Broj 84. neporecivim pravom naroda hrvatskog i srp- skog imena — bez obzira na sve državo- pravne i političke momente — a također i svojim ciljem te zahtjevom : nacionalno sje- dinjenje s istoimenim narodom Bosne i Her- nja o njenoj beznarodnosti. Ovakoj stranci svaka demokratska narodna politička stranka mora svoje simpatije izraziti. Kralj i bosanski Hrvati. Predstavnici bosanskih Hrvata, a na čelu im Dr. Mandić, primljeni su bili u po- nedjelnik od našeg kralja na saslušanje. Dr. Mandić reče, da je vijerni narod Bosne i Hercegovine, a osobito Hrvati, s veseljem dočekao aneksiju svojim zemalja. Ustavne sloboštine, koje im je kralj obećao, daju im mogućnost, da sa sigurnošću gledaju u bu- dućnost. Hrvati, »koji vide u sjedinjenju s monarhijom korak dalje k ostvarenju naših narodnih ideala, donose pred nuge Vašeg Veličanstva izraz duboke zahvalnosti i naj- čišće lojalnosti i podaničke odanosti“. Kralj_je odgovorio predstavnicima bo- sanskih Hrvata s ovim riječima : »Gospodo! Sa zahvalnošću i priznanjem primam iskazane po vama izraze lojalnosti osječaja. Uvjeravam Vas, da mi leži na srcu dobrobit naroda. Kad se povratite Vašim kućama, javite narodu, da će briga moja i moje vlade biti posvećena narodu u istoj mjeri, u kojoj i briga za obje pole monar- hije“. Za tim je vladar zamolio, da mu se deputacija predstavi pojedince. Nikoli Man- diću pri upoznanja je rekao ove riječi : »Bio je boj težak i Vi ste obilno pomagali“. Neispravna vijest. Pišu nam iz Korčule. Nije istinita pro- zirna vijest u zadnjoj ,,Hrv. Kruni“ da g. I. F. Lupis kandidira ovdje u gradu. Hrv. stranka, obzirom na mjesne prilike, neće u gradu ni postavljati svoga kandidata, protiv dra. Zaffrona. Govori se samo, ali vam ne- znam za stalno reći, da će g, Lupis biti nošen u srezu vanjskih općina. Je li bilo na njoj krvi?“ »Potpuna istina, vaša uzvišenost“. »Kakva je krv bila ?“ »Ljudska krv, vaša uzvišenost“, »Ti si dakle ubio“? »Tako je“. »Priznaješ“, »Rado sam se potrudio . . mi je zahvalio“, »Zašto 2“ »T& — za Japanca“. »Za kakvog Japanca ?“ »TA, uprav za ovog Japanca, ubio u Gavljaru«. »Nijesam te pitao o Japancu, Kinezu“, » Tako je“, »Gdje si ubio Japanca ?“ »Kod nasipa“, »U borbi 1“ »Tako je“. Istraživanje je prekinuto. Oba vojnika, Pedjko i Sidkih, izvede straža iz čadora. Vani je sve zastrto plave- tnom sumračnom koprenom. Vojnici se us- tave kraj jednog ponora. Dolje duboko gori .. sam četnik kog sam nego o »CRVENA IIRVATSKA« Izbori u Postirima. Danas 14 tek. vodila se amo u Postirima žestoka borba između pravaša i demokrata za izbor biranih birača. Nego svjest naroda je pobijedila. Vrli postirski pučani istupiše hovih trabanata. Pobjediše demokrati sa 62 glasa proti njihovih 28. Prva dalmatinska umjetnička izložba u Spljetu. Prigodom umjetničke izložbe u Splitu izaći će vanredno izdanje u dva broja pod : »Split i I. dalm. umjetnička iz. ložba“. Prvi će broj izići u četvrtak 15 tek. Sadržaj mu je isključivo posvećen izložbi i Spljetu: donosi preko dvadeset umjetničkih reprodukcija iz Splita i umjetničkih djela na izložbi. Književni dio biti će također veoma bogat. Ima članaka iz pera B. Lo- »Pred ulazom izložbe“. pri otvorenju D.ra G. Bulata. O spljetskom zvo- niku od inž K. Tončića. »Za našu umjet- *most“ od A. Petravića. Građevni oblici u Splitu od inž. P. Senjanovića. ,, od Z. B. Ilijina. Ovaj će se broj prodavati u knjižarama uz nisku cijenu od 40 para. Tko želi naručiti izravno neka pošalje 50 para na redakciji ,,Duje Balavca“, koja je na sebe preuzela nakladu. Izdanje je upravo sjajno, a cijena tako niska, da se što lakše popularizira smisao za umjetnost. Drugi će broj donijeti međ ostalim kri- tički prikaz izloženih redova. Poštanske vijesti. Na 15. oktobra 1908. otvara se ce. k, poštanski ured u Žegaru. Ovaj će novi po- štanski ured biti u poštanskoj svezi tri puta na sedmicu sredstvom pješačke pošte Žegar- Obrovac i natrag. Okružju će novog ureda pripadati sela (porezne općine) Žegar, Golubić i Krupa, Književna objava. Koncem studena o. g. izaći će po meni ilustrovana knjiga mojih pripovijesti, pod naslovom : Moj pravi prijatelj i druge pri- povijesti i opsizati će deset štampanih araka. (Tisak hrv. dioničke tiskare u Osijeku) Ci- jena 2 K; s poštarinom 20 para više. noćna vatra, teče rijeka .... Iz daljine oba- sjava s mnoštvom svijetla željeznicu vojsko- . A ,optuženici“ se razgovaraju sa svojim stražarima. »Pa, zašto bi ga ubio“, započne Pedjko, kojemu se najednom razvezao jezik, ,,bio je tako dobar Kinez ... .. Rekao nam je, da će s nama k četniku, da dobije novce. Istina je, da sam ga potegnuo za pletenicu , ,... Ali bila je preduga. .... A svak je znati. željan, da saznade, kako se može tako duga pletenica držati glave. Čelo je obrijano, pa i zatiljak, pa ipak se pletenica čvrsto drži... 4 Čujte, braćo, što ću da vam kažem“, žestoko ga prekinu Sinkih; ako nas osude zatvorom — ja se posve slažem. Makar ću se ispavati ....“ »Zašto bi nas bacili u tamnicu 2“ kinu ga Pedjko. ,Ta, ti znadeš, sa gospo- dom se nemožeš prepirati. Neka imaju i oni j j * >> ne smeta ništa. Moraju nam svoju snagu“, »Sada mi piše žena — mi.smo naime iz pokrajine Kurske, imamo mlin — imali smo promijenuti žrvnje — stari su već istro- pre- Molim sve one vrijedne čitatelje, koji se žele pretplatiti na knjigu i poduprijeti me u mom književno-umjetničkom nastoja-. nju, da pošalju pretplatu na moje ime u Vukovarv, realna gimnazija. Vukovar, 30. rujna 1908. Dragan Melkus. Puste njemačke željice. I Njemci bi dranskim morem. drugi njemački Hamburg, odakle će oni za- posjesti Jadran, odakle ć svojim fabrika- cijama poplaviti sva tržišta ne samo na ja- dranskom moru, nego i dalje na jonskom, egejskom i crnom. y Nego za svoj plan izvesti, treba prvo sagraditi most do mora, a Njemci ga bogme i grade. Stalnim korakom spuštaju se preko Štajerske i Kranjske do mora. Već se u tim slovenskim zemljama nalaze brojne njihove kolonije: njemački otočići. Nijemci ni ne taje svoje želje. Neki dan, na skupštini propagatorskog društva »Stidmark“ u Beču, zastupnik Wastian ovako je zagrmio : »Nijemci u Štajerskoj i Kranj- skoj su naše tvrđave na putu k jadranskom moru, od kojeg se njemstvo od nikakve za- preke ne će pustit potisnuti natrag“. Te riječi skupština je prihvatila sa » Heil“, posvjedočivši tim, da im je zast. Wastian iz srca govorio. Dakako, da nije uzmanjkalo po tom novih predloga i dopri- nosa za što skorije oživotvoranje velikog njemačkog sna. Uz Madžare eto i Nijemci svojataju naše more. Prvima se možemo nasmijati, ali drugima ne, jer bi to značilo, ne htjeti vi- djeti ono, što se pred našim očima događa. Njemstvo zbilja napreduje k Jadranu. U Trstu su oni gospodari prometa, a ako im se brzo ne suprostavi, postaće i ulice. Na njemačku pogibao ni čas ne smijemo zabo- raviti, ako ne želimo propast sebi. ,Magyar a tengere !“ U srijedu sastao se je u Budimpešti pomorski odbor hrvatsko ugarske delegacije, da prouči proračun za ratnu mornaricu. Madžarski delegati su se tužili, da se u mornarici ne vodi računa o Madžarima, da šeni .. ., Odakle ća joj pribaviti novca ? Tada mi još piše, da je naš mezimac, Bog mu daj zdravlje, umro. Bio je slab. Sigurno je poginuo od konjskog kopita .,.. Što se tiče pak odsjedanju u zatvoru najpokornije zahvaljuje njihovim uzvišenostima, jer se nijesam upravo nijedan put, odkada se je zametla borba, naspavao ....“ Rasprava je bila opet poduzeta. — , U čadoru su gorjele voštanice, Mladi branitelj bio je veoma uzrujan: , Sigurno će ih sud riješit, svjedoka nema. Syojta pogi- nulog nije se prijavila . . . . Ki je nestala“. I Sidkoh i Pedjko su veoma samo što izgledaju više razdrti i raščupani, nego li prije. »Ako se tiče kakvog zatvora — s naj- većim počitanjem“, brblje Sidkih. Sud uniđe, a mi se digosmo. »Po “naredbi .... i t.d. Pedjka i Sidkih..,.« glasi nerazumljivo . - * i s M. > u si M +'« : uv. "ope Dir Ni Paja stašti Ci TA A