Strana 2. »CRVRENA HRVATSKA“ Broj 79. Samostalna orgunizacija Hrvatske Stranke“. Zaključkom, koji priopćujemo na čelu lista, ogromna većina, da ne rečemo sve negdašnje pristaše ,Hr- vatske Stranke“ u okružju dubro- vačkom i korčulanskom organizirali su se kao samostalna organizacija »Hrvatske Stranke“. Tim je istup pojedinih lica iz ,hrvatske stranke“ ne samo dobio odobrenje sa strane pristaša, već i konkretniji oblik. To nije više samo prosvjed proti smjeru, kojim je ,Hrvatska Stranka“ zaplo- vila, već i pokušaj, da se barem onoliko, koliko nam sile dopuštaju, opremo, te barem spasimo sebe iz opće lomljavine načela i programa. Ovaj korak, ako se dobro pro- misli, nije ipak ništa drugo nego lo- gična posljedica istupa. Poslije njega bile su dvije mogućnosti: ili je tre- balo da oni, koji su istupili, prepuste sasvim polje ,Hrvatskoj Stranci“ predstavljenoj u Dr. Vici Mihaljeviću, ili da samostalno stupe u izbore. Prvo se je moglo samo, kad konflikt ne bi bio nutarnje naravi, ali kad je istupatelje pri istupu vodilo uvje- renje, da im je nemoguć ostanak u stranci zbog pravca, kojim je stranka uputila, bila je njihova dužnost opri- jet se tomu pravcu. Inače bi bili sukrivci onoga, što su svojim istupom osudili. i Organizacija, koja je u povodu toga nastala, ograničena je na Du- brovnik i Korčulu. To nije nikakav separatizam, koji bi trebalo osuditi, već su to ograničenje nametle same prilike. Mi smo se u ovim krajevima organizovali napose, jer prvo svega nije bilo ni vremena da sadašnja or- ganizacija zahvati dalje, a drugo, jer kako sada stoje stvari, to je bilo je- dino moguće. Ko je uvjeren, da ,,hr- vatska stranka“ ne odgovara više zadaći, za koju je bila nastala, taj zna što će raditi, i da mu mi ne kažemo. Njima nije potreba, da se pridruže našoj organizaciji, već će im mjesne prilike same ukazati, kako će se najuspješnije moći boriti proti zlu, koje je nas prisililo da iz stranke istupimo. Dođe li pri tomu do kakve pove organizacije, lako je naći tada doticaj, koji se ukaže potrebnim i koji bi mogao dovesti do razbistrenja današnje mutnestranačkekonstelacije, premda cijenimo, da će do toga doći stoprva onda, kad svrše izbori, te kad uzmognetno prebrojiti narodne redove. Baš zbog toga cijenimo, da su iabori, u koje krećemo, za Dal. maciju od najveće znamenitosti i mi pozdravljamo zanosom novu organi- zaciju u ovim krajevima. Njezina je zadača zapriječiti, da na jugu po- krajine ne preobladaju ljudi, odani onom sistemu, od koga je Dalmacija doživjela samo poniženja, a rijetka sloga i oduševljenje, koje je na skup- štini vladalo, jamstvo nam je, da će ona tu svrhu postići te iz izbora izaći pobjednica na svim linijama. Dubrovnik, 29. septembra 1908. »Narodni List“ odgovara na naš članak u br. 77. a obećava da će odgovorit i na onaj u br. 78. Počekat ćemo, a sad ćemo ga samo upozorit na jednu netačnost. letina je, da smo mi spominjali izbor Dr. Miha- ljevića za predsjednika stranke kao bližnji povod istupu, ali ,Narodni List“ nije smio pregledati, da smo uvijek naglasivali kako u tomu izboru vidimo samo konačni prije- lom sa onim političkim pravcem, koji nas je u stranci držao. To je rečeno u svim našim člancima i izjavama, općim i pojedi- načkim pa se čudimo, kako je to ,, Narodni List“ mogao ne vidjeti. Nas ne vodi ni sim- patija ni antipatija proti Dr. Mihaljevića, već samo činjenica da je izborom njegovim odobrena od stranke ona politika, koja je svoj izražaj imala međa ostalim u spljetskim izborima, kojom je prilikom Dr. Mihaljević i stupio u stranku, a proti kojoj politici, mi smo se uvijek otvoreno i iskreno borili. «Narodni List“ valjda ne će zahtijevati, da mu i tu borbu, koje su pune stranice ,Crvene Hrvatske“, dokažemo, ali kad je i njemu i Dr. Mihaljeviću, i Spljetu i Zadru, osim Dr. Ivčevića, koji naših novina iz na- čela ne čita, ta borba bila poznata, što smo uopće imali još da kažemo ma spljetskoj skupštini? Zar smo smjeli i promisliti, da će na skupštini biti i tako naivuih ljudi, koji su cijenili, da ćemo :preći s pužvom preko cijele naše borbe za pročišćenje stranke. Zar smo smjeli cijeniti, da ljudi, koji se iz zanata bave politikom, ne će shvatiti za- mašaj izbora Mihaljevićeva i da im to sto- prva mi treba da kažemo % »Narodni List“ ne zna mapokon ništa za nekakve tajne predsastanke, gdje bi bio odlučen unaprijed izbor Mihaljevića. Mi mu vjerujemo, da ne zna, ali ga upozorujemo na činjenicu njemu sigurno dobro poznatu, da se o kandidaturi Mihaljevićevoj nije go- vorilo dan prije skupštine na prvom pred- sastanku, a da je izbila na javu dan poslije bez ikakvog viđljivog dogovora. Je li bila kandidatura Mihaljevića takova, da se je sama nametala, o tomu neka sude čitaoci. Čitamo u ,Velebita“ : Upravni odbor »Hrv. Stranke držao je sjednicu na 26. t, mj. pod predsjedaajem d.ra Mikaljevića, koji je priopćio, da su od izubranih članova istu- iz odbora Antun Bandur, Dr. M. Čingrija, Dr. R. Arneri, Jaokin Kunjašić, i Dr. Mi- lorad Medini. Prisutai su bili: Dr. Alačević, Boko Pelicarić, Lovre Matas, Dr. Ivan Ma- rović, Vicko Milić, Ante Radić, Niko Du- boković, Dr. J. Machiedo, Don N. Ribičić, Nikola Madirazza, Frano Šimeta, Vicko Per- ković, Opravdali su odsutnost članovi. knez H. Borelli, Aotun Martinis, Dr. A. Mladi- nov, Mato Ostojić, Lovro Mazzura, Mato Carić i Juraj Biankini. Nisu javili ništa izočni članovi: Ivo Skelin, Frano Vid i Vicko Tuaporin. Pošto je odbor vlastan, da izabere druge članove mjesto onih koji sa odstupili bili “sa izabrani mjesto onih pet koji se odrekoše : Nikola Marangunić načelnik Milne, Dr. Ivan Petrić liječnik u Komiži, zastupnik Ivanišević iz Jesenica, Dr. G. Bulat odvje- _ tnik iz Splita i Grgo Oštrić načelnik Novi- grada. Bulat i Ivanišević prisutni u Sglitu bili su pozvani u sjednicu. Tajnikom odbora bio je imenovan Dr. Bulat, a mjesto podpresjednika nije se po- punilo. Najglavnija stvar bilo je pitanje nastaj- nih izbora. Na temelju obavijesti, koje su stale odboru na raspolaganje, iz pojedinih kotara, odbor se je sporazumio u slijedećim kandidaturama : U Šibenskim vanjskim op- ćinama za Hrv. Stranku Dr. Katnić i jedan pravaš na temelju već uglavljenog sporazuma između pristaša Hrv. Stranke u Tijesnom i pravaša Šibenske općine; u Splitskim vanj- skim općinama Dr. Ivčević i Dr. Trumbić; u Sinjskom kotaru jedan pravaš i jedan od Hrvatske Stranke, za koju će označiti ogobu mjesna organizacija i to Ivaniševića ili Ma- rovića; u gradu Splitu dr. Mihaljević, koji se nije konačno odlučio; za otoke odredit će kandidate sastanak načelnika što će ga naskoro sazvati u Splitu Niko Duboković, & od dvaju kandidata pristaše na Braču žele dosadašnjega zastupnika i prisjednika zem. odbora Antu Radića, koji će kandidirat; u gradovima Hvar- Starigrad dr. 'Presić; u gradu Makarskoj don Nikola Ribičić; u vanjskim općinama Makarska-Vrgorac-Met- ković Ante Vuković; u veleporeznicima Splitskim sastat će se pristaše i odredit kan- didate i to jednoga sa otoka i dva sa kopna. Glede Zadarskog vanjskog kotara odbor želi da se dođe do sloge sa strankom prava i u tu svrhu dao je ovlast zastupniku Iva- niševiću i predsjedniku Mihaljeviću da po- rade za sporazum. U veleporeznicima Za- darskim odbor želi da Hrvati i Srbi složno izađu na biralište i na to ovlastio je pre- sjednika Mihaljevića da uznastoji nebi li se sa Srbima moglo doći do složne akcije. Iz ostalih kotara nisu odboru stigle po- trebite informacije o položaju te se nije ništa konkretna zaključilo. Domaće vllesti, »Od furtimaša oslobodi nas gospodine |“ To bi mi Hrvati svaki dan morali mo- liti, jer uz Franka nema pogibeljnijih ljudi od furtimaša. I svukud su ti ljudi isti, u svim zemljama, kod svih naroda. Sve bi htjeli pod svoju vlast strpati, u svemu .oni imati odlučnu riječ, a ako im to.ne uspije, tad bajde da se podkopava, pa makar to bile i najsvetije narodne ustanove i potrebe : sve valjda na veću božiju slavu. Dok se je naš narod puštao vrtjeti, kako se je kome prohtjelo dotle su furtimaši mi- rovali, ali netom se je narod stao osviještati i otkazuo svoj poslah nekim ugodnicima bo- žjim, odtad oni pobijesniše, i upriješe sve sile, da nam razdvoje narod, da u nj unesu žalosnu borbu klerikalizma proti liberalizmu, borbu koja je našu braću Slovence izmučila i istrošila. Da uzroka toj borbi nema kod nas i slijepi vide, jer nikakva pogibao ue prijeti vjeri. To i furtimaši znadu, ali ne mare za to. Njima treba ljudi, skupina koje će izigravati, kojim će vrtjeti, kako im se svidi, a za to treba stvoriti klerikalnu stranku. u