God XVII. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-Ugarsko ua godinu 10 K. Za ino- s Iastvo e s! i | poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se =a predbrojen i za došasto polugodište. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. Štamparija DeGiulli i dr. Brzojavne. vijesti. Prevrat u Turskoj. CARIGRAD, 25. — U Turskoj veliki prevrat. Mladoturci zauzeli su čitavo Skoplje, Bitolje, Monastir i Solun, gdje proklamiraše ustav. Vojska i oficiri či- tave carevine pridružuju se mladotur- cima. Sultan pod tim utiskom dozvolio ustav i sabor. U Carigradu veliko odu- ševljenje, vas je grad iskićen zastavama. = Fallićres u Ruciji. PETROGRAD, 25. — Car Niko- laj otputovao je u Reval, da pričeka Fallićresa. Srpska skupština. BEOGRAD, 25. — Skupština se konstutuirala birajući u predsjed- ništvo same stare radikale. Jučer je otvorena posebnim kraljevskim uka- zom. Saziv pokrajinskih sabora. BEČ, — Pokrajinski sabori biti će sazvani polovicom Rujna. Vijećanje madžarskih ministara. BUDAPEST, 25. — Ministar predsjednik Wekerle posjetio je Ko- šuta, te je s njim dulje vremena kon- ferira o položaju. Konferencija po- budjuje u političkim krugovima pažnju. Grof Kulmer konferira ministrom pred- sjednikom Wekerle-om. ZAGREB, 25. — Novine javljaju, da je grof Kulmer imao tajnu konfe- renciju s ministrom. predsjednikom Wekerleom glede riješenja hrvatske krize. Vijest nije dementirana. HRVATI i HRVATICE SJETITE SE Družbe Sv. ĆIRILA i METODA U DUBROVNIKU, 25. srpuja 1908. Posledi po svijetu. Vladarski posjeti. Vladarski su posjeti u modi u ovo za- dnje doba. Sastali su se njemački i ruski vladar, pa njemački i austrijski, engleski i ruski, predsjednik francuske republike ide u pohode ruskom caru; a napokon, javlja se iz Berlina, da će se kralj Engleske sa- stati s carem Njemačke. Eduardo engleski sam je izrazio želju, da se sastane s Vili- mom. | sastat će se sredihom augusta uz put, kad bude išao put Ischl-a, da čestita našem .kralju 60-godišnjicu vladanja. Proni- jeli su se bili glasovi, da će se sastati i predsjednik francuske republike s carem Vi- limom. Sud se te vijesti oprovrću, premda nije isključeno, da se u kojoj drugoj pri- godi oni nađu skupa. Vladari ovim izmjeničnim posjetima hoće da ostrane svaku sumnju na pokušaj rata i neprijateljstva. Hoće, da učvrste ,do- bre“ odnošaje među svojom i tuđom drža- vom. Tako se barem uvijek u sličnim pri- godama službeno javlja, dok mi svi znamo, kako ti odnošaji nijesu ni najmanje dobri i da se baš za to vladari posječuju. Oni se boje jedan drugoga, boje se rata, ali jer znadu da je lako da do rata dođe, za to se nastoje barem s koje strane osigurati, na- stoje na tuđ račun plesti tajne saveze i os- nove. Tako s jedne strane, a s druge sve više evropejske vlasti oružavaju se do zuba, što su slabi svjedoci mira. Rusija se umiruje. »Berliner Tageblatt“ ovu vijest prima iz Petrovgrada: U koliko me se uvjerava sa strane dobro obaviješćene, središnji je odbor ruskih revolucionaraca obavijestio vla- du, da kroz nastajno šest mjeseca ne će se kidisati na živote državnih dostojanstvenika. Ova se odluka ima pripisati tome, što su se mnogi veliki knezovi i ministri u zadnje doba počeli približati puku, i to baš oni, koji su bili u imeniku osuđenih na smrt od revolucionaraca. I na dvoru je ova odluka dobro djelovala. U Petrovu dvoru sad se raspravljaju neki putni planovi, koji se tiču također i vladajuće obitelji. Carica bi željela proživjeti jesen na obalama crnog mora, nego joi se ta želja ove godine ne će moći ispu- niti. Naprotiv je car odlučno izjavio, da će se u zimu preseliti u Petrovgrad, te pola- ziti na operno i dramatsko kazalište. , Namoral t stoliji. MRTAV OG IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE IPVEOT SNES IT REPOM SD ARSK DJE. SEK PE ETO Hoi m Ott Broj 60. POJEDINI BROJ 10 PARA. . Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po — = godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — === na zatvor: ali ga ne zatvoriše u tamnicu, nego mu staviše straže pred njegovom ku- ćom, da ne izlazi. Napokon ga i od toga oslobodiše: bio je pomilovan malo dana prije nego će ispuniti osudu, da mu se otvori tim opet put u javan život. U Trapani Nasia po- novno izabraše za zastupnika, a kad je do- šao u mjesto, slavljem, kakvim :ni svog vla- dara ne pričekaju, njega dočekaše. 1 slično se ruglo dogodilo po cijeloj Siciliji, gdje god je došao Nasi, svukud ga na rukama odnesoše. Jedini se socialiste u ovoj prigodi opošteniše. Oni nijesu mogli trpjeti toliki nemoral, da se jednog prostog lopova, koji je tim odumniji što je na višem položaju bio. i višu kulturu ima, slavi i oduševljava se za nj. Ovi su događaji cijelu Italiju uzrujali i postidili, te se njena štampa izrugava ova- kim triumfima osuđenom čovjeku. Sturdza o politici svoje domovine. Ministar predsjednik Rumunjske, Sturd- za izjavio je jednom novinaru, da politički položaj nije baš najgori Misli da se ne spre- ma crna budučnost Macedoniji. On je mne- nja, da bi se reforme u Macedoniji morale provađati u duhu miirzštegskog ugovora. Rumunjska uvijek jednake misli i pla- nove ima glede Balkana. Ona ih nije pro mijenulu radi moguće promjene općeg po- litičkog položaja u Evropi. Rumunjska želi biti država mira i nositeljica kulture na evropejskom istoku. Njezini su odnošaj s Austrijom ostali uvijek isti: odnošaji tije- snog prijateljstva. Ona će slijediti tu poli- tiku, idući uzastepce s ostalim državama koje nastoje oko mira. Iza sastanka Sturdze s austrijskim mi- nistrom izvanjskih posala. Studze nije ni mogao dati drugčiju izjavu, nego je dao: potpuno u duhu sustrijske politike. Zani- mivo je što Sturdza govori o. ugovoru u Miirzotegu, koji je ugovor več pokojni drug. Simpatije Japanaca prama Sjed. Državama. »New-York Herald“ prima i Honohulu ; »Shimpo“, japanski list izašao je u ilustro- vanom izdanju u počast američke mornarjce. U listu se veli, da se širi: među Japanaca uvjerenje, da su Sjedinjene države najveći dobročinitelji Japanaca. Očito je, da odličniji politički vođe među ono 60.000 Japanaca, ,koji živu na Hawai ne popuštajn ni jednu zgodu, a da ne iskažu svoje simpatije prema ame- ričkoj floti. Američani iz Honoluhu cijene, da je poravnan spor, koji je nastao rad use- drži, da je američka mornsrica svojim do- lazkom u Jive žekes čelnih ne SARNO koji su do tada mislili, da Japanu nema premca na moru. A a wu a iv Si Za GRGA U Y