Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. —_—— Štamparija DeGiulli i dr. Brzojavne vijesti. Predlog Mile Starčevića. ZAGREB, 26. Predlog dr. Mile Starčevića, da držu prestavnici cje- lokupnog našeg naroda narodno vi- jeće, te odluće što nam je raditi u ovim teškim po domovinu danima, nalazi sve to više odaziva. Upozorujemo čitatelje na našu domaću vijes pod naslovom ,Glas dr. M. Starčevića“. Još jedan branitelj veleizdajnika (?) ZAGREB. 26. Presjednik Hrv. stranke prava dr. Grga Tuškan pri- javio se je za branitelja zatvorenih Srba radi tobožnje srpske urote. Ovo je najbolji odgovor Rauchovoj štampi, koja je htjela zavaditi Srbe s Hrva- tima, veleći im, da su pravaši prijatelji Srba samo dotle, dok se Hrvatska oslobodi Mad- žara, a netom borba bude svršena, da će im okrenuti leđa i nastojat ih umištiti. Volodimirov u Zagrebu. ZAGREB, 26. Ruski đeneral Vo- lodimirov stigao je u Zagreb. Mnoš- tvo ga je naroda na kolodvoru pri- čekalo. Predana mu je kita cvijeća. Volodimirov ganut ogrlio se je s Ra- dićem, starostom zagr. Sokola i ne- kim drugim prvacima. Sinoć se je držao komers u počas ruskom gostu. Zast. Radić toplo je pozdravio neu- morivog borioca za sveslavensku mi- sao, na što se je general zanosno zahvalio. Volodomirov marljivo pro- učava stanje hrvatskog naroda. Na međunarodno vijeće. ZAGREB, 26. U ponedjelnik Hrv. stranka prava držala je sjednicu, na kojoj je zaključila poslat svoje iza- slanike na međunarodno vijeće u Berlin. S ovim zaključkom će se povećati broj Hrvata na međunarod- noj konferenci. Naši: će prikazati tužno stanje našeg naroda i njegovu borbu proti Madžara za očuvanje svog jezika i kuće. Drenovljani protestanti? RIJEKA, 26. — Ovamošnji Ta. lijani šire lažno vijesti, da su Dre- novljani odlučili preći na protestan- tizam, ako im se ne da župnik, koga oni hoće. i i wsemstvo 10 K i poštarski troškovi, Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se ===> ann — predbrojen i za došasto polugodište. muuzm===m===— Pogledi po svijetu. Pobjeda Mulal Hafida. Već su dvije godine što u Maroku bi- jesni građanski rat. U augustu minule go- dine podigao je Mulai Hafid južne Marokance proti svom :'bratu, sultanu i gospodaru Ma- roka, Abdul Asisu. Abdul je postao omražen u narodu radi toga, što je podupirao strance , a osobito Francuze. Mulai je znao to izra- biti, te podpiriti plemensku mržnju svojih zemljaka proti tuđinaca i proti njihovu ššti- tniku sultanu Abdulu. U kratko vrijeme mnogo je plemena tako Mulai predobio za sebe, tako da je mogao osvojiti Fes, zatim Makareš, glavne gradove u Maroku. Zadnje vijesti javljaju, da je pred Makarešom, kod Kalaa hametom potukao Mulai Hafid pred- vojsku svog brata, na što se je sva preo- stala vojska sultanova razbijegla. U tom bijegu zarobljeni su mnogi vojskovođe, a među njima i sam sultan Abdul Asis. Ovom Hafidovom pobjedom bio bi do- vršen građanski rat u Maroku. Mulai Hafid je sad jedini sultan i gospodar u zemlji. Poraz Abdul Asisa najteže će očutjeti do- seljeni Evropejci. Misli se, da će za njih počet dani velike pogibli, jer je pobijedio narodni ekskluzivizam zaštitnike snošljivosti. izvolski | kralj Eduard. Potpuno iznenada, bez da je itko o tom išta slutio, dojurio je na automobilu ruski ministar vanjskih posala Izvolski iz Karlo- nih Vari, gdje je radi zdravlja došao, u Marijine Lazni. Tu se nalazi engleski kralj Eduard. Engleški kralj igrao je na karata. Na glas, odmah je prekinuo igru i pošao ruskom ministru u susret. Rukovaše se, a zatim se stadoše sami šetati po vrtu u va- žnom razgovoru. Nakon desetak časaka po- znaše k sebi engleškog poslanika Sir Eduarda Goschan, te iza kratka razgovora s njim, otpustiše ga i opet na samu dugo razgova- rahu. Napokom se jedan od drugoga opro- stiše, kralj Fduard ode dovršiti započetu igru, a Izvolski se povrati na automobilu u Karlove Vari. Ovaj nenadni sastanak kralja Eduarda s Izvolskim osupnuo je njemačku štampu, te ne znadu, kakav bi mu značaj dala. Sva- kako je to stalno, da i ovaj sastanak zasvi- jedočuje čvrstoću rusko-engleškog sporazu- ma, te da se je na sastanku govorilo o Turskoj. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 80 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po pe godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. vjeru ili narodnost, jednaka prava i dužnosti Jedanaesta određuje, da su sve škole pod vrhovnim nadzorom države. Poduka u ško- lama vršit će se u materiskom i u turskom ' jeziku. U mješovitim školama i sveučilištima - temeljni će jezik biti turski, ali će se puštat mjesto i ostalim jezicima narodnosti. Od Dovera do Calais. Više puta su neustrašivi plivači poku- šali preploviti morski Rukav između En- gleske i Francuske. Od Dovere do Calais dalečina je 20 pomorskih milja, malenkost za iskušane plivače, kad ne bi silne morske struje, časovite oluje i jake promjene izmedu plime i oseke, potrostručile daljinu. Prvi je preplivao Rukav kapetan Webb. Iza njega su mnogi uzalud pokušali, Jabez Wolffe je plivao 13 sati, a prevalio 55 milja, nošen od struja. Izmoren morade se uspeti na pa- robrodić, koji ga je pratio. Isto se je dogo- dilo i Rumunjki Isacescu, koja je plivala 10 sati, te miss Kellermann, koja se je borila s morem 6 sati. i Prošle je sedmice pokušao preploviti Rukav Burgess. Uputio :se je iz Dovera. Nakon 21 sat plivanja, za koje je vrijeme prebrodio 50 milja, uspjelo mu se je pribli- žiti francuskoj obali do na 5 milja dalečine i Mislilo se je, da će zastalno i taj komadić reploviti, kad nenadno i urges se je silno borio, ali napokon ga ja kost struje posve oslabi, te on morade uzači na parobrod. Kako se postupa & Crncima u Americi. Crnac Boskes Washington objelodanio jo u New-Yorku ovaj proglas: ,U zadnja dva mjeseca 25 je crnaca bilo obj u Sjedinjenim Državama. Od ovih orica ih je bilo optuženo radi PROVRŠJI PT žene, devet radi sudjelovanja u uboistvu, 4 u istom danu objesiše jer pohvališe jednog ubojicu; a3 je osuđeno kao palikuća, . radi teči malenkosti. U: ville, i žave Texas, polili su jednog crnca petrolj red stotinama naroda i zatim ga upalili. kic druga žrtva ovog bijesa imala je 90 godina. i A sad slobodno zovite ovakovu prosvjetu kršćanskom. Zašto se osvečivati na svo rovališe struje.