God XVII.

AR

 

 

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik ilza Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad tu pretplata mine, smatra se

 

 

izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.

 

 

 

 

Brzojuvne vijesti,

Sokolski slet na Sušaku.

SUŠAK, 9. — Veličanstveno us-
pio sokolski slet u ovom gradu. Osim
hrvatskog sokolstva, došli su na slavu
izaslanici srpskog, slovenskog i če-
skog Sokolstva. Naroda na hiljade iz
Hrvatske i cijelog primorja. Iz cije-
log slavenskog svijeta stigli brzojavni
pozdravi. Talijanaško izazivanje i
uvrede nabačene u Zadru dalmatin-
skim sokolovima amo ogorčenje iza-
zvalo, ipak se je mir i dostojanstvo
usčuvalo, kao najbolji odgovor onima
koji se hvale s nekom višom (valjda
barbarskom) kulturom.

Krizmanić dobio |. nagradu.

SUŠAK, 8. — Vaš učitelj Ferdo
Krizmanić odnio je.u natjecanju prvu
nagradu. Veselimo se pobjedi. So-
kolaši.

Izbor karlovačkog patrijarhe.

KARLOVCI, 9. — Sazvan je za
petnaest rujna pravoslavni crkveni
sabor, da ponovno bira patriarhu.
Izgleda, da su se radikali posve spo-
razumili s Wekerlom, te će dati
svoje glasove za vladina kandidata,
valjda Gruića.

Kralj u Budimpešti.

BUDIMPEŠTA, 9. — U pone-
djelnik u večer stiglo je Njegovo
Veličanstvo, kralj Franjo Josip I.
Priređen mu je sjajan priček. Na
kolodvoru ga dočekaše svi ministri
i mnoštvo naroda. Socijaliste klicahu
kralju i općem pravu glasa.

Pad Rauchov.

BUDIMPEŠTA, 9. — Amo se

šire glasovi o skorom padu bana ba-
runa Raucha. Veli se, da je Wekerle
silno ozlojeđen rad banovih neuspjeha.

Ministarsko vijeće.

BUDIMPEŠTA, 9. — Ovdje se
očekuju zajednički ministri Aehren-
thal, Burian i Schonaich. Doći će,

da drže zajedničko vijeće s madžar- _

s kim ministrima, Moguće, da će i

kralj prisustvovati vijećanju.

 

 

U DUBROVNIKU, 9. rujna 1908.

 

 

 

 

 

Pogledi po svijetu.

Čega se Madžari boje.

Javili smo bili, kako je Madžare zastra-
šilo putovanje ruskog generala Volodomi-
rova po Hrvatskoj. Pozivali su se na vlasti,
da se ruskog agitatora protjera iz zemlje ili
čak i zatvori, jer da on širi panslavenske
ideje, koje su pogibeljne za madžarsku dr-
žavu.

Ovih je dana jednaka strava zahvatila
madžarsku štampu. Rumunjski ministar
unutarnjih posala |Bratianu zalijetao se je
nekoliko puta na svom automobilu u Sed-
mogradskv, u Ugarsku, gdje živu isklučivo
Rumunji. Isto se je tako provozio na auto-
mobilu po Sedmogradskoj i drugi rumunjski
ministar Carpa, ministar trgovine.

Madžarski listovi bijesne radi tih izleta
rumunjskih ministara, pa se pitaju što do-
vodi rumunjske političare u Sedmogradsku.
Oni dolaze buniti narod, da se ocijepi od
madžarske države, pa nek se zabrane ti
izleti na automobila.

Jadna li je ta madžarska (dakako samo
u mašti ili na papiru) država, kad se mora
bojati za svoj spas od izleta političara druge
države. To je najbolji znak, da sami Mad-
žari ne vjeruju u mogućnost jedne stvarne
nacionalne madžarske države, nego da živu
u vječnoj iluziji, pa planu kad ih tko opo-
mene, da san nije java, niti da će ikad po-
stati. Ipak bi imali biti barem toliko uvi-
đavni, pa da upoznadu, da ne će ni Volo-
dimirovi, ni Bratiani, ni Carpe ocijepit ni
Hrvate ni Rumunje od Ugarske, nego da
će to oni učiniti politikom progonstva.

Njemačka izazivlje nezadovoljstva.

Odavna vladaju nesporazumci između
Njemačke i Francuske, Njemačke i Engle-
ske. Engleska se zabrinutosti gleda kako
Njemačka povečava svoju ratnu mornaricu,
jer u tome vidi neko nastojanje, da joj se
otme prvenstvo na moru i da se stavi u
pogibelj njena kolonijalna politika.

Na nedavnom sastanku m Kron
nastojao je engleski kralj nagovoriti cara

Pretplata i oglasi šalju se upravi, &a dopisi uredništvu lista. Za izjave, prio;

iu teđih listova; s

 

zmn=mmsmbmmmmmm:mmmmmnmmmmnmnmnmmmnČnuČmmmsntmmtkhnnsstmnmtsskusu
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE
e. rm=====S POJEDINI. BROJ 10

=  predbrojen i za došasto polugodište. ———-o— — u — ——

 

 

 

zahval

\ plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po p
Štamparija DeGiulli i dr. === godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

Sultan, najustavniji vladar.

Drži se, da je sultan Abdul Hamid po-
stao, pa makar i iz nevolje, najustavnij
vladar. Nema zgode, a da se on ne pozove
na ustav, i ustavno vladanje. Prigodom pri-
manja , na dan njegova uzašašća na prije-
stolje, ovako je odgovorio velikom veziru
Kiamil Paši ua čestitanje :

»Uvjek je bila moja najveća želja sreća
mog naroda i napredak mog carstva. Ja ću
svim svojim silama, vjeran ustavu, raditi za
dobrobit otadžbine i pri tom računam na

vašu suradnju“.
A nekim muslimanima, koji mu klicahu

sakupljeni kod njegova dvora, ovako im se
je s prozora zahvalio :

»Draga djeco! Zahvaljujem Vam na
vaše čestitke, i molim Allaha, da Vam ustav
sreću donese“.

Aehrenthal i Tittoni u Solnogradu.

Vanjski ministri Italije i Austrije sastali
su se u Solnogradu. Dugo njihovo vijećanje
daje u sadanjim prilikama, osobitu važnost
ovom sastanku. Trebalo je ostraniti neke ne-

— sporazumke između: saveznica, odrediti sku-

pno stanovište prema ustavnoj Turskoj;
prema maročkom pitanju i pripoznanju suk4
tanom Mulai Hafida, te prema sukobu iz-
među treće saveznice Njemačke i Engleske.

»Neue Freue Presse“ piše: ,Obe države
(Austrija i Italija) žele, da se usčuva cjelo-
kupnost turskog carstva, i obe vide u raz-
voju prilika u Carigradu dokaz unutrnjeg
uređenja Turske i mogućnost, da se mirno
riješe narodnosne borbe u macedonskim vi-
lajetima“. . . .. »1 sukob između !Francuske
i Njemačke ima biti predmet razgovora iz-
među Tittoni i Aehrentala. Koliko Austrija,
toliko Italija . .. imadu veliki interes, da ne
bude sukoba između saveznice Njemačke i
Velike Britanije“.
Novinarska sloboda u Ugarskoj.

Državno odvjetništvo  podiglo;je ti-
skovnu parnicu protiv više rumunjskih \i-
stova. Urednik ,Lupte“, Gjuro Blesianu,
optužen je radi toga, što je preštampao čla-
nak , Madžarska tiranija“, koji je potekao
iz pera Bjornsona Bjčrnstjerna, a izišao je
u časopisu Courier Europeen“. Urednik
lista ,Gazettw Transylvana“, koji je tek ne-
davno bio osuđen, jer je objelodanio jedan
Bjčrnsonov članak, sad će imati da odgo-
vara pred sudom radi jednog drugog ti-
skovnog prestupka“. Ovako glasi jedan br-
zojav iz Budimpešte. iii

I ovakim svjedodžbama mogu slobodno
Madžari poći na međunarodnu konferencu
u Berlin, i tamo pripovijedati 0 svom. slo-
bodoumlju i o slobodi, koja vlada u Uga.
skoj. A svijet će se smijati tim inkvisito-
rima, koji ne dosvoljaju ni prevađati članke

PARA. |

 

a
3
a
:
4
s

:
2