Broj 71.

 

Iz Kotora, svrhom avgusta. Kako se
primiču izbori, tako je i ovamo počela iz-
borna trzavica. Kod Srba hoće da miješaju
Gopćevićevi pristaše, koji se onomadne kon-
stitutovaše u , srpsku demokratsku stran-
ku (!)“, a kod nas Hrvata takozvani pravaši.
Ni jedni, ni drugi ne će učiniti ništa, ali će
zanovetati bez potrebe i bez ikakve nade u
uspjeh. Srpski demokrati —  Gopčevićevci
kane iznijeti svoje kandidate u izborništvu
Bokeljskih vanjskih općina, dočim ovi naši
pravaši-autonomaši u izborništvu gradova.
Karakteristično je, da pravaše uckaju neki
činovničići, a i neki poslužitelji ureda. Mi
ćemo svaku paziti i bilježiti, pa ćemo bez
obzira žigosati javno svakoga. Naši činovni-
čići neka se bavu svojim poslovima i vrše-
njem svoje službe, a neka se kane mućenja.
Ta to za njih nije. Ovo nek služi kao opo-
mena za sve one, koji hoće da se miješaju
i da se prtu, nepozvani, u naše stranačke
odnošaje.

Iz Kotora primamo: U prošli petak
bio je pravoslavni Gospođindan, koji se slavi
na Savini velikom svečanošću. Taj dan bio
je izlet iz Kotora u Savinu. Na povratku,
kad je parobrod ,,Bokeške Plovitbe“, sa izle-
tnicima bio ispod Mula, stanovnici, malou-
ljudni Muljani, pozdravili su izletnike zviž-
ducima i lupanjem u lafe. Mi smo bili na
parobrodu među izletnicima, pa jamčimo da
se sa parobroda nije čuo ma nikakvi glas
ili poklič. Sve je bilo mirno. Sa svim tim
Muljani su priredili iskaz, demonstraciju. Ovo
nije prvi put, da se Muljani ovako sami
bruče i sramote bez potrebe. Kad god je
kakav izlet prigodom koje srpske ili u opće
pravoslavne proslave, Muljani prave demon-
stracije. Ovo je uprav sramota, XX. je vi-
jek, a Muljani su ostali, kakvi su vazda bili
— malouljudni, da ne rečemo prosto di-
vljaci. Kad ih niko ne izazivlje, zašto se
ozivaju? Sramota je uprav, da ni dandsnas
ne može se narod ni sa izleta mirno svojim
kućama vraćati, ni po moru provoditi ispod
Mula, a da se Muljani, ti današnji veliki
pravaši, neoglase zvižducima i latama. Čudit
se je muljanskome načelniku, a i muljan-
skome župniku, kako ne poduče malo ulju-
dnosti, svoju čeljad. — Bude li od potrebe
mi ćemo se opet povratit na predmet i po-
služiti malouljude Muljane kako valja i
trebuje.

'Kotor, 29. avgusta. Jučer sa , Baron
Gautsch“ stigao je ovamo zloglasni Nastić.
Bio je pričekan, po naredbi crnogorske vlade
kako čujemo, od Filipa Gjurovića. Filip
Gjurović je veliki Srbin, radikalne vrsti. U
Kotoru u svim stranačkim borbama igrao
je ne malu ulogu, od nekoliko godina on je
agenat crnogorske vlade i cetinjskog dvora.
Vrijedi dakle spomena, što je on pri do-
lasku Nastića lijepo dočekao i s njim se još
iggrlio i izljubio na iznenađenje svega naroda,
koji se je bio sakupio na kotorskoj obali iz
znatiželjnosti da vidi junaka dana: Nastića.
Nastiću je imala biti priređena demonstra-
cija, ali u zadnji čas viđenije ličnosti odklo-
nile su svaku demonstraciju, uvjerenjem, da
kakav je Nastić, gubi se od svoga. Ali za
to ako u Kotoru Nastić nije bio počašćen
demonstracijom bio je fotografiran s obale,
netom se je is parobroda iskrcao. Bilo bi
poželjno, da 'se pošalje ova Nastićeva foto-

CRVENA HRVATSKA“

grafija u Spljet ,Duji Balavcu“. Nastić je
odmah sa kočijom otišao put Cetinja. Go-
vore nam, da je otišao na Cetinje da primi
bakšiš za nekakvo njegovo svjedočanstvo, koje
je vrijedilo pa — odmah će se povratiti sa
Cetinja, ali kriomice, da ga ovdje ne bi ko
opazio i prouzrokovao mu neugodnosti.

Kotor, 30. kolovoza. Izvijestili smo se,
pak vam možemo javiti, da nije istinita
vijest, ovih dana turena u javnost, da je
tobož Crna Gora prodala Lovčen. Ta je
vijest naročito izmišljena.

Nastić poljubljen. Javljaja nam iz
Kotora: Sa brzim Lloydovim ,,Baron Ga-
utsch“ prispio je ovamo Risto — ili kako
se gospodin voli nazivati Đorđe Nastić. Na
obali dočekaše ga dva crnogorska perjanika,
iza kako se s njim na palubi bratski izljubio
neki pouzdanik crnogorske vlade, ovamo
nastanjen. Ovaj čin je sve prisutne zgadio,
a čajemo da pomenutom građani i društva
spremaju odlučan bojkot, jer ne mogu da
među sobom drže Nastićeva — pobratima.
Naš Risto iza kako ga popratiše raznim po-
klicima, sav pokunjen zavali se u kočiji i
odmagli put Crnegore. Očevidac.

Nastić redaktor ,Cetinjskog Vije-
snika“. Piše nam prijatelj iz Cetinja 29.
augusta: Noćas je ovamo prispio pričekan
Nastić. Došao je gore, pozvan od cetinjskih
vlastodržaoca, da im uređuje Cetinjski
Vijesnik“.

Kako ono reče Antonije, da je ,C. V.“
nezavisan list. A nezavisnim novinama jao
bez nezavisnog redaktora, koga eto sa sre-
ćom nađoše u osobi plemenitog Rista.

g —

Nastićeva putešestvija. Javljaju nam
iz Boke 1. septembra: Jučer u jutro praćen
od dvojice crnog. žandara opratio se Nastić
preko Trojice na Muo. Tu se je krišom
ukrcao na jednu lađu, te se je dao prevesti
u Ercegnovi. Tu mu se dogodio maleni
malcheur, jer ga je tamošnje građanstvo po-
pratilo dračama i jajima. Sav ofuren odpu-
tovao je željeznicom put Sarajeva.

Po jednoj verziji Nastić je zatražio pre-
visoki honorar kod ,Cet. Vj.“ a kad mu ga
nijesu dali, zahvalio se na časnoj ponudi,
dok nas drugi uvjeravaju da je posao sklo-
pljen, pa je Risto otišao u Sarajevo po spise.
Vederemo !

 

Pismo iz Amerike. -

San Francisco Cal. 12. avgusta 1908.

Molim da biste mi radi poznate Vaše
nepristranosti, dali uvrstiti ovo pismo u vaš
cijenjeni list.

Ja sam tu nedavno napisao u Vašemu
listu nešto malo, i kazao o američkoj poli-
tičkoj borbi za novcem, dapače sam proro-
kovao da je sva Bankovna politička borba
osnovana, na klimavom temelju i da veći-
nom, a mal ne svi naši takozvani Bankiri
— niti jedan nije solidan, već danas jedan
a sutra drugi, ko dozrele gljive propadaju.

» Većinom ih je propalo, a za ostale svaki
dan se iačekuje da dođu na rub propasti“, ova-
ko doslovce sam ja tu nedavno pisao u vašem
cijenjenom listu, i to kao nepristran ni po
babu ni po stričevima, već po istini i nji-
hovoj vratolomnoj Raki: koju sam još

Strana 3.

rena i u rukama državnog činovnika (reci-
vjera), koji je zatvorio koli davnu New-Yor-

šku agenturu, toli ostale 5 podružnica u

Pitsburgu i Chicagu.

On, Frank Zotti taj najglašovitiji ame-
rički Hrvat i vlasnik New-Yorškog ,,Narod-
nog Lista“ a inače Talijan i bezobraznik
kakovog hrvatski narod još nije svojim vo-
đom imao, bio je zatvoren i u sudnici sli-
kan, čija će se slika unaprijed nalaziti kod
galerije američkog sudišta, pored slika osta-
lih glasovitih američkih tata i lopovskih ra-
zbojnika.

On je u svome lopovluku radio što je
god mogao i upotrebljavao sva dopuštena i
nedopuštena sredstva, da uništi američko-
hrvatsku štampu, koja bi ma i zeru kritizo-
vala njegova nepoštena djela; naređivao bi
uredniku svoga lista (,Narodni List“) Stjep-
ku Brozoviću, o kome je isti list lani pisao
da je ličnost, nezakoniti sin jasanskoga ka-
toličkog popa, a danas vjerne svoje sluge,
koji je u ovo zadnje doba u svom gadnom
listu, počeo pisati svega i svačesa proti na-
šem solidnom domaćem zavodu ,Prva Hr-
vatska Štedionica“ u Zagrebu, da je u na-
rodu omrazi, i da prikaže tobože da je nje-
gova Banka solidnija. Jedan najprostiji sluga
i agent parobrodarskog trusta, narodu se je
nametao kao rodoljub, dapače su neki za-
vedeni zemljaci u svojim društvima ga kao
pokrovitelja nosili za simbol , rodoljuba“, a
inače bezočnog lopova, kakovog majka još
nije rodila i onako debele face u Ameriku
poslala.

Pisanje ovoga ništa, u ime velikog?Star-
čevića, kao da je i on jedan rodoljubni star-
čevićanac i ništa drugo, i da tako narod

bolje uzvara, koji mu se je dao na lijepak.

i posudio ono par prištednja, što je sa kr-
vlju i teškim radom stekao, a on ga znao

vješto sa svojom reklamom i velikim bogat-

stvom sa ,Bankama“ tiskanim na papiru
izigrati, da je danas ostao nesretan, kuka-
jući i plačući nad svojim novcem izgublje-
nim u propaloj ,,Banci“.

Na buljuke našeg naroda po hrvatskim
kolonijama se kupe i uz čudo pitaju što će?
Prevareni narod se kupi kukajuću i plačući
oko prepalih ,,Banka“ ne bi li bar štogod
spasili. Da ove gadne Banke, ne podižu
kojekakve novinarske stafaže, uz koje se
kupu prodane mješine, ubjegli domovinski
zločinci i svaki gladuši, ne bi naš narod
ostao razočaran: ni izigran, tako, da se u
buduće ni najpoštenijim osobam pa niti ro-
đenu bratu ne će moć vjerovati.

Ova kampanja sastojeća se kako prije
kazah od raznih domovinskih pantetiranih
rodoljuba, plaćenih činovnika i i razkalašenih

je sada novac jedino sigur na Pošti i jedina
pošta je koja ne može pronevjeriti niti centa.

Propast Zottijeva, ne će biti ni sadnja,
biti će ih skoro sve jedna za dragom, jer

 

 

 

Ga RS KS

a

stieki S

AA

Di a i e AA AO; o