God XVII. U DUBROVNIKU, 14. listopada 1908. Broj 83. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- zstvo 10 Ki + gobtseski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. =—==uu— Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. Brzojavne vijest Varešanin guverner Bosne? BEČ, 14. S velikom se vjerojat- nosti drži, da će dalmatinski vojni zapovjednik, Marijan pl. Varešanin, biti imenovan guvernerom Bosne. Na dvoru imadu veliko pouzdanje u spret- nost Varešanina, pa se drži, da je on u sadanjim prilikama najpriklad- niji za to mjesto. Nepromjenjeno stanje u Bosni. BUDIMPEŠT, 14. [U vladinim krugovima: uvjerava se, da u unutr- njem uređenju Bosne i Hercegovine ne će biti do svrhe 1910. godine ni- kakvih osobitih promjena. Schoenaich u audienciji. BUDIMPEŠT, 14. Jučer je Nje- govo Veličanstvo, naš vladar primio na saslušanje ministra rata Schoe- neicha. Ova audienca se dovodi u svezu s mogućim ratnim zapletajima na istoku. Naši delegati na povratku. ZAGREB, 14. Sinoć su se hr- vatski delegati povratili iz Budim- pešte u Zagreb. Došli su, da se do- govore s ostalim svojim drugovima o stanovištu, koje im je zauzeti prema novim prilikama. . Umirenje u Srbiji. BEOGRAD 14. Ovdje se duhovi sve to više primiruju. Vlada nastoji svukud uzdržati red, te da narod sa- čuva svoje dostojanstvo. O kakvoj pogibli rata više se ne može govo- riti, jer je predvladalo uvjerenje da, bi rat Srbiji samo štete mogao na- nijeti. a Vijećanje koalicije. ZAGREB 14. U subotu će svaka stranka hrvatsko-srpske koalicije dr- žati napose sjednicu, a u nedjelju će cjelokupna koalicija držati svoju ple- narnu sjednicu. Koalicija će ozna- čiti svoje stanovište prema nastalim promjenama u monarhiji. PO o AR. Uzrujanost u Srbiji. i Aneksija Bosne i Hercegovine uzrajala je narod u Srbiji. U Beogradu došlo je do opetovanih demonstracija proti Austriji. Na- pokon se je javnost tako uspalila, da _je stala tražiti od vlade, da se Austriji navijesti vat. I već su se dobrovoljni doprinosi za rat po- čeli sakupljati i sastavljati dobrovoljne naro- dne čete. Vlada pod pritiskom javnog mni- jenja počela je vojsku; sakupljati, te tim do- nekle i pogodovala radikalnom narodnom mišljenju. Glas o tim ratnim spremama u Srbiji neugodno je djelovao na Rusiju.i Francu- sku, koje nijesu voljne, da se Austrija iza- zvana proširuje na istoku, što bi se stalno dogodilo, kad bi se Srbija s habsburškom monarhijom zaplela u rat. Radi toga Srbija je dobila mig iz Petrograda i Pariza, da miruju, jer da se, za nju spasit, nitko ne će izlagati. I s Austrijske se je strane čula odlučna opomena Srbiji. Ministar Aehren- thal rekao je u delegacijama i ove riječi: »U ovo zadnih dana u Beogradu su se poduzele vojne mjere, koje nas zabranjuju. Mi smo zatražili razjašnjenje. Premda nam se je odgovorilo, da su to puke mjere opre- znosti, mi ipak moramo pomno pratiti rad srpske vlade. Ali mi ne ćemo trpjeti, da se pod izlikom sova nastavlja agitacija u Bosni i Hercegovini . . . Postupaćemo prema Srbiji onako, kako ona prema nami postupa. Prijetnje su djelovale. Izvanredno za- sjedanje skupštine većinom se je izjavilo proti ratu. U Beogradu i u ostaloj Srbiji počimlje prvotnu provalu čustava prevlađi- vati hladni razum. I naša je vruća želja, da kraljevina bratskog naroda ne srće u opa- snost, koja bi joj mogla . ropstvo pribaviti. Slobodna Srbija potrebita je Balkanu. Austrija ostupa od 29 či. korilnskog kongresa. Ministar izvanjskih posala barun Ae- hrenthal pred komisijom za vanjske poslove austrijske delegacije izjavio je, da će mo- narhija ostupiti od nekih prava, kojim je ona ograničavala po čl. 29 suverenska prava ' Crnegore na Bar i okružje. Ta su ograni- čenja sastojala u tome, da Crnagora nije smjela imatismi ratnog brodovlja, ni pomor- sku ratnu zastiivu; da ničija ratna lađa nije smjela uči u crnogorske luke; da je Aa- strija na crnogorskoj obali vršila službu po- morske i zdravstvene policije. Ministar reče, da je neka od ovih ograničenja Crnagora uvijek teško osjećala, te da radi toga nijesu se mogli razviti između Crnegore i monarhije iskreni prijateljski odnošaji. Habsburška mo- narhija je radi toga pripravna ostupiti od tih svojih prava, te je tu svoju namjeru već očitovala nekim državama. »Zeit“ javlja, da će jugoslavenski za- stupnici biti proti ostupanja od čl. 29 sa strane naše monarhije, jer da se oni boje, da će, kad ne bude austrijske pomorske po- licije u Baru, Italija povećati u onim kra- jevima svoju propagandu. A to da bi jed. . = IZLAZI AZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. : Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku.fa za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po pe Štamparija DeGiulli i dr. ——— godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. š noga dana moglo biti osudno za jugosla- venski posjed istočnog dijela jadranskog mora. —— Brzojavi, dne 12. oktobra. BEČ. Jučer poslije podne pono- vile. su se demostracije u Beogradu. Srpski poslanik u Carigradu predao je jučer svim poslanicima osim au- srijskom protesnu notu Srbije proti aneksiji Bosne i Hercegovine. Zadnje vijesti kažu, da nema sa strane Sr- bije pogibli rata. Kompensacija Italiji. BEČ. Austrija regbi da će dati kao kompensaciju Italiji, da može u Baru biti pristajalište za njezino ratno brodovlje. O tome-'bi se imala sklo- . piti osobita konvencija između Au- strije, Italije i Crnegore. Dne 13. oktobra. Zapalili austrijsku zastavu. Vijesti iz Srbije. BEČ. Jučer su se ponovile de- monsatracije u Beogradu. Bila je .za- paljena austrijska zastava. — Ruski pisac Stasović poslao je Srbima 1000 rubalja za ratne svrhe i prijavio se kao dobrovoljac u legiju dobrovo- ljaca. : Srbija ne će rata. BEČ. Srpski poslanik u Parizu dementira da je u Srbiji ozbiljan po- ložaj. Srbija je pouzdavajuć se u svoje pravo povjerila svoju stvar u ruke velevlasti. iz srpske skupštine. BEČ. Predsjednik skupštine Jo- vanović, kazao je u skupštini, da srpski narod gleda pouzdanjem u Francusku, vjeruje Italiji, nadi se od Engleške i Njemačke, kod kojih na- roda još je živa uspomena na vla- stite borbe za slobodu, a možda i od Madžara. Ufa se, da će glas Srba doprijeti i do srca ruskog naroda, ali kad bi ipak naš vapaj ostao ne- čuven, tad će odjeknuti srpska riječ. skinuli austrijski grb saustrijskog so u 1 i zi E DN 1 U : g