Broj 81.

 

Aneksija Bosne i sjedinjenje trojednice.

Pred više od mjesec dana ustvrdili smo,

-Ma'je bezpremetno prepirati se i boriti se za ili

proti ustava u Bosni, jer da je bosansko pitanje
već riješena stvar. Upozorili smo jednom
zgodom na izjavu prvaka bosanskih Hrvata,
Dr. Mandića, koji se izjavio za aneksiju
Bosne monarhiji, postavi
junetim između ustava i aneksije. 'l'ad
kosmo, da je Mandićeva izjava odraz mi-
šljenja pročelnika vlade ove države.

Naše se tvrdnje eto ispunjuju. Stalno se
tvrdi, da će kralj u prestolnoj besjedi pri
otvoru delegacija izjaviti, dakako zavijeno,
aneksiju Bosne i Hercegovine monarhiji, kao
posebne krunovine i postaviti junetim između
ustava i aneksije zaposjednutih

tražeći, da se

re-

uvedenja

_zčinalja.

Ovome koraku put je dobro pripravljen:
da se ne pojave kakve posebne tražbe U garske
na Bosnu, uzkomešalo se
imnenje s izbornom reformom ;

je tamo javno
Hrvatsku se

je, zaposlilo s veleizdajničkom aferom, u eri

"Koje

ne hože se pozvati hrvatski :saborći
#ško pružiti Hrvatima priliku, da istaknu

. Svoje pravo na %Bosuu ; Bosnu se 'je pokrilo
-8Aižničkim postajan?a i vojskom ;

izazvala še
je koprenasta afera sa Sulejman pašom, eda
monarhija uzmogne pojačati svoje posade u
Novopazarskom sandžaku, i zapriječiti svaki
kret srpske vojske s jedne strane, u turske

. s druge. Plin su dobro skovali Aehrenthal

i Wekerle, a služio im je Rauch i Burian.

Što će na ovo ostale vlasti ? Ništa. Sr-
bija je stisnuta i moraće šutati, mladoturci

. , imadu dosta posla u svojoj kući, a da bi

OR IL

mogli monarhiji imponovati; a ostale neiz-
ravno zainteresovane vlasti imadu svaka
“svojih težnja na račun Turske, pa će za to
ili šutiti ili izaći s kakvim papirnastim pro-
svjedom na glas o aneksiji Bosne; a to za
to da habsburška monarhija jednako bude
s njima postupala.

Gin je dakle u stanju, da se odigra, pa
pred njim treba, da se mi dobro zamislimo
i okoristimo se, ako je ikako i što više mo-

guće.

Pokret“ zgodno na sve ovo primjećuje :
. »Danas su više sile preciptirale dogo-
đaje tako, da je postavljen junctim između
ustava i aneksije i da je aneksija učinjena
preduvjetom ustava.  Sudbinom Bosne će
prema tome odlučiti drugi veći, vanjski fak-
tori, a ne narod sam. Ovo je činjenica, koju
ne možemo , nikako odobriti, ali moramo
s njom kao s faktorom računati.

Svakom zdravo mislećem čovjeku je isto
tako jasno i to, da bi nam uz ove prilike,
i jako se one ne promijene, da bez uređenja
državopravnih odnosa Hrvatske da sjedinje-
nje Bosne nanijela više štete, nego li koristi
i da žato ne možkino nikako ni kao hrvatski
patriote tražiti aneksiju pod vidom sjedinjenja
Hrvatskoj — bezuvjetno, nego samo uz neke
uvjete.

Uvažimo li sve ovo, onda nam biva
jasan zaključak : Mi Hrvati nemamo razloga,
sobzirom na postupanje snama, ida u
interesu monarhije ove i ovakove tražimo
bezuvjetno aneksiju ; mi nemamo razloga da
tražimo bezuvjetno aneksiju ni pod vidom
sjedinjenja s Hrvatskom, dok j je ona sama u

današnjem položaju. Ali mi svakako tražimo,

da se o tom svem i nas pita.
raži li se pak od fihs neka izjava,

dtiđa je možemo dati samo uz jeđan uvjet :

ug uvjet, da se na pravednoj osnovci uredi

CRVENA HRVATSKA“

 

naš državopravni odnošaj. Jedino onda mo-
žemo tražiti aneksiju pod vidom ujedinjenja
s Hrvatskom.

Hoće li pako viši krugovi da Bosnu
anektiraju, kao posebno tijelo i kušaju li to
provesti, onda je upravo naš životni interes,
da se istodobno s Hrvatskom sjedini Dal-
macija.

Bez promjene državopravnog položaja
Hrvatske nije po nas korisno sjedinjenje
s Bosnom, bez sjedinjenja Dalmacije s Hr-
vatskom ne bi smjeli nikako pristati ni na
samu aneksiju Bosne monarhiji u bilo kojoj
formi.

Stari je naime_plan da se Dalmacija
'sjedini s Bosnom, a na sa Hrvatskom. Kad
bi se to provelo i dok postoji pogibelj i mo-
gućnost da se to provede, dotle je i Hrvat-
ska u najvećoj životnoj pogibli. Dalmaciju
ne možemo nikako napustiti, a njeno sie-
dinjenje s Hrvatskom za nas je baš tado
aktuelno kao i aneksija Bosne za monarhiju
dapače ono je za nas to aktuelnije što je,
i aneksija bliža riješenju.

Ako je postavljen junctim između 'anek-
sije 'i ustava u Bosni, mi moramo postaviti
tim prije junctim između sjedinjenja 'Dal-
macije i aneksije Bosne. Ili je možda i to
veleizdaja i veliko-srpska propaganda, tra-
žiti ono što nam je kraljevim zavjernicima
i temelj. zakonima zajamčeno“ ?

Pitanje reis-el-uleme za Bosnu riješeno.

Gotovo deset godina vode se pregovori
između bosanske vlade i muslimanskog di-
jela naroda o imenovanju reis-el-uleme, naj-
višeg vjerskog poglavice u zaposjednutim
zemljama. Napokon je pravo konačne odlake
u tom prijepornom pitanju bilo dano šejh-
ul-islamu u Carigradu, muslimanskom vjer-
skom vrhovništvu, Odluka, koju je stvorio
šejh-ul-islam u glavnome sastoji od ove tri
tačke :

I. Za mjesto reis-el-uleme izabire trojicu
kandidata izborna kurija, koja se sastoji od

uleme, te predlaže njihova imena zemaljskoj “

vladi.

II. Njegovo Veličanstvo car i kralj ime-
nuje reis-el-ulemom jednog od one trojice
kandidata, koje je izborna kurija izabrala.

[II. Izborna kurija sastavi na Mešihat
molbu za izdanje menšure na ime one osobe,
koju je Njegovo Veličanstvo car i kralj ime
novao reis-el-ulemom. Ova se molba predlaže

uz takrir carsko kraljevskog poslaništva.

Naši suplemenjaci u Bosni muslimanske
vjeroispovjedi potpuno su zadovoljni s ovim
riješanjem preteškog pitanja o menšuri. Ovo
oni smatraju, kao ugalni kamen njihove
vjerske autonomije.

Veoma karakteristično.

Čitamo u ,Il Piccolo“ od 5. mj.:

» + Oggi, 4, ši tenne |' anunciato con-
gresso degli studenti italiani della Dalmazia.
Il presidente [Tllich saluta i colleghi ed il
podesth . . .

»Non lieti, dice, volgono i momenti per
gli italiani della: Dalmazia, esposti a dolo-
roso martirio, eppero a voi compagni della
provincia, esposti a brutali violenze, vada
tutto il plauso, tutta la ammirazione delle
nostre terre (grandi applaasi) ...

, Brazzanovich, ricordando gli kini se

ceasi croati očnfro i ragusei, e deplorando
che si calpesti impunemente la vita e la col-

tura degli italiani in Dalmazia, porta il sa

 

Strana 3.

 

luto dei consenzienti e dei oolleghi di Ra-
gusa (grandi applausi).“

Slobodno djacima talijanašima držati sa-

stanke i prosvjedovati proti vladi za to što
im ne daje željeno sveučilište. Slobodno im
tražiti talijansko sveučilište gdje god hoće,
jev to je pitanje njihova mišljenja, a to mora
svak poštovati, pai makar ne odobravao ! Ali
im ne može - biti slobodno nabacivat se uvyre-
dama na hrvatsko pučanstvo ove pokrajine.

Riječi g. llića su za nas grdna uvreda,
koja je tim teža, što je nestinita. Neistinito
je, da je šačica dalmatinskih talijanaša izlo-
žena ,a doloroso martirio“ i ,a brutali vio-
lenze“ ; ali je istinito, da je naš narod u
Zadru izložen silovitosti talijanaške fukare.
Pa ako se na zadarski barbarluk plane gdje
drugdje u Dalmaciji, nek za to krive sebe,
a nek ne igraju smiješnu ulogu mučenika.
G. llić bio bi bolje učinio, da je pozvao
svoje drugove, kao izobražene mladiće, da
blaže bijes i neobuzdanost svojih sumišlje-
nika. Bio bi bolje učinio, da ih je pozvio
nek u miru živu s hrvatskim narodom, koji

ih uzdržaje i koji je, ma svoju nesreću, 'pre-

već blag i miran.

A da je naš maiod preveć blag i mirim,
svjedoče i nepromišljene riječi nekih kongre-
sista. Tako neki Bracanović ne bi bio izba-
čio vnu neprokuhanu ludost o ,eccessi eroati
contro i ragusei“ da je bio uvjeren o našoj
brutalnosti. Hrvatsko građanstvo ovog grada
preveć je plemenito, pa ne može nego pre-
zirnim smijehom preći preko butađa ne-
zrelih.

Novi Lloydov parobrod ,,Priez Hohentohe“
na pokušaju u Eagleškoj, odgovorio je

postavljenim uvjetima. Javljaju stoga, da će:

početkom novembra nastupiti određenu plo-
vidbu između Trsta i Kotora.

Poštanske vijesti.

Novo izdanje dopisnica i listovnica itd.
Kroz ovu će se godinu izdati nove dopis

nice, listovnice, obvoji, predatnice za tele-

grame, štedionične karte, potvrdnice isplate
poreza itd. na kojima će biti utisnuti nori
poštauski biljezi, sa slikom Nj. Veličanstva
od godine 1908. Važniji će poštanski uredi
raspačavati nove dopisnice već 4-tim okto-
bra t. g.

Velika sveopća djačka skupština

na kojoj se ima definitivno odlučiti o
dalnjoj taktici u borbi akademičara za čast
i slobodu hrv. sveučilišta, obdržavat će se
u srijedu dne 7. listopada 1908.

 

izborne vijesti iz okolice.

Kandidutura Pera Vukovića u vanjskim
općinama gotova je stvar. On kandidira u
ime pravaštva i katoličanstva. Ako je ono-
liki katolik, kolik je pravaš, tad naši popovi
mogu biti zadovoljni. -

Kandidatura je posao stranke, kojoj do-
tični pripada; po ljudima, koje predloži, su-
dit je samoj stranci. Što mi tada imamo da

Rirprdtii. prosa šnivna u Dubrovniku, g

 

uh
FA Si