Broj 79. Program je već skrojen, ,Hrv. Straža“ ga je obijelodanila. A sad treba ljudi, treba ovaca za tot. Lako će ih furtimaši skupiti: staro oružje treba malo pooštviti : obmamnivanje naroda i pritisak na svećenstvo, koje ne će dobrovoljno, da stupi u borbu ,za svetu stvar“. Prva je navala bila na naprednjake, koji su bezbožni, pogani, materialiste, truju narod i t. d. Stim ljudima ni u crkvu. A proklestvo na svećenike, koji se s njima druže pa makar i u borbi za narodna prava. ,Rauch je donio u sklad pozitivni ka- tolicizam s ateizmom ... naprednjaci mogu nesmetano izvrgavati ruglu vjeru i katoličke ugtanove, mogu do mile volje udarati na papu, biskupe i svećenike, jer je sve to predviđeno. u programu koalicije, « katolič- kim svećenicima dozvoljava se po tom pro- gramu također, da mogu ostati i dalje ješ i katolici i svećenici“, tako viče Stadlerov Hrv. Dnevnik“. 'Po su pokusi za razbit koaliciju i pri- tisak na svećenstvo, prava kršćanska lju- bav (3). Pa i dalje se i ide. Ovih smo dana imali napadaje. ,,Hrvatstva“ i plutro“ na najsvetiju ustanovu hrvatskog naroda u Istri, na Družbu sv. Ć. i M., jer da družba po- dupire naprednjaštvo. Do čega ćemo doći? Mi se moramo u strahu za. budućnost pitati. Što ne će crne čete sve učiniti, na što ne će one navaliti samo da udovolje svojim ambicijama, svojoj pohlepi za svjetskim dobrom ? Narodno sve- ćenstvo, kojemu je prvo narod i narodno dobro, koje nije zaraženo s klerikalizmom, imalo bi ono prvo ustati proti žalostnoj igri svojih jedino po odori drugova. Ono bi prvo imalo zapriječiti veliko zlo vjerske mržnje i nesnošljivosti, fanatizma i izrabljivanja, koje nam furtimaši pripravljaju. Kao de i tako nijesmo dosta pocijepani ! Vražija regimenta. Na ovogodišnjim javnim vježbama kod Vesprima odlikovalo se je hrvatsko domo- branstvo. Listovi javljaju, da je Njegovo Ve- ličanstvo, naš kralj pohvalio naše domo- brance, na što su oni usklikli »Živjela Hr- vatska“. I prestolonasljednik je ponovio hvalu, nadodavši da je to ,,vražija regimen- ta“. Nas. ova hvala ne meže začuditi, niti je ona nešto. nova: Hrvat je uvijek bio po- hvaljen kao vojnik, uvijek se je u ratu na bojnom bolju, i u miru u službi istaknuo svojem vjernosti, ustrajnosti i srčanosti. 1 za to je bio hvaljen i uznošen. Ipak nikome ne.dođe na pamet zapitati, dali su ti vojnici zadovoljni u svom srcu, da li je ta ,vrašija regimenta“ mirna i spo- kojna ili je uz napor tjelesni pri vršenju svojih vojniških dužnosti tisti i koja duševna bol, bol sinova ojađela naroda. koji je za ave svoje napore, šrtvo i junsštva za slavu kraljeva doma i očuvanje monarhije dobijao prezir tuđih naroda, a ropstvo u svojoj zemlji. Nikome ne dođe ng pamet pitati, uz kakve je osjećaje ta vražija regimenta oste- vila svoju rođenu zemlju i kakvom se muč- nom dvojbom povraća: jer ne zna, da li će CRVENA HRVATSKA“ vatska mora prigibati šiju i stvarati ,dobre vojnike“. 'To je naša uloga. Promjena gimnazija u realne gimnazije. Pokret nastavnika, da se reformiše ispit zrelosti i obuka u srednjim školama nije se zadovoljio s poznatom odredbom ministra Marcheta, s kojom su se zbilja provele res forme. 'Iaj pokret ide dalje: ide zatim, da se sadanje humanističke gimnazije pretvore u realne gimnazije novog tipa. U donjoj Austriji u tom se je smjeru već živo pre- glo. U Beču su Floridsdorfeovu i Franje Jo- sipova gimnaziju pretvorili u realnu gimna- ziju, a isto se kuša i s akademskom gim- nazijom. Reformovane realne gimnazije imadu veliku prednost pred današnjim. humanisti- čkim gimnazijama. U njima se ne gnjavi učenika već u prvom _ razredu s latinskim jezikom, ili bolje rekuć s pregršti pravila, oblika i riječi, a u trećem s grčkim. Latin- ski se jezik: počinje tek u petom razredu učiti, a pokusi su dokazali, da ti učenici u osmom razredu bolje poznadu duh latinskog jezika nego oni, koji su osam godina pre- vrtali gramatiku i riječnike. 'To je jedna do- bit, a druga je, da učenici dobiju jake te- melje u poznavanju realnih znanosti i živih jezika, dakle sve stvari za život potrebitil,, dočim iz sadanjih gimnazija izlaze ljudi tgđi zahtjevima svijeta. To je posve razumljive, jer dok se u posljednim gotovo . polovina naukovnog vremena troši u klasično izebra- ženje djaka, u prvim: u realnim gimnazi- jama sve do petog razneda uče se jedino realne predmete, a i od petog malo sati žr- tvuje se klasicizmu. “Još su za jednu ustanovu važne reformovane realne gimnazije, a to je, da se upravitelju, dotično cijelom učitelj- skom zboru pušta velika sloboda u odre- đenju naukovnog plana. Owako preustrojene gimnazije osohito bi našoj pokrajini dobro došle. Nedostatak rea- laka, trgovačkih i obrtničkih škola mogle bi barem nekako pokriti. reformovane gimna- zije. Jer su i tako sadanje naše gimnazije počele biti rasadnik izobraženog proletariata, dok su do sad bile, 4 i ostaju mijesila ,do- brih činovnika“, kako se to u Dalmaciji če- sto čuje. Upraviteljstva naših. gimnazija i školsko nadzorništvo moglo bi učiniti prvi korak, da sei naše gimnazije pretvore u reformovane realne gimnazije. Proslava jubileja na našim školama. Na 2 prosinca proslavit će se u svim pokrajinskim. školama jubilej našega kralja. Proslava će se obaviti s, praznikom, a neke će škole, kako čujemo, dati jednu zabavu. O programima zabave potanje ne znamo ali čujemo, da srednje škole. misle dati po jednu predstavu i nekoliko deklamacija, Mi- slimo da ne trebe. priporučiti, da se nastoji, ogra i domovinu, Ali treba da na nešto drugo upozorimo, & to su deklamacije. Kad- god se je u kakvoj školi davala zabava, čule su se deklamacije uz materinski, u njema- čkom i talijanskom jezika. To.je jedna ši _ koje vladarev. jubilej slave potpuno _u na- puta na sedmicu. E==em=m===—m=. 20mm an. io ORI SG tea i UDA NM KR +0 Strana 3. 'Toga se osabito drže njemačke škole, rodnom duhu i ne dolazi im na pamet, đa u njihove svećanosti puste mjesta tuđem jeziku. Uvjereni smo, da će se na isti način ponijeti i naše škole. Poštanske vijesti. Na t. oktobra 1908. otvara se c. k. per štansko sabiralište u mjesta Žmanu, koje će se baviti prodajom poštanskih vrijednota i primanjem i otpremanjem prostog franko- vanog listovnog materijala kao i pošiljaka, za koje se izdaju prijamnice do vvijedmosti od 50 kruna i dostavom prostih listovnih pošiljaka. Sabiralište će biti u svezi dva puta na sedmicu sa poštanskim i brzojavnim uredom u Zadru sredstvom parabrodske pruge Sali- Zadar i natrag zadruge ,,Dalmatia“ a sa po- štanskim uredom u Salima osim: toga i se seoskom poštom Sali-Zaglava-Žman-Luka tri Gradska kronika. Skupština samostalne organizacije Hrvatske Stranke“, bila je u ponedjel nik u 10/2 sati pr. podne, a trajala je do jedan sat. Učesnika je bilo 31. Nazočni su bili iz svih općina kotara dubrovačkog i korčulanskog osim Trpnja (načelnik g. Vid ispričao se je, da ne može' doći zbog posla), Mljeta (načelnik Hajdić prisustvovao je na skupštini prošle nedjelje, a bio je zapri- jećen doći ovoga puta), pa Lastova, Veleluke, Šipana i Lopuda. 'Odaziv je bio po tom velik, a to osobito valja istaknati, buduć da je sada berba. pa je nekim bilo moguće doći jedino ua ve- like žrtve. Treba spomenuti pak napose, da sa u većem dijelu općina bili prvo širi ili uži sastanci, koji su svi istup iz streake odobrili. Na skupštini svi zaključci stvoreni su ljanja, tako a. pr. o zaključka, da kaadidati organizacije mogu biti jedino, pripadnici or- ganizacije. Preko mekih poruka prešlo se jednostavno na dnevni red. Osobito se tačno ispitalo stanje u poje- predstavnika, prisutni su dobili uvjeremje, da organizacija može stupiti u izbornu borbu sigurna u uspjeh. Govorilo se o k4ndidatima, te je svak iskreno i slobodno iznio svoje želje i misli, ali za sada, prije nego birači budu izabrani, kandidati se ne će proglasi- K t es e? i I sch ze A MET e Na na eni SO S PRE ZNA, I sE: