Broj 81. Aneksija Bosne i sjedinjenje trojednice. Pred više od mjesec dana ustvrdili smo, -Ma'je bezpremetno prepirati se i boriti se za ili proti ustava u Bosni, jer da je bosansko pitanje već riješena stvar. Upozorili smo jednom zgodom na izjavu prvaka bosanskih Hrvata, Dr. Mandića, koji se izjavio za aneksiju Bosne monarhiji, postavi junetim između ustava i aneksije. 'l'ad kosmo, da je Mandićeva izjava odraz mi- šljenja pročelnika vlade ove države. Naše se tvrdnje eto ispunjuju. Stalno se tvrdi, da će kralj u prestolnoj besjedi pri otvoru delegacija izjaviti, dakako zavijeno, aneksiju Bosne i Hercegovine monarhiji, kao posebne krunovine i postaviti junetim između ustava i aneksije zaposjednutih tražeći, da se re- uvedenja _zčinalja. Ovome koraku put je dobro pripravljen: da se ne pojave kakve posebne tražbe U garske na Bosnu, uzkomešalo se imnenje s izbornom reformom ; je tamo javno Hrvatsku se je, zaposlilo s veleizdajničkom aferom, u eri "Koje ne hože se pozvati hrvatski :saborći #ško pružiti Hrvatima priliku, da istaknu . Svoje pravo na %Bosuu ; Bosnu se 'je pokrilo -8Aižničkim postajan?a i vojskom ; izazvala še je koprenasta afera sa Sulejman pašom, eda monarhija uzmogne pojačati svoje posade u Novopazarskom sandžaku, i zapriječiti svaki kret srpske vojske s jedne strane, u turske . s druge. Plin su dobro skovali Aehrenthal i Wekerle, a služio im je Rauch i Burian. Što će na ovo ostale vlasti ? Ništa. Sr- bija je stisnuta i moraće šutati, mladoturci . , imadu dosta posla u svojoj kući, a da bi OR IL mogli monarhiji imponovati; a ostale neiz- ravno zainteresovane vlasti imadu svaka “svojih težnja na račun Turske, pa će za to ili šutiti ili izaći s kakvim papirnastim pro- svjedom na glas o aneksiji Bosne; a to za to da habsburška monarhija jednako bude s njima postupala. Gin je dakle u stanju, da se odigra, pa pred njim treba, da se mi dobro zamislimo i okoristimo se, ako je ikako i što više mo- guće. Pokret“ zgodno na sve ovo primjećuje : . »Danas su više sile preciptirale dogo- đaje tako, da je postavljen junctim između ustava i aneksije i da je aneksija učinjena preduvjetom ustava. Sudbinom Bosne će prema tome odlučiti drugi veći, vanjski fak- tori, a ne narod sam. Ovo je činjenica, koju ne možemo , nikako odobriti, ali moramo s njom kao s faktorom računati. Svakom zdravo mislećem čovjeku je isto tako jasno i to, da bi nam uz ove prilike, i jako se one ne promijene, da bez uređenja državopravnih odnosa Hrvatske da sjedinje- nje Bosne nanijela više štete, nego li koristi i da žato ne možkino nikako ni kao hrvatski patriote tražiti aneksiju pod vidom sjedinjenja Hrvatskoj — bezuvjetno, nego samo uz neke uvjete. Uvažimo li sve ovo, onda nam biva jasan zaključak : Mi Hrvati nemamo razloga, sobzirom na postupanje snama, ida u interesu monarhije ove i ovakove tražimo bezuvjetno aneksiju ; mi nemamo razloga da tražimo bezuvjetno aneksiju ni pod vidom sjedinjenja s Hrvatskom, dok j je ona sama u današnjem položaju. Ali mi svakako tražimo, da se o tom svem i nas pita. raži li se pak od fihs neka izjava, dtiđa je možemo dati samo uz jeđan uvjet : ug uvjet, da se na pravednoj osnovci uredi CRVENA HRVATSKA“ naš državopravni odnošaj. Jedino onda mo- žemo tražiti aneksiju pod vidom ujedinjenja s Hrvatskom. Hoće li pako viši krugovi da Bosnu anektiraju, kao posebno tijelo i kušaju li to provesti, onda je upravo naš životni interes, da se istodobno s Hrvatskom sjedini Dal- macija. Bez promjene državopravnog položaja Hrvatske nije po nas korisno sjedinjenje s Bosnom, bez sjedinjenja Dalmacije s Hr- vatskom ne bi smjeli nikako pristati ni na samu aneksiju Bosne monarhiji u bilo kojoj formi. Stari je naime_plan da se Dalmacija 'sjedini s Bosnom, a na sa Hrvatskom. Kad bi se to provelo i dok postoji pogibelj i mo- gućnost da se to provede, dotle je i Hrvat- ska u najvećoj životnoj pogibli. Dalmaciju ne možemo nikako napustiti, a njeno sie- dinjenje s Hrvatskom za nas je baš tado aktuelno kao i aneksija Bosne za monarhiju dapače ono je za nas to aktuelnije što je, i aneksija bliža riješenju. Ako je postavljen junctim između 'anek- sije 'i ustava u Bosni, mi moramo postaviti tim prije junctim između sjedinjenja 'Dal- macije i aneksije Bosne. Ili je možda i to veleizdaja i veliko-srpska propaganda, tra- žiti ono što nam je kraljevim zavjernicima i temelj. zakonima zajamčeno“ ? Pitanje reis-el-uleme za Bosnu riješeno. Gotovo deset godina vode se pregovori između bosanske vlade i muslimanskog di- jela naroda o imenovanju reis-el-uleme, naj- višeg vjerskog poglavice u zaposjednutim zemljama. Napokon je pravo konačne odlake u tom prijepornom pitanju bilo dano šejh- ul-islamu u Carigradu, muslimanskom vjer- skom vrhovništvu, Odluka, koju je stvorio šejh-ul-islam u glavnome sastoji od ove tri tačke : I. Za mjesto reis-el-uleme izabire trojicu kandidata izborna kurija, koja se sastoji od uleme, te predlaže njihova imena zemaljskoj “ vladi. II. Njegovo Veličanstvo car i kralj ime- nuje reis-el-ulemom jednog od one trojice kandidata, koje je izborna kurija izabrala. [II. Izborna kurija sastavi na Mešihat molbu za izdanje menšure na ime one osobe, koju je Njegovo Veličanstvo car i kralj ime novao reis-el-ulemom. Ova se molba predlaže uz takrir carsko kraljevskog poslaništva. Naši suplemenjaci u Bosni muslimanske vjeroispovjedi potpuno su zadovoljni s ovim riješanjem preteškog pitanja o menšuri. Ovo oni smatraju, kao ugalni kamen njihove vjerske autonomije. Veoma karakteristično. Čitamo u ,Il Piccolo“ od 5. mj.: » + Oggi, 4, ši tenne |' anunciato con- gresso degli studenti italiani della Dalmazia. Il presidente [Tllich saluta i colleghi ed il podesth . . . »Non lieti, dice, volgono i momenti per gli italiani della: Dalmazia, esposti a dolo- roso martirio, eppero a voi compagni della provincia, esposti a brutali violenze, vada tutto il plauso, tutta la ammirazione delle nostre terre (grandi applaasi) ... , Brazzanovich, ricordando gli kini se ceasi croati očnfro i ragusei, e deplorando che si calpesti impunemente la vita e la col- tura degli italiani in Dalmazia, porta il sa Strana 3. luto dei consenzienti e dei oolleghi di Ra- gusa (grandi applausi).“ Slobodno djacima talijanašima držati sa- stanke i prosvjedovati proti vladi za to što im ne daje željeno sveučilište. Slobodno im tražiti talijansko sveučilište gdje god hoće, jev to je pitanje njihova mišljenja, a to mora svak poštovati, pai makar ne odobravao ! Ali im ne može - biti slobodno nabacivat se uvyre- dama na hrvatsko pučanstvo ove pokrajine. Riječi g. llića su za nas grdna uvreda, koja je tim teža, što je nestinita. Neistinito je, da je šačica dalmatinskih talijanaša izlo- žena ,a doloroso martirio“ i ,a brutali vio- lenze“ ; ali je istinito, da je naš narod u Zadru izložen silovitosti talijanaške fukare. Pa ako se na zadarski barbarluk plane gdje drugdje u Dalmaciji, nek za to krive sebe, a nek ne igraju smiješnu ulogu mučenika. G. llić bio bi bolje učinio, da je pozvao svoje drugove, kao izobražene mladiće, da blaže bijes i neobuzdanost svojih sumišlje- nika. Bio bi bolje učinio, da ih je pozvio nek u miru živu s hrvatskim narodom, koji ih uzdržaje i koji je, ma svoju nesreću, 'pre- već blag i miran. A da je naš maiod preveć blag i mirim, svjedoče i nepromišljene riječi nekih kongre- sista. Tako neki Bracanović ne bi bio izba- čio vnu neprokuhanu ludost o ,eccessi eroati contro i ragusei“ da je bio uvjeren o našoj brutalnosti. Hrvatsko građanstvo ovog grada preveć je plemenito, pa ne može nego pre- zirnim smijehom preći preko butađa ne- zrelih. Novi Lloydov parobrod ,,Priez Hohentohe“ na pokušaju u Eagleškoj, odgovorio je postavljenim uvjetima. Javljaju stoga, da će: početkom novembra nastupiti određenu plo- vidbu između Trsta i Kotora. Poštanske vijesti. Novo izdanje dopisnica i listovnica itd. Kroz ovu će se godinu izdati nove dopis nice, listovnice, obvoji, predatnice za tele- grame, štedionične karte, potvrdnice isplate poreza itd. na kojima će biti utisnuti nori poštauski biljezi, sa slikom Nj. Veličanstva od godine 1908. Važniji će poštanski uredi raspačavati nove dopisnice već 4-tim okto- bra t. g. Velika sveopća djačka skupština na kojoj se ima definitivno odlučiti o dalnjoj taktici u borbi akademičara za čast i slobodu hrv. sveučilišta, obdržavat će se u srijedu dne 7. listopada 1908. izborne vijesti iz okolice. Kandidutura Pera Vukovića u vanjskim općinama gotova je stvar. On kandidira u ime pravaštva i katoličanstva. Ako je ono- liki katolik, kolik je pravaš, tad naši popovi mogu biti zadovoljni. - Kandidatura je posao stranke, kojoj do- tični pripada; po ljudima, koje predloži, su- dit je samoj stranci. Što mi tada imamo da Rirprdtii. prosa šnivna u Dubrovniku, g uh FA Si