God XVII.

s.

i

U DUBROVNIKU, 31. listopada 1908.

 

CRVENA HRVATSKA

BODA DR MAE 88.

 

 

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro- -Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
nE u predbrojen i za došasto polugodište.

 

 

 

[zdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
Štamparija DeGiulli i dr.

 

Brzojavne vljesti.

Iz delegacija.

PEŠTA, 31. — Biankini je jučer
u delegacijama govorio proti vojsci.
Spomenuo je Nastićevu aferu, na-
zvao je sve skupa jednom prljavšti-
nom. Danas je Klofač interpelirao o
veleizdaji.

Biankini i Wekerle.

PEŠTA, 31. — Wekerle je jučer
bio primljen u audijenciju. — Raz.
govarao se je dulje s Biankinijem.
Ovaj mu je predbacio, što se optu-
ženi s veleizdaje u Hrvatskoj i za-
tvoreni uopće ni ne preslušavaju. Oni
su nevini. Wekerle je obećao da će
se točnije informirati.

Delegacioni diner.

PEŠTA, 31. — Jučer su prisu-
stvovali delegacijonom dineru Bian-
kini, Tuškan i Tomičić.

+ Silvije Kranjčević.

SARAJEVO, 31. — Jučer je pre-
minuo pjesnik Silvije Kranjčević.

Izbori u Dalmaciji.

Današnjim danom svršili su izbori u
našoj pokrajini. Ovo je rezultat izbora.

Od ,samostalne organizacije hrvatske
stranke“ izabrani su: za grad Dubrovnik dr.
Pero Čingrija; za trgovačku komoru Du-
brovnik-Kotor, dr. Milorad Medini; za iz-
borni kotar otok Korčula-Ston-Orebič, Joakin
Kunjašić; za veleporeznika Dubrovnik-Kor-
čula, Ivan F. Lupis.

Hrvatska stranka prodrla je s ovim kan-
didatima: Dr. Nikola Katnić za Šibenik,
'Tijesno i Skradin. Dr. Vicko Ivčević i dr.
Antun "Trumbić za Spljet, Trogir, Omiš.
Antun Radić i d+. 'Tresić-Pavičić za Hvar,
Starigrad, Vir i Brač. Dr. Ivan Marović za
Sinj. Anton vitez Vuković za Vrgorac, Ma-
karsku i Metković. Dr. Vicko Mihaljević

 

za Spljet. Dr. Niko Ribičić za Makarsku.
Dr. Josipo  Zaffron za Korčulu. Jura

Biankini za Hvar i Starigrad. Dr. Matom
Radimiri za Kotor. Dr: Verona za velepo-
reznike Kotora: Dr. Lovro Borčić za trg.
komoru Spljeta. Ovdje spadaju još nam ne-
poznati biranici spljetskih veleporeznika.
Srpska stranka izabrala je: Vledimira
Šimića za Benkovac, Obrovac i Kistanje.
Josipa Kulišić, Dušana Baljak i dr. Laja
Bakotić za Drniš, Knin i Vrliku. Stjepa Sr-
zentića i dr. Aleksandra Mitrovića za vanj-
ske općine Kotora, Dr. Stjepa' Kneževića za
veleposjednike Dubrovnik-Korčula.

Stranka prava izabrala je: Don Iva
Prodana i Petra Matulina za izborni srez

 

 

 

 

 

kotara Zadra, Biograda, Raba i Paga. Dr.
Matu Drinković za Šibenik, Tijesno i Skra-
din. Petra Šimunića za Sinj, Dr. Josipa
Mladinov za. Imotski. Pera Vukovića za
vanjske općine Dubrovnika. (?) Dr Antu
Dulibića za Šibenik.

Talijanska stranka:
liotto za Zadar. Dr. Erkolano Salvi trgo-
vačka komora Zadra. Roberto Ghiglianovich,
Božo Krekich, Vjekoslav Pini, Stjepo Smer-
chinich, za veleposiednike zadarskog izbornog
sreza.

Skupno imadu: samostalna organizacije
hrvatske stranke četiri zastupnika; hrvatska
stranka četrnaest; srpska stranka sedam ;
stranka prava sedam; a talijanska stranka
šest zastupnika.

Izbori u Dubrovniku.

U srijedu su bili izbori u gradu i tr-
govačkoj komori, danas u veleposjednicima.
Birani su svugdje jednoglasno predloženici
naše. organizacije, dojično Srba u Duabrov-
niku i to u gradu Dr. Pero Čingrija, trg.-
obrtn. komori Dr. Milorad Medini, u vele-
posjednicima Dr. St. Knežević i Ivan F.
Lupis.

Osobitim zadovoljstvom ističemo izbor
u gradu, gdie je za Dr. Pera Čingriju bilo
predato 200 glasova. 'Taj broj u izborima,

/ gdje borbe nije bilo, gdje je broj birača jako

ograničen tako da ih u sve nemože glasovati
više od 400, a nije nigda glasovalo više od
toliko, pa ni u najžeščim izbornim borbama,
taj broj znači mnogo. Ime Dr. Pera Čin-
grije dovelo je na biralište ljude bez agita-
cije, koji su svojim glasom htjeli iskazati
povjerenje čovjeku, koji je u politici ostario.

U svim ovim izbgrima nijesu se pra-
vaši Crničini ni usudili prikazati na izbore.
Zašto? Jer oni ne mogu da istupe drukčije
nego samo intrigama i skrivajuć se pod
drugom firmom. Gdje im ta sredstva ne-
mogu pomoći, tu miruju.

U trgovačko - obrtničkoj komori glaso-
valo ih je jedanaest, jedan je glasovao bi-
jelom ceduljom, ostali za dr. Milorada Medini.

U veleporeznicima predato je 62 gla-
sa, svi za predloženika Srba birača Dr.
Stijepa Kneževića i predloženika samostalne
organizacije Ivana F. Lapis. .

Pogledi po svijetu.

Franjo Ferdinand | car Vilim.

Ne daleko od Beča, na lovištima vla-
darske kuće sastaće se naš prestolonasljed-
nik Franjo Ferdinando i njemački car Vi-
lim. Službeno se javlja, da će car Vilim doći
u Austriju, da s našim prestolonasljednikom
prođe koji dan u lovu; dok j je javna tajna,
da je taj lov političke naravi. Car Vilim
hoće da dokaže nepokolebivost saveza između

 

 

pos tE ERE

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale

plaća se 40 para po retku,ja za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po-
godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. mm

Dr. Vjekoslav Zi. .

IZLAZI. SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

 

 

Njemačke i habzburške monarhije, i tim iz-

bije oružje iz ruka onih, koji su govorili, da
Njemečka nije posve složna s našom mongr-
hijom u balkanskoj politici.

Sa lovišta trknut će se njemački car do
našeg vladara u Schonbrann, te će u nje-
govu društvu ostati par sati, a za tim će se
povratiti u Berlin. O tom sastanku dvaju ca-
reva ovako piše ,Zeit“: Diplomatski kru-
govi vide u skorom sastanku: cara Vilima
s carom Franjom Josipom više nego prostu
potvrdu prijateljstva između dva vladara i
dvije države. Ovaj bi sastanak imao vrije-
diti kao svečana potvrda potpune političke
suglasnosti u istočnom pitanju između obe
države; te kao zanijekanje ikakvih sukoba,
koji, da bi bili nastali između Austro-Ugar-
ske i Njemačke radi Bosne i Hercegovine.

Odgovor Fallićresa našem vladaru.

Na pismo našeg vladara francuskom mi-
nistru predsjedniku Falličresu, u kojem mu

je naš vladar jevio, da će pripojiji Bosnu i

Hercegovinu svojoj državi ; poslao je Fallić-
res našem kralju odgovor preko : poklisara
Frozier-a. Prema vijesti ,,Kor-Bur“, kralj
je primio francuskog poklisara u svom bu-
dimskom dvoru. Erocier mu je predao pismo
u kom Fallićres na veoma prijateljski način
saopćuje našem vladara svoju zahvalu što
ga je obavijestio o aneksiji Bosne u monar-
hiji. Osigurava ga, da će francuska republika,
kojoj su na duši skupni interesi monarhije
i usčuvanje mira, sve svoje sile uložiti, da
se neki sporazum postigne. A pri tom će je
nastojanju voditi iskrena čuvstva, koja vežu
vlade u Beču i Parizu. -

Demostracije žena u Engleskoj.

U Engleskoj žene ne prestaju tražiti,
da im se da pravo glasa. One sve moguće
načina upotrebljuju, da iskažu svoj zahtjev.
Tako su na 28. o. mj. napunite galerije za
gospođe u sabornici, Na dan znak počeše
sve skupa vikati: tražimo pravo glasa za
ženske. Po naredbi presjednika pođoše po-
služnici, da isprazne galerije. Ali to nije bio
lak poso. S dugim verigama bijahu ženske
zavezale sebi noge, tako da se je dugo htjelo,
dok su sluge raspleli verige i istjerali žen- .
ske agitatorice s galerije. Međutiftn dok se
to događalo objesila je jedna agitatorica o:
pozadinu sabornice dugu ponjavu, na kojoj.
je debelim slovima pisano: bilo: Dajte že-

nama pravo glasa.

= T 8 muške galerije počelo se je vikati,
da se da ženama pravo glasa, dok presjed-
nik nije zapovidio, da se i muške galerije
isprazne. Drži se, da je ona ista ženska
objesila u sabornici ponjavu s natpisom, koja
je pratila zastupnika Curchill, velikog ne-
prijatelja ženskog prava glasa, po njegovom
izbornom kotaru, te dok bi on držao govore,
ona bi svonila u veliko zvono, tako da bi

se mukom moglo rozumjeti riječi Curehilla :