God XVII. U DUBROVNIKU, 10. listopada 1908, Broj 82. CRVENA MRAVA RR IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. zdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. === Štamparija DeGiulli i dr. POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahva plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po p — godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. === Aneksija Bosne. Kad je austrijska vojska ušla u Bosnu, hrvatski, narod dočekao je taj glas veseljem. To se je shvaćalo kao svršetak one historijske borbe između kršćanstva i muhamedanstva, koja je za nekoliko vjekova zobala našu cijelu snagu. Na posljedice oku- pacćije u taj čas nije niko paziv, samo pojedinci mogli su u onom vrenju sa- čuvati bistru pamet, da uoče zbilju i razumiju, kako se je okupacijom naš narodni neprijatelj usjekao u narodno tijelo. Od tada je prošlo trideset godina i što su onda samo Klaići vidjeli, sada je svak okusio. ,Čija je dakle Bosna ? Hrvatska ili srpska“ to -je sarkastično pitanje, koje smo čuli ovih dana, a koje mi sada javnosti upravljamo. Mi smo se klali o Bosnu, deklamirali o Zvonimirovu kraljevstvu i Dušanovu carstvu. Ko je od nas dobio? Čigova je dakle Bosna? Na to pitanje odgovaraju dogo- daji od utornika. I preko hrvatskih prava i preko srpskih želja prešlo se je, kao da ih nema. Odlučili su o nama bez nas i mi sada stojimo pred gotovom činjenicom, koje težinu svi osjećamo : hrvatska. Smijemo li mi taj gotov čin ne vidjeti i nastaviti istim putem, kao i do sada? — Po našemu mišljenju to bi bila kobna pogrješka, koja bi nas zauvijeke pokopala. Treba stvari uzimati onako, kako su i nepodavati se iluzijama, koje su najpogibeljnije pravilnom shvaćanju položaja i svojih sila. Ako ništa, a ono nas aneksija Bosne mora podučiti, da prava bez sile ne vrijede. Vanae sine viribus irae. Kanimo se dakle papirnatih protesta, a uprimo sve svoje sile, da se ojačamo. Tada će Bosna, postavljena da nas razdvoji, Hrvate i Srbe u jedno ve- zati u borbi za nafod, koji kojim god se imenom krstio i molitvom molio, uvijek je jedan po krvi i po ježiku. —. Aneksijom Bosne i Hercegovine pokopana je i Velika Srbija i Velika Hrvatska, kako su je propovijedali Bosna nije ni srpska ni Frank i srpski radikali. U njih vjero- vati može samo još mahnitac i neis- kusni. Već sam taj čin čini potrebnim radikalni preokret u hrvatskoj i srp- skoj politici, a taj može biti jedino u narodnom smislu. Ovako mislimo mi, a bog zna, što najbliža budućnost u svom krilu krije. Proglas na narod Bosne i Mercegovine Mi Franjo Josip I., car austrijski, kralj česki i t. d. i apostolski kralj ugarski sta- novništvu Bosne i Hercegovine. Kada su pred jedan ljudski vijek naše čete prošle granice Vaše domovine, osigu- rano Vam je bilo, dane dolaze k Vama kao dušmani, nego kao- prijatelji. Da vam bude pomoženo u nevolji, koju ste trpili. Ova riječ dana u ozbiljno doba do danas je i pošteno iskupljena. Briga je naše vlade bila da u mirnoj zakonitosti vodi zemlju sreći. Na radost našu vidimo, da je sjeme, bačeno u nemirno i razrovano onda tlo doneslo zreloga ploda. Vi danas dobro osjećate i sami, da red i sigurnost jača rad i privredu, da upliv prosvjete oplemenjuje i krijepi sile i da uređena uprava doprinosi k tomu, da svatko može mirno uživati plodove svoga rada. Da na tom putu povedemo zemlju dalje, to je naša sveta dužnost. Držeći ovaj cilj pred očima, smatramo da je došao čas, da Vam dademo svjedočbu zrelosti. Da podignemo zemlju na viši stepen političkoga života, odlučismo podijeliti Vam ustavne uredbe, koje će uvažajući prilike i interese pučanstva 'stvoriti zakonitu podlogu za izražavanje Vaših želja i potreba. Vi ćete moći imati riječ, kad se bude odlučivalo o poslovima Vaše domovine, koja će imati kao i sve do sada posebnu svoju upravu. Ali za urediti i ustaliti sve ovo, neop- hodno je potrebno doći do jasnoće u drža- vnoj pripadnosti Bosne i Hercegovine. Iz toga razloga, sjećajući se onih veza, koje su postojale između slavnih pređa mojih no- sioca ugarske krune i Vaše domovine u starim vremenima, - protežemo mi ovime svoja suverenska prava i na Bosnu i Her- cegovinu i za te zemlje ćemo staviti u kri- jepost red nasljedstva koji vrijedi za našu vladajuću kuću. Novi red biti će jamstvo, da će kulturne sova do sada polučene, , biti osigurane. Stanovnici Bosne i Hercegovine! Iz- među mnogo velikih briga koje imamo, ne će za cijelo briga za vaše duševno i mate- rijalno dobro biti zadnja. "Misao jednakog prava pred zakonom, udjel kod obave ze- maljskih posala, jednakost u zaštiti ČAK jezičnih i nacionalnih osebina bit će prove- dena u potpunoj mjeri. Sloboda pojedinaca i dobrobit cjeline, to će biti ciljem moje vlade. Vi ćete se za cijelo pokazati vrijed- nima ovih sloboda i prava vjernošću i oda- nošću nama i našem domu i harmonija između naroda i vladara bit će zajednički put, kojim ćemo poći. Dano u Beču i u Budimpešti dne 5. listopada 1908. Franjo Josip I. v. r. Dragi barune Aehrenthalu ! Poniknut nepokolebivim uvjerenjem, da. se veliki kulturni i politički ciljevi radi kojih je Austro-Ugarska poduzela okupaciju i upravu Bosne i Hercegovine, mogu uspje- šno dalje provoditi samo dozvolom odgova- rajućih ustavnih uredaba, kojima je ali preduvjetom, da se stvori jasno i nedvoumno pravno stanje tih zemalja, protežem suveren- ska svoja prava i ma Bosnu i Hercegovinu, te stavljam i za te zemlje u krjepost red nasljedstva, koji vrijedi za moj dom. Da zasvjedočim miroljubive namjere, koje su me vodile kod poduzimanja ovih neodklonivih mjera, određujem istodobno ispražnjenja mojih četa iz Novopazarskog Sandžaka. : U Budimpešti, dne 5. listopada 1908. Franjo Josip v. r. Aehrenthal v. r. Dragi barune Buriane! Odlučio sam proširiti svoja suverenska prava na Bosnu i Hercegovinu i staviti i za te zemlje u kriepost red nasljedstva, koji vrijedi za moj dom. lstodobno Vam dosta- - vljam moj proglas na pučanstvo ovih zema- lja i pozivam Vas, da odredite sve potrebno za njegovo obnarodovanje. Moj je stalan cilj i volja, da se pripadni- cima :'Bosne i Hercegovine dadu i osiguraju u punoj mjeri građanska prava. Osim slobode osobe, vjereispovijesti, sigurnosti vlastništva, časti i običaja i slo- bode štampe, što je već postojećim zakon- skim odredbama dano, podijeljujem i slo- bodu kreta ija, listovnu tajnu, zaštitu suda, pravo peticije, slobodu sakupljanjs, rieči i udruživanja u okviru zakonitih, jamstva. Proniknut uvjerenjem, da kulturni ste- pen pučanstva traži zakonom priznata prava ustava, određujem, da se stvori potrebi na- roda za sudjelovanjem u poslovima zemlje zastupstvo, odgovarajuće konfesijonalnim od- nosima i starom socijalnom razvrštaju pu- čanstva. "Narodno zastupstvo na temelju zastu-. panja interesa neka bude ogledalom, nacijo- nalnog, konfesijalnog i političkog Bio zemlje. Za to neka viši dostojanstvenici i' aa leži, stanovnici i gradova i stanovnici seoskih is EV AMO PE IO MEZE NK š s a e a OD i općina budu birali u posebnim kurijama,