischl-a, da čestita
našem .kralju 60-godišnjicu vladanja. Proni-
jeli su se bili glasovi, da će se sastati i
predsjednik francuske republike s carem Vi-
limom. Sud se te vijesti oprovrću, premda
nije isključeno, da se u kojoj drugoj pri-
godi oni nađu skupa.
Vladari ovim izmjeničnim posjetima
hoće da ostrane svaku sumnju na pokušaj
rata i neprijateljstva. Hoće, da učvrste ,do-
bre“ odnošaje među svojom i tuđom drža-
vom. Tako se barem uvijek u sličnim pri-
godama službeno javlja, dok mi svi znamo,
kako ti odnošaji nijesu ni najmanje dobri i
da se baš za to vladari posječuju. Oni se
boje jedan drugoga, boje se rata, ali jer
znadu da je lako da do rata dođe, za to se
nastoje barem s koje strane osigurati, na-
stoje na tuđ račun plesti tajne saveze i os-
nove. Tako s jedne strane, a s druge sve
više evropejske vlasti oružavaju se do zuba,
što su slabi svjedoci mira.
Rusija se umiruje.
»Berliner Tageblatt“ ovu vijest prima
iz Petrovgrada: U koliko me se uvjerava
sa strane dobro obaviješćene, središnji je
odbor ruskih revolucionaraca obavijestio vla-
du, da kroz nastajno šest mjeseca ne će se
kidisati na živote državnih dostojanstvenika.
Ova se odluka ima pripisati tome, što su se
mnogi veliki knezovi i ministri u zadnje
doba počeli približati puku, i to baš oni,
koji su bili u imeniku osuđenih na smrt od
revolucionaraca. I na dvoru je ova odluka
dobro djelovala. U Petrovu dvoru sad se
raspravljaju neki putni planovi, koji se tiču
također i vladajuće obitelji. Carica bi željela
proživjeti jesen na obalama crnog mora, nego
joi se ta želja ove godine ne će moći ispu-
niti. Naprotiv je car odlučno izjavio, da će
se u zimu preseliti u Petrovgrad, te pola-
ziti na operno i dramatsko kazalište. ,
Namoral t stoliji.
MRTAV OG
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE
IPVEOT SNES IT REPOM SD ARSK DJE. SEK PE ETO Hoi
m Ott
Broj 60.
POJEDINI BROJ 10 PARA.
.
Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
— = godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — ===
na zatvor: ali ga ne zatvoriše u tamnicu,
nego mu staviše straže pred njegovom ku-
ćom, da ne izlazi. Napokon ga i od toga
oslobodiše: bio je pomilovan malo dana prije
nego će ispuniti osudu, da mu se otvori tim
opet put u javan život. U Trapani Nasia po-
novno izabraše za zastupnika, a kad je do-
šao u mjesto, slavljem, kakvim :ni svog vla-
dara ne pričekaju, njega dočekaše. 1 slično
se ruglo dogodilo po cijeloj Siciliji, gdje
god je došao Nasi, svukud ga na rukama
odnesoše. Jedini se socialiste u ovoj prigodi
opošteniše. Oni nijesu mogli trpjeti toliki
nemoral, da se jednog prostog lopova, koji
je tim odumniji što je na višem položaju bio.
i višu kulturu ima, slavi i oduševljava se
za nj. Ovi su događaji cijelu Italiju uzrujali
i postidili, te se njena štampa izrugava ova-
kim triumfima osuđenom čovjeku.
Sturdza o politici svoje domovine.
Ministar predsjednik Rumunjske, Sturd-
za izjavio je jednom novinaru, da politički
položaj nije baš najgori Misli da se ne spre-
ma crna budučnost Macedoniji. On je mne-
nja, da bi se reforme u Macedoniji morale
provađati u duhu miirzštegskog ugovora.
Rumunjska uvijek jednake misli i pla-
nove ima glede Balkana. Ona ih nije pro
mijenulu radi moguće promjene općeg po-
litičkog položaja u Evropi. Rumunjska želi
biti država mira i nositeljica kulture na
evropejskom istoku. Njezini su odnošaj s
Austrijom ostali uvijek isti: odnošaji tije-
snog prijateljstva. Ona će slijediti tu poli-
tiku, idući uzastepce s ostalim državama
koje nastoje oko mira.
Iza sastanka Sturdze s austrijskim mi-
nistrom izvanjskih posala. Studze nije ni
mogao dati drugčiju izjavu, nego je dao:
potpuno u duhu sustrijske politike. Zani-
mivo je što Sturdza govori o. ugovoru u
Miirzotegu, koji je ugovor več pokojni drug.
Simpatije Japanaca prama Sjed. Državama.
»New-York Herald“ prima i Honohulu ;
»Shimpo“, japanski list izašao je u ilustro-
vanom izdanju u počast američke mornarjce.
U listu se veli, da se širi: među Japanaca
uvjerenje, da su Sjedinjene države najveći
dobročinitelji Japanaca. Očito je, da odličniji
politički vođe među ono 60.000 Japanaca, ,koji
živu na Hawai ne popuštajn ni jednu zgodu,
a da ne iskažu svoje simpatije prema ame-
ričkoj floti. Američani iz Honoluhu cijene,
da je poravnan spor, koji je nastao rad use-
drži, da je američka mornsrica svojim do-
lazkom u Jive žekes čelnih ne SARNO
koji su do tada mislili, da Japanu nema
premca na moru.
A
a
wu
a
iv Si Za GRGA
U
Y