Broj 71. Iz Kotora, svrhom avgusta. Kako se primiču izbori, tako je i ovamo počela iz- borna trzavica. Kod Srba hoće da miješaju Gopćevićevi pristaše, koji se onomadne kon- stitutovaše u , srpsku demokratsku stran- ku (!)“, a kod nas Hrvata takozvani pravaši. Ni jedni, ni drugi ne će učiniti ništa, ali će zanovetati bez potrebe i bez ikakve nade u uspjeh. Srpski demokrati — Gopčevićevci kane iznijeti svoje kandidate u izborništvu Bokeljskih vanjskih općina, dočim ovi naši pravaši-autonomaši u izborništvu gradova. Karakteristično je, da pravaše uckaju neki činovničići, a i neki poslužitelji ureda. Mi ćemo svaku paziti i bilježiti, pa ćemo bez obzira žigosati javno svakoga. Naši činovni- čići neka se bavu svojim poslovima i vrše- njem svoje službe, a neka se kane mućenja. Ta to za njih nije. Ovo nek služi kao opo- mena za sve one, koji hoće da se miješaju i da se prtu, nepozvani, u naše stranačke odnošaje. Iz Kotora primamo: U prošli petak bio je pravoslavni Gospođindan, koji se slavi na Savini velikom svečanošću. Taj dan bio je izlet iz Kotora u Savinu. Na povratku, kad je parobrod ,,Bokeške Plovitbe“, sa izle- tnicima bio ispod Mula, stanovnici, malou- ljudni Muljani, pozdravili su izletnike zviž- ducima i lupanjem u lafe. Mi smo bili na parobrodu među izletnicima, pa jamčimo da se sa parobroda nije čuo ma nikakvi glas ili poklič. Sve je bilo mirno. Sa svim tim Muljani su priredili iskaz, demonstraciju. Ovo nije prvi put, da se Muljani ovako sami bruče i sramote bez potrebe. Kad god je kakav izlet prigodom koje srpske ili u opće pravoslavne proslave, Muljani prave demon- stracije. Ovo je uprav sramota, XX. je vi- jek, a Muljani su ostali, kakvi su vazda bili — malouljudni, da ne rečemo prosto di- vljaci. Kad ih niko ne izazivlje, zašto se ozivaju? Sramota je uprav, da ni dandsnas ne može se narod ni sa izleta mirno svojim kućama vraćati, ni po moru provoditi ispod Mula, a da se Muljani, ti današnji veliki pravaši, neoglase zvižducima i latama. Čudit se je muljanskome načelniku, a i muljan- skome župniku, kako ne poduče malo ulju- dnosti, svoju čeljad. — Bude li od potrebe mi ćemo se opet povratit na predmet i po- služiti malouljude Muljane kako valja i trebuje. 'Kotor, 29. avgusta. Jučer sa , Baron Gautsch“ stigao je ovamo zloglasni Nastić. Bio je pričekan, po naredbi crnogorske vlade kako čujemo, od Filipa Gjurovića. Filip Gjurović je veliki Srbin, radikalne vrsti. U Kotoru u svim stranačkim borbama igrao je ne malu ulogu, od nekoliko godina on je agenat crnogorske vlade i cetinjskog dvora. Vrijedi dakle spomena, što je on pri do- lasku Nastića lijepo dočekao i s njim se još iggrlio i izljubio na iznenađenje svega naroda, koji se je bio sakupio na kotorskoj obali iz znatiželjnosti da vidi junaka dana: Nastića. Nastiću je imala biti priređena demonstra- cija, ali u zadnji čas viđenije ličnosti odklo- nile su svaku demonstraciju, uvjerenjem, da kakav je Nastić, gubi se od svoga. Ali za to ako u Kotoru Nastić nije bio počašćen demonstracijom bio je fotografiran s obale, netom se je is parobroda iskrcao. Bilo bi poželjno, da 'se pošalje ova Nastićeva foto- CRVENA HRVATSKA“ grafija u Spljet ,Duji Balavcu“. Nastić je odmah sa kočijom otišao put Cetinja. Go- vore nam, da je otišao na Cetinje da primi bakšiš za nekakvo njegovo svjedočanstvo, koje je vrijedilo pa — odmah će se povratiti sa Cetinja, ali kriomice, da ga ovdje ne bi ko opazio i prouzrokovao mu neugodnosti. Kotor, 30. kolovoza. Izvijestili smo se, pak vam možemo javiti, da nije istinita vijest, ovih dana turena u javnost, da je tobož Crna Gora prodala Lovčen. Ta je vijest naročito izmišljena. Nastić poljubljen. Javljaja nam iz Kotora: Sa brzim Lloydovim ,,Baron Ga- utsch“ prispio je ovamo Risto — ili kako se gospodin voli nazivati Đorđe Nastić. Na obali dočekaše ga dva crnogorska perjanika, iza kako se s njim na palubi bratski izljubio neki pouzdanik crnogorske vlade, ovamo nastanjen. Ovaj čin je sve prisutne zgadio, a čajemo da pomenutom građani i društva spremaju odlučan bojkot, jer ne mogu da među sobom drže Nastićeva — pobratima. Naš Risto iza kako ga popratiše raznim po- klicima, sav pokunjen zavali se u kočiji i odmagli put Crnegore. Očevidac. Nastić redaktor ,Cetinjskog Vije- snika“. Piše nam prijatelj iz Cetinja 29. augusta: Noćas je ovamo prispio pričekan Nastić. Došao je gore, pozvan od cetinjskih vlastodržaoca, da im uređuje Cetinjski Vijesnik“. Kako ono reče Antonije, da je ,C. V.“ nezavisan list. A nezavisnim novinama jao bez nezavisnog redaktora, koga eto sa sre- ćom nađoše u osobi plemenitog Rista. g — Nastićeva putešestvija. Javljaju nam iz Boke 1. septembra: Jučer u jutro praćen od dvojice crnog. žandara opratio se Nastić preko Trojice na Muo. Tu se je krišom ukrcao na jednu lađu, te se je dao prevesti u Ercegnovi. Tu mu se dogodio maleni malcheur, jer ga je tamošnje građanstvo po- pratilo dračama i jajima. Sav ofuren odpu- tovao je željeznicom put Sarajeva. Po jednoj verziji Nastić je zatražio pre- visoki honorar kod ,Cet. Vj.“ a kad mu ga nijesu dali, zahvalio se na časnoj ponudi, dok nas drugi uvjeravaju da je posao sklo- pljen, pa je Risto otišao u Sarajevo po spise. Vederemo ! Pismo iz Amerike. - San Francisco Cal. 12. avgusta 1908. Molim da biste mi radi poznate Vaše nepristranosti, dali uvrstiti ovo pismo u vaš cijenjeni list. Ja sam tu nedavno napisao u Vašemu listu nešto malo, i kazao o američkoj poli- tičkoj borbi za novcem, dapače sam proro- kovao da je sva Bankovna politička borba osnovana, na klimavom temelju i da veći- nom, a mal ne svi naši takozvani Bankiri — niti jedan nije solidan, već danas jedan a sutra drugi, ko dozrele gljive propadaju. » Većinom ih je propalo, a za ostale svaki dan se iačekuje da dođu na rub propasti“, ova- ko doslovce sam ja tu nedavno pisao u vašem cijenjenom listu, i to kao nepristran ni po babu ni po stričevima, već po istini i nji- hovoj vratolomnoj Raki: koju sam još Strana 3. rena i u rukama državnog činovnika (reci- vjera), koji je zatvorio koli davnu New-Yor- šku agenturu, toli ostale 5 podružnica u Pitsburgu i Chicagu. On, Frank Zotti taj najglašovitiji ame- rički Hrvat i vlasnik New-Yorškog ,,Narod- nog Lista“ a inače Talijan i bezobraznik kakovog hrvatski narod još nije svojim vo- đom imao, bio je zatvoren i u sudnici sli- kan, čija će se slika unaprijed nalaziti kod galerije američkog sudišta, pored slika osta- lih glasovitih američkih tata i lopovskih ra- zbojnika. On je u svome lopovluku radio što je god mogao i upotrebljavao sva dopuštena i nedopuštena sredstva, da uništi američko- hrvatsku štampu, koja bi ma i zeru kritizo- vala njegova nepoštena djela; naređivao bi uredniku svoga lista (,Narodni List“) Stjep- ku Brozoviću, o kome je isti list lani pisao da je ličnost, nezakoniti sin jasanskoga ka- toličkog popa, a danas vjerne svoje sluge, koji je u ovo zadnje doba u svom gadnom listu, počeo pisati svega i svačesa proti na- šem solidnom domaćem zavodu ,Prva Hr- vatska Štedionica“ u Zagrebu, da je u na- rodu omrazi, i da prikaže tobože da je nje- gova Banka solidnija. Jedan najprostiji sluga i agent parobrodarskog trusta, narodu se je nametao kao rodoljub, dapače su neki za- vedeni zemljaci u svojim društvima ga kao pokrovitelja nosili za simbol , rodoljuba“, a inače bezočnog lopova, kakovog majka još nije rodila i onako debele face u Ameriku poslala. Pisanje ovoga ništa, u ime velikog?Star- čevića, kao da je i on jedan rodoljubni star- čevićanac i ništa drugo, i da tako narod bolje uzvara, koji mu se je dao na lijepak. i posudio ono par prištednja, što je sa kr- vlju i teškim radom stekao, a on ga znao vješto sa svojom reklamom i velikim bogat- stvom sa ,Bankama“ tiskanim na papiru izigrati, da je danas ostao nesretan, kuka- jući i plačući nad svojim novcem izgublje- nim u propaloj ,,Banci“. Na buljuke našeg naroda po hrvatskim kolonijama se kupe i uz čudo pitaju što će? Prevareni narod se kupi kukajuću i plačući oko prepalih ,,Banka“ ne bi li bar štogod spasili. Da ove gadne Banke, ne podižu kojekakve novinarske stafaže, uz koje se kupu prodane mješine, ubjegli domovinski zločinci i svaki gladuši, ne bi naš narod ostao razočaran: ni izigran, tako, da se u buduće ni najpoštenijim osobam pa niti ro- đenu bratu ne će moć vjerovati. Ova kampanja sastojeća se kako prije kazah od raznih domovinskih pantetiranih rodoljuba, plaćenih činovnika i i razkalašenih je sada novac jedino sigur na Pošti i jedina pošta je koja ne može pronevjeriti niti centa. Propast Zottijeva, ne će biti ni sadnja, biti će ih skoro sve jedna za dragom, jer Ga RS KS a stieki S AA Di a i e AA AO; o