Strana 2, CRVENA HRVATSKA“ Broj 92. m_m SSS ([—————————————==<—<—<—mC—m——m— begovsku ,agrarnu“ stranku, seljačku agrar- nu stranku (Laza Dimitrijević), Srbe narod- njake i Hrvate. Sjajna terena za buduće operacije ! :# # tw Jučer su bili užasni đački nemiri pred bečkim sveučilištem. Nemire su izazvali na- predni nacijonalni njemački djaci, koji su u subotu i nedjelju našli zadjevica sa židov- skim nacijonalcima.. Da reagiraju na neke napadaje, koje su njemački nacijonalci izveli na pojedinim židovskim nacijonalcima, sku- pili su će jučer u jutro židovi, njih 500 pred sveučilištem i zauzeli rano, oko 5 g sati rampe, pošto je sveučilišna aula bila zatvo- rena. Njemački nacijonalci počeli su se kašnje sakupljati i dok je: deputacija. židova bila kod rektora da prosvjeduje proti napadajima Nijemaca, dolje pred sveučilišnom zgradom stalo je tri puta toliko Nijemaca proti četi od 500 židova na rampama: psovali su se izmjenično, bučili i vikali, a dijelio ih je jaki kordon bečke policije Negdje oko 10 sati uspjelo je Nijemcima prodrijeti kordon poli- cije navališe na rampe i sukali sa svim svo- jim posljedicama bio je tu. Komadima sle- denog snijega, debelim štapovima i jakim šakama tuklo se, guralo, valjalo, gnječilo. Kroz nekoliko časaka bili su židovi potisnuti na rampu, mramorne ograde rampa srušene (šteta od nekoliko tisuća), pedesetak đaka ranjeno, od kojih dvadesetak junaka po ze- mlji poležalo, bezbroj klobuka i kravata uništeno, a masa komadića poderanih odijela po bojištu rasijano. Nakon svršena boja ener: gično se stavila policija na uredovanje i uspostavila red nad tužnim poljem akadem- skog boja. Nekoliko daka drugih narodnosti bilo se postavilo -na stranu židova, jer u ovom izazivanju Nijemaca vide početak iza- zova u opće na narodnosne djake. Veli se, da se sukobi barem za sada ne će ponavljati. Svakako bečki akademičari hoće da se osvećuju za dogođaje u Pragu. Nema sumnje da je ovo samo početak. As0. Čast žrtoama. U doba frankovačkog bjesnila pa- met i nehote svrće na hrvatske ta- mnice, gdje od mjeseca leži čeljad ni kriva ni dužna, žrtve denuncija- torske djelatnosti nekolicine, koja za jednu ili drugu platu hoće da iscrpe koristi iz današnjeg očajnog položaja, u kome se Hrvatska nalazi. Ko je veći hrvatski patriot, pi- tamo mi ljude, koji za. narod osje- čaju, jesu li to Frankovi Hrvati, koji iza leđa žandara i vlasti jurišaju de- nuncijama i terorom na koaliciju, ili Srbi od zuluma pogođeni, jer su htjeli boriti se rame uz rame s Hr- vatima proti nametnicima? Komu imamo više vjerovati, ljudima koji na sva usta viču, da su Hrvati, a uvijek su bili miljenici svih vlada, ili ljudima, koji se Hrvatima ne na. zivlju, ali za Hrvatsku su došli u tamnicu ? Mješte da ih primjer rijetkog sa- * moprijegora postidi valjda pod griž- < njom savjesti Frankovi Hrvati ne sustaju se ni pred tamnicom i bacaju se za žrtvama sistema blatom i još gorim osvadama. Tim monopolizato- rima hrvatstva krivi su utamničeni, što su živi. U Hrvatskoj ima dvije srpske stranke: jedni su proti Hrvatskoj, a javna je tajna svakomu, komu služe; drugi vojuju skupa sa drugim hr- vatskim strankama za slobodu Hr- vatske. Toj stranci pripadaju i uap- šenici. Prve sistem i frankovluk štedi, druge i jedni i drugi progone; što je sud poštedio, to hoće crna četa da uništi. Zašto ta razlika između jednih i drugih Srba u Frankovim i Raucho- vim očima? Zar to nije najoolji do- kaz, za koga Frank i Rauch rade? Zar zajednička mržnja na Srbe sa- mostalce ne svjedoči, da su to u mi- sli i cilju rođena braća? Zašto pro- goniti baš one Srbe, koji za Hrvat- sku rade i koji su omogućili, da je došlo u Hrvatskoj ako hoćeš i za malo doba do narodne vlade ? Na sva ta pitanja daje odgovor drugo pitanje: što bi se dogodilo, kad bi udruženom Franku i Rauchu zbilja uspjelo da samostalce Srbe is- tisnu iz javnog života ? Tim oni, koji se sada nazivlju Srbi, ne bi postali za to Hrvati, već bi samo namjesto Srba samostalaca preuzeli vodstvo Srba u banovini Srbi radikali. Zar to Frank hoće? Vođa Crničinih pravaša u Dubro- vniku, kazao je jednom prigodom, da bi se i s ciganinom združio, kad nam pogibao prijeti, a taj isti čovjek otišao je u Zagreb, da učestvuje us- trojenju onih četa, koje imadu za- daću da zatru one, koji su nam w doba najveće potrebe bratski pomo- gli. Liepopili je čovjek, od koga se svemu možeš nadat, ali ne doslje- dnosti, ali nije sam: kad vidimo svu ovu hajku na one Srbe, koji hoće s Hrvatima, tad vidimo da u naše- mu narodu ima dosta Liepopilija, koji bi trebalo da idu u Srba učiti, kako se radi i žrtvuje za hrvatsku domovinu. izvještaju F, Artmonna za unapređenj proizvodnje ulja. | U br. 15. od 1. augusta o. g. ,Gospo- darskog Vjesnika“. izišao je izvještaj pod gornjim naslovom. Radi prevažnih probitaka našeg maslinarskog uljarstva, a i radi našeg obraza, neophodno je nužno, da se javno povede riječ o onome izvještaju, jer bi možda tkogod mogao misliti, da se samo F. Art- mann, i to prvi očinski briga oko priklad- nijeg priređivanja i sklupljeg rasprodavanja našeg finog. maslinova ulja. Najprvo opaziti je, da nije nipošto istina, što navodi, da je sve do njegova došašća k na- ma kod nas bilo proizvađ nje maslinova ulje \ najprimitivnije i najzapuštenije. Naprotiv is- tina je da su se u Dalmaciji još i u rimsko doba priređivala izvrsna ulja za začinu. Sve od onda neprekidno unapred, pa do sada proizvađala su se kad više, a-kad manje i bez F. Artmanna. o g Godine 1897. velikim marom, trudom i strukovnom vještinom, ;te poznavanjem na- ših gospodarskih prilika bio je objelodanjen predobro poznati ,Nacrt osnove djelovanja za promicanje gospodarstva u Dalmaciji“, što ga je izradio gosp. e. k. pokrajinski po- ljodjelski nadzornik prof. Ivan pl. Zotti. U ovome djelu gosp. Zotti je u poglavlju IX. od stranice 98—113. stručno i temeljito na- veo sve ono, što bi još bilo trebalo uraditi sa strane uljara i vlasti za usavršenje i raz- granjenje ovog našeg domaćeg obrta, koji obrt nije nikako F. Artmanna. Prvu opću i sustavnu akciju oko većeg priređivanja finih vrsta maslinova ulja kod nas započeli su još 1897. gg. Zotti i Stiepan Bulić kao za ovo određeni organi c. i k. vlade, a ne F. Artmann. Na njegovo sretno došašće nijesmo ni u ovome čekali. On za nas nije nikakav uljarski mesija, kakovim se on sam prestavlja, a ima ih, koji mu ovo pak i vjeruju. Od god. 1897. dalo se je i u Dalmaciji prilična maha, življe se je počelo raditi oko proširenja i usavršenja ovog obrta. Razne su se stare uljarnice preuredile na shodniji način, a nove podigle uz upute, u glavnome gg. Zottia i Bulića, a ne F. Artmanna. Odavna, a svakako prije došašća F. Artmanna opstojale su u Dalmaciji i opstoje prikladne uljarnice za pravljenje fine vrste maslinova ulja, bilo sa strojevima starog, bilo novog sustava, i to u: B. Puljezia i Luja Milića u Slanome; L. Bizzarra u Br- sečinama; Romana u Šipanu; A. Pučića, Martellinia i Gondole u Dubrovniku; Na- talia Miroševića i M. Buća u Orašcu; I. M. Maroevića u Pučišćima; uljarske zadruge u Povljima; P. Dominisa u Postirama; S. Bja- ževića u Supetru; Ilijića u Stivanu ; Nazora u Ložišćima; Matačića u Šibeniku ; itd. itd. Svi navedeni bolje priređuju fino ma- slinovo ulje, nego li ga priređuje F. Art- mann, što se je dokazalo na ovogodišnjem kušanju ulja u Splitu. On se u ovome kiti tuđim perjem, naročito uljem zadruge u Žmanu, koja će se stvar kašnje. ovdje raz- galiti. Nije lijepo od F. Artmanna, što je u «svome izvještaju ne samo prešutio, nego i omalovažio vas rad naših uljara i. dotičnih naših strukovnjaka na ovome polju. Rad F. Artmanna nema ni iz daleka onu važnost i onu praktičnost, kao što su imali maslinar- ski i uljarski tečajevi, i što su nastojanjem gg. Zottia i Bulića od ovoga bili više go- dina držani u Gružu. Gosp. Bulić mnoge je naše ljude poučio i zaljubio u pravljenje fine vrste maslinova ulja, u ređenju masli- nika, a ne F. Artmann. Gosp. Bulić vodio je i tumačio je našim uljirima sve nužne stvari u uređenim maslinicima i uljarnicama oko Dubrovnika i po Puljama, a ne F. Art- mann, a ovaj usto bez ikakove zasluge po- bira obilne plodove rada i zauzimanja naših ljudi. I samim onim onim izvještajem, što je prodro u javnost, F. Artmann prikazuje nas kao neznalice i nemarnjake i u istomu pra- vljenju fine vrste ulja. Možemo :8i pomisliti, šta će pak biti svega i svašta .0 na. ma naklapao u onim mnogobrojnim svojim izvještajima, što ih šalje ma c. k. ministar-