"ODI MAE KIO I E M

God XVII.

 

   

 

Cijena je listu pašejela. za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
sematvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata saino, smatra se
mai predbrojen i za došasto polugodište.

 

 

aadavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, mm=====—
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

 

 

Brzojavne vijesti.

Zabranjena skupština.
POŽEGA, 3. — Vinković zaka-
zao za nedjelju skupštinu izbornika,
ali je bila zabranjena od poglavar-
stva.

 

Demonstracije u Zagrebu.

ZAGREB, 3. — Sinoć bijahu ve-

"like demonstracije proti Crnkovića radi

plijenjenja novina. Više ranjenih i

uapšenih.
Nešio se spravlja.
BUDIMPEŠTA, 3. — Cijelokupno

novinstvo piše o aneksiji Bosne.

BEČ, 3. — Cijelo se novinstvo
bavi pitanjem aneksije Bosne-Herce-
govine. :

Socijaliste proti pluralnom pravu.

BUDIMPEŠTA, 3. — Socijaliste
se pripremaju za slučaj izborne re-
forme na osnovu pluralnog sistema
proglasiti generalni štrajk po cijeloj
Ugarskoj.

Česi i Nijemci.
PRAG, 3. — Česko- Njemački

spor neriješen, može prouzrokovati
demisiju bečkog kabineta.

Pogledi po svijetu.
Arbanaška deputacija u Solunu.

Iz Skadra krenulo je jedno odaslanstvo
Arbanasa put Soluna, gdje će mladoturskom
odboru izraziti želje svog naroda. U Duracu
se je odaslanstvo zaustavilo, gdje je bila
pričekano i pogošćeno od tamošnjih Arba
nasa. Zborni general Falil Toptan paša po-
zdravio je svoje suplemeniake, te ih otputio
u sovim riječima: ,Recite odboru u Solunu,
da se sjeti da smo mi Arbanasi borili se
600 godina da stvorimo Tursku i da smo
bojna polja natopili s našom krvi. Recite im
da smo im dužno zahvalni što su stekli
ustav, te da ćemo ga a našom krvi braniti.
Recite im: vi znate da Arbanas drži svoju
riječ, ali samo onda moći ćete računati na
našu ffomoć, ako budete poštovali naše želje.
Ono što ti meni učiniš, učinit ću ja i tebi“.

 

Ova poruka Fatil paše ima veliku vaš-

nost, jer je pašina porodica jedna od uajvi-
đenijih u Arbaniji i jer će Fatil zastalno
bit izabran zastupnikom u Duracu. Arbanasi

sa oduševljenjem oni poruku svog
prvaka.

SN KSO TONE. IA Veri aA MTU" ODI PODPTU VŽ
. — Y g 3 M

eg MMI I SON E

U DUBROVNIKU, 3. listopada 1908.

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

EO SIE O.

 

Broj 80.

CRVENA ionski

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahv a
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 80 para. Oglasi, koji se više puta MONA pop
godbi uz razmjeran popust. Nefrankiraua pie ne primaju se. z——

 

 

 

Pokret socijalista u Ugarskoj.

Social demokrati Ugarske živu su agi-
taciju poveli proti osnovi pluralnog sistema

općeg prava glasa, koju je sastavio ministar

Andrassy za Ugarsku. 'Ta je osnova sprdnja
demokratskih načela, na kojima bi se moralo
prvesti opće pravo glasa. Ona je naperena
proti radništvu i narodnostima, pa za to nije
čudo, ako su socialiste i narodnosti protivni
Andrassyevoj osnovi.

Ugarskim socialistima priskočiše u po-
moć austrijski socialiste. U Beču su držali
državnu konferencu, na kojoj je došlo 200
izaslanika. Hrvatsku su zastupali vođe hr-
vatskih socijalista Bukšek i Henč, a za Bosnu
Demetrović. Na konferenci je zast. Adler
predložio resoluciju, u kojoj se zahtjeva, da
se u Ugarsku uvede opće, jednako, izravno
i tajno pravo glasa.

U Ugarskoj socialiste drže skupštine,
na kojim se prosvjeduje proti pluralnog si-
stema. Isto rade narodnosti, građanski radi-
kali, radikalna reformna stranka i seljačka
stranka. Ove će stranke stvoriti protukoali-
ciju, to će se u parlemeatu zajednički boriti
proti Andrassyevoj izbornoj reformi, koja
bi se lako mogla nasukati.

Tursko-bugarski sukob.

Bugarska ne će baš nikako, da povrati
turski komad istočne željeznice, koji prolazi
kroz njezinu zemlju. Turska je prosvjedovala,
prosvjedovala je i Austrija i Njemačka i
Francuska preko svojih poklisara u Sofiji,
ruska i engleska štampa prijeti,
Bugarsku ne zastrašuje. Ministarsko vijeće iz-
javljuje, da Bugarska ne može povratiti pragu
Turskoj, jer da to javno mnenje ne dozvo-
ljuje. Država će stupiti u pregovore s druš-
tvom istočne željeznice i platit mu vrijednost
zaposjednute pruge.

Bugarski narod u brojnim skupštinama
izrazio je pohvalu vladi radi njena držanja
u ovom sporu. Osim željezničkog spora, u
Bugarskoj je danas na dnevnom redu pro-
glašenje Bugarke neodvisnom od "Turske.
Za to proglašenje najviše agituju pričuvni
generali Marinov i Cončev, koji ui stotine

proglasa pozivlju narod, da ustraja odbore

za proglašenje neodvisnosti.

\
Opstrukelja u českom saboru.

Česki sabor, koji se je nedavno otvorio,
ne može da radi, jer Njemci opstruiraju.
Već na prvoj sjednici došlo je do .sukoba
između Čeha i i Njemaca. Njemci su htjeli,
da i njihov koji bude u saborskom vijeću.

Česi nijesu na to mogli pristati i opatrakcija

je započela. Ova sitnica nije ipak pravi uz-
rok sukoba. Uzroci su mnngo dublji, oni
leže u narodnim težnjama koliko «Čeha, to-

liko Njemaca u Českoj. Sukob tih težnja je

ali to sve /

_nadzor.

ve GE ==

svakomu očit, pa je en sad izbio na povr-
šinu, a glavna mu je oznaka jezično pitanje.
Dapače, slobodno se može reći, da je glavno
pitanje u čitavoj monarhiji jezično pitanje.
Svi sukobi u bečkom . parlamentu ili u po-
krajinskim saborima imadu za temelj jezično
pitanje, pa makar u kojoj se formi ono pri-
kazivalo. 'To pitanje je rušilo vlade i hiljada
im muka zadavalo.

Sukob između Čeha i Nijemaca u. čes-
kom saboru moguće, da će se poravnati ;
ali sve to poravnanje ne će dugo trajati,
jer.će sukob drugom zgodom većom silom
buknuti. Mira ne može biti ni u Českoj, ni
u ostaloj monarhiji, dok se glavni uzrok
svih sukoba ne riješi :
nje pravedno i temeljito ne riješi. Svako iz-

mirenje, izglađenje sukoba samo je produ- ,

ljenje djela, koje se mora obaviti, a koje
što se bude više zatezalo, teže će biti.

Sastanak Iizvolskog s Tittoni.
= U Italiji u Desiu sastali su se ruski i
talijanski ministri vanjskih posala, Izvolski

i Tittoni. Ovom sastanku sva se talijunska
i ruska šlampa veseli. Glavna mu je svrha

da se sporazume glede Balkana, i to ma
onom temelju, na kom se je već Rusija s

habsburškom monarhijom i s Njemačkom spo- .

razumjela.

U Raconigi, gdje.su Izvolski i Tittoni
otputovali iz Desia, primio je raski mini-
star talijanske novinare, te se ljubezno s
njima na talijanskom jeziku razgovarao. Na

. pitanje novinara, da li će ruski car poho-
diti Italiju, odgovorio je Izvolski, da će car

Nikola najkašuje do godine dana posjetiti
kralja Emanuela. Izvolski je predao kralju
Italije ručno pismo cara Nikole. Drži se, da

je u pismu ruski car obznanio svog prija- '

telja o skorom svom dolasku u Rim, i oprav-
dava se, što mu prije nije odvratio posjet

Prelom između Mladoturaka | Srba.

_,Vaterland“ prima iz Sarajeva vijest,
da su Mladoturći u Plevlju i ostaloj Staroj
Srbiji izdali ovaj proglas: ,Ni jedan turski
podanik ne smije se više, lao do sada, na-
zivati Srbinom. Turski podanici srbske na-
rodnosti imadu se označiti kao , pravoslavni
Osmanlije“. Svakom Osmanliji 'bez razlike
vjere otvoren je put u civilnu i vojnu službu.
Uvjet je samo znanje turskog jezika, koji
'je uredovni i službeni jezik. Država će stvo-
riti interkonfesijonalne škole. Pravoslavne
vjerske škole stavit će se pod strog državni
Čuje se također, da Re svaka pot-
pora vjerskih srbskih škola :i inih vjerskih
uredaba sa strane. Srbije zabranjena. Ovom .
naredbom došlo e do m mins Mis.
zao i Srba. ;

i km

dok se jezično pita- ;

Pe M

oi