God XVII. U DUBROVNIKU, 22. kolovoza 1908. Broj 68. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku ne godinu 10 K. Za ino. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. z—mmm=>>—>mmmmmmmmmmmmmmmmmm IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine, smatra se mmen predbrojen i za došasto polugodište. e POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopis) uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po Štamparija DeGiulli i dr, ————— godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. M3 Brzojavne vijesti. Skupštinski pokret. ZAGREB, 22. — Sve izgleda, da Rauch namjerava raspisati nove iz- bore, da opet pokuša sreću, koja mu se je zadnjih izbora onako neharnom pokazala. Hrvatsko-srpska koalicija uzela je Rauchovu namjeru na uvid, te će se počet pripravljati za even- tualne izbore sa skupštinama po svoj Hrvatskoj. Prvu skupštinu držat će sutra zast. Vrbanić u svom kotaru. Nova zatvaranja. ZAGREB, 22. U Hrvatskoj se nastavljaju proganjati Srbi. U Cr- kvenom Boku uapsiše učitelja, načel- nika i bilježnika. Sva trojica su Srbi. Obijeđeni su s veleizdaje. Drži se, da će još mnoga uapšenja slijediti, samo da se narod prestraši. Volodimirov u Zagrebu. ZAGREB, 22. — Ovamo danas stiže ruski general Vdlodimirov, bojo- vnik za sveslavensku ideju i koji se najviše zauzeo za sveslavenski kon- gres u Pragu. Policiji smrdi njegov dolazak. Omladina i građanstvo će ga pričekati. !: Patrijarha Zmejanović. BEČ, 22. — U javnost je pro- drla vijest, da kralj nije potvrdio izbor Zmejanovića za patriarhu u Karlovcima. Ugarska je vlada u ne- lijepim bojama prikazala kralju Zme- janovića. To je uzrok nepotvrđenja. Aehrenthal kod kralja. BEČ, 22. — Kralj je jučer pri- mio ministra izvanjskih posala, ba- runa Aehrenthala na saslušanje. Mi- nistar je izvjestio kralja o zadnjoj konferenci skupnog ministarskog vijeća. = Po proglašenju ustava u turskom car- stvu, ustaške čete Srba, Bugara i Grka osta- svojim kućama, iza kako su dugi niz go- gina propatili se po Macedoniji prolijevajući tuđu i svoju krv. U večer su im Srbi pri- redili gozbu, na kojoj se do kasna ostalo pri čaši i masnoj hrani, te pretresanju do- življelih dana. U kasnu noć raziđoše se na poćinak, kad ne dugo iza toga buka do ne- besa probudi svo mjesto: vatra zahvatila kuće, te se silnom brzinom širila i nove za- hvaćala, pa po malo došla i do srpske crkve, zadužbine cara Dušana. Sve narodnosti u skoplja: i Srbi i Bugari i Arbanasi i Turci upriješe gasiti vatru. Napokon im je uspjelo zakrčiti joj put pred samom srpskom crkvom, Izgorjelo je do 500 najboljih kuća, te mnogi i mnogi ostadoše bogom prosjaci. Je li zla ruka podmetla vatru ili se slučajno zapalilo, nije poznato. ' Ministarsko vijeće u Beču. Pod presijedanjem ministra vanjskih posala baruna Aehrenthala sastalo se je na 19. o. mj. u Beču ministarsko vijeće. Na uj dođoše presjednici ugarskog i austrijskog ministarstva; Wekerle i Beck, ministar fi- nanca Korytowski, rata Schčnaich, te zajed- ničkih financa Burian. Na vijeću se je ra- spravljalo o skupnom proračunu, koji se ima iznijeti na delegacije. Ministar vanjskih po- sala prikazao je svojim drugovima stanje vanjske politike, a osobito se je sadržao na promjenu političkog položaja u Turskoj, koju je ustav izazvao, te na njezinu vezu s refor- mama, koje su se imale provest u Macedo- niji. U raspravi dotaklo se je i Bosne, te se raspravljalo o pitanju, da li će turski ustav uplivati na položaj u Bosni. Ministar je Burian uvjeravao svoje drugove, da do sada nikakvih nema znakova, po kojim bi zaključilo, da je propaganda mladoturaka prešla u Bosnu. On misli, da u Bosni treba postepeno uva- đati reforme, a konac toga da bi morala biti autonomija. nSlovenski Jug“. 'To je prvo društvo u Beogradu, koje je iskreno stalo zagovarati kulturnu zajednicu južnih Slavena. Društvo izdava istoimeni list. U listu se šesto iznose i šibaju neustavni đene. Vladi nije poznato, da bi se što od toga počinjalo u ,S. J.“, a kad bi se iz njegove sredine zbilja širila kakova propaganda na- perena proti susjednoj monarhiji, Crnojgori ili kojoj drugoj vlasti, ona bi ga odmah raspustila. Međutim na optužbe Nastića proti Slovenskom Jugu“, vlada se ne može oba- zrijeti, jer ne može vjerovati optužitelju. U eri zrakoplova. U Berlinu činio je pokuse knez Ernest Sasko-alenburški s kormilastim zrakoplovom ,Parseval“. Zrakoplov se je uzdigao do 300 metara visine, a provalivao je 13 metara u jednoj sekundi. Grof Zappelin gradi novi svoj zrakoplov. Njemci su sakupili za građu tog zrakoplova do 4 milijuna maraka. Amerikani braća Wright izrađuju svoj izumljeni zrakoplov, za kojeg se kaže da će sve nadmašiti. I slavni fizičar Edison javlja svijetu svoj novi izum : zrakoplov, kojim će se bez pogibli moć 'plovit, gdje god će se htjeti. Do par godina plovit ćemo i po zraku. Taj će put biti, kad se zrakoplovi savrše, najcjeniji i najbrži. Zrakoplovi će biti velika dobit za čovječanstvo; onemogučit će se ratovi, jer bi se u malo časa i najbrojnije brodovlje i najjača vojska mogla iz zrako- ' plova uništiti. A uz taku ratnu strahotu, zaista ne će nikome doć na pamet, da vodi rat. Kapetan od Koepenicka. Na 16. oktobra 1906, zaustavio je ci- pelar Vilim Voigt, preobučen od kapetana jedan odio vojske, te je poveo u Koepenik. Tamo je dao opkoliti općinu, ušao u sobu načelnika i blagajnika, te uzeo 5000 maraka. Vojaci je zatim zapovidio, da uapšenike po- vedu u carski dvor u Berlin. Kad je vojska tamo došla, obaznala je, da ih je izigrao to- božnji kapetan. Voigta uhvatiše i osudiše ga na doživotnu tamnicu. Nazad malo dana car Vilim ga je pomilovao. Cijela Njemačka je zanešena za lažnim . Svakakvih mu darova šalju, osobito ženski spol. Narod mu nudi novaca, samo da mu se ukaže, ali Voigt, koji je dobio sakupljeni dar do 40.000 maraka izbjegava svijetinu. Ovih će dana držati u Bremi dva predavanja o svojim životnim doživljajima. Za to mu platiše 500 maraka. Ovaj zanos za jednim prostim lo- povom i varalicom veoma je slaba svjedočba moralnosti njemačkog naroda.