God XVII. AR Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik ilza Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad tu pretplata mine, smatra se izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. Brzojuvne vijesti, Sokolski slet na Sušaku. SUŠAK, 9. — Veličanstveno us- pio sokolski slet u ovom gradu. Osim hrvatskog sokolstva, došli su na slavu izaslanici srpskog, slovenskog i če- skog Sokolstva. Naroda na hiljade iz Hrvatske i cijelog primorja. Iz cije- log slavenskog svijeta stigli brzojavni pozdravi. Talijanaško izazivanje i uvrede nabačene u Zadru dalmatin- skim sokolovima amo ogorčenje iza- zvalo, ipak se je mir i dostojanstvo usčuvalo, kao najbolji odgovor onima koji se hvale s nekom višom (valjda barbarskom) kulturom. Krizmanić dobio |. nagradu. SUŠAK, 8. — Vaš učitelj Ferdo Krizmanić odnio je.u natjecanju prvu nagradu. Veselimo se pobjedi. So- kolaši. Izbor karlovačkog patrijarhe. KARLOVCI, 9. — Sazvan je za petnaest rujna pravoslavni crkveni sabor, da ponovno bira patriarhu. Izgleda, da su se radikali posve spo- razumili s Wekerlom, te će dati svoje glasove za vladina kandidata, valjda Gruića. Kralj u Budimpešti. BUDIMPEŠTA, 9. — U pone- djelnik u večer stiglo je Njegovo Veličanstvo, kralj Franjo Josip I. Priređen mu je sjajan priček. Na kolodvoru ga dočekaše svi ministri i mnoštvo naroda. Socijaliste klicahu kralju i općem pravu glasa. Pad Rauchov. BUDIMPEŠTA, 9. — Amo se šire glasovi o skorom padu bana ba- runa Raucha. Veli se, da je Wekerle silno ozlojeđen rad banovih neuspjeha. Ministarsko vijeće. BUDIMPEŠTA, 9. — Ovdje se očekuju zajednički ministri Aehren- thal, Burian i Schonaich. Doći će, da drže zajedničko vijeće s madžar- _ s kim ministrima, Moguće, da će i kralj prisustvovati vijećanju. U DUBROVNIKU, 9. rujna 1908. Pogledi po svijetu. Čega se Madžari boje. Javili smo bili, kako je Madžare zastra- šilo putovanje ruskog generala Volodomi- rova po Hrvatskoj. Pozivali su se na vlasti, da se ruskog agitatora protjera iz zemlje ili čak i zatvori, jer da on širi panslavenske ideje, koje su pogibeljne za madžarsku dr- žavu. Ovih je dana jednaka strava zahvatila madžarsku štampu. Rumunjski ministar unutarnjih posala |Bratianu zalijetao se je nekoliko puta na svom automobilu u Sed- mogradskv, u Ugarsku, gdje živu isklučivo Rumunji. Isto se je tako provozio na auto- mobilu po Sedmogradskoj i drugi rumunjski ministar Carpa, ministar trgovine. Madžarski listovi bijesne radi tih izleta rumunjskih ministara, pa se pitaju što do- vodi rumunjske političare u Sedmogradsku. Oni dolaze buniti narod, da se ocijepi od madžarske države, pa nek se zabrane ti izleti na automobila. Jadna li je ta madžarska (dakako samo u mašti ili na papiru) država, kad se mora bojati za svoj spas od izleta političara druge države. To je najbolji znak, da sami Mad- žari ne vjeruju u mogućnost jedne stvarne nacionalne madžarske države, nego da živu u vječnoj iluziji, pa planu kad ih tko opo- mene, da san nije java, niti da će ikad po- stati. Ipak bi imali biti barem toliko uvi- đavni, pa da upoznadu, da ne će ni Volo- dimirovi, ni Bratiani, ni Carpe ocijepit ni Hrvate ni Rumunje od Ugarske, nego da će to oni učiniti politikom progonstva. Njemačka izazivlje nezadovoljstva. Odavna vladaju nesporazumci između Njemačke i Francuske, Njemačke i Engle- ske. Engleska se zabrinutosti gleda kako Njemačka povečava svoju ratnu mornaricu, jer u tome vidi neko nastojanje, da joj se otme prvenstvo na moru i da se stavi u pogibelj njena kolonijalna politika. Na nedavnom sastanku m Kron nastojao je engleski kralj nagovoriti cara Pretplata i oglasi šalju se upravi, &a dopisi uredništvu lista. Za izjave, prio; iu teđih listova; s zmn=mmsmbmmmmmm:mmmmmnmmmmnmnmnmmmnČnuČmmmsntmmtkhnnsstmnmtsskusu IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE e. rm=====S POJEDINI. BROJ 10 = predbrojen i za došasto polugodište. ———-o— — u — —— zahval \ plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po p Štamparija DeGiulli i dr. === godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Sultan, najustavniji vladar. Drži se, da je sultan Abdul Hamid po- stao, pa makar i iz nevolje, najustavnij vladar. Nema zgode, a da se on ne pozove na ustav, i ustavno vladanje. Prigodom pri- manja , na dan njegova uzašašća na prije- stolje, ovako je odgovorio velikom veziru Kiamil Paši ua čestitanje : »Uvjek je bila moja najveća želja sreća mog naroda i napredak mog carstva. Ja ću svim svojim silama, vjeran ustavu, raditi za dobrobit otadžbine i pri tom računam na vašu suradnju“. A nekim muslimanima, koji mu klicahu sakupljeni kod njegova dvora, ovako im se je s prozora zahvalio : »Draga djeco! Zahvaljujem Vam na vaše čestitke, i molim Allaha, da Vam ustav sreću donese“. Aehrenthal i Tittoni u Solnogradu. Vanjski ministri Italije i Austrije sastali su se u Solnogradu. Dugo njihovo vijećanje daje u sadanjim prilikama, osobitu važnost ovom sastanku. Trebalo je ostraniti neke ne- — sporazumke između: saveznica, odrediti sku- pno stanovište prema ustavnoj Turskoj; prema maročkom pitanju i pripoznanju suk4 tanom Mulai Hafida, te prema sukobu iz- među treće saveznice Njemačke i Engleske. »Neue Freue Presse“ piše: ,Obe države (Austrija i Italija) žele, da se usčuva cjelo- kupnost turskog carstva, i obe vide u raz- voju prilika u Carigradu dokaz unutrnjeg uređenja Turske i mogućnost, da se mirno riješe narodnosne borbe u macedonskim vi- lajetima“. . . .. »1 sukob između !Francuske i Njemačke ima biti predmet razgovora iz- među Tittoni i Aehrentala. Koliko Austrija, toliko Italija . .. imadu veliki interes, da ne bude sukoba između saveznice Njemačke i Velike Britanije“. Novinarska sloboda u Ugarskoj. Državno odvjetništvo podiglo;je ti- skovnu parnicu protiv više rumunjskih \i- stova. Urednik ,Lupte“, Gjuro Blesianu, optužen je radi toga, što je preštampao čla- nak , Madžarska tiranija“, koji je potekao iz pera Bjornsona Bjčrnstjerna, a izišao je u časopisu Courier Europeen“. Urednik lista ,Gazettw Transylvana“, koji je tek ne- davno bio osuđen, jer je objelodanio jedan Bjčrnsonov članak, sad će imati da odgo- vara pred sudom radi jednog drugog ti- skovnog prestupka“. Ovako glasi jedan br- zojav iz Budimpešte. iii I ovakim svjedodžbama mogu slobodno Madžari poći na međunarodnu konferencu u Berlin, i tamo pripovijedati 0 svom. slo- bodoumlju i o slobodi, koja vlada u Uga. skoj. A svijet će se smijati tim inkvisito- rima, koji ne dosvoljaju ni prevađati članke PARA. | a 3 a : 4 s : 2