t ' ' Broj 92. , CRVENA HRVATSKA“ 0 iona $. stvo poljodjelstva i kako će biti uzveličavao svoje tobožnje zasluge. Nanaša tešku nepra- vicu gg. Zottiu i Buliću u prvome redu, koji su se starali i koji se neprestano zauzi- mlju za procvat uljarstva cijele Dalmacije, a nanaša je i n išim ostalim poljodjelskim stru- kovnjacima gg. Ožaniću i Maričiću, za obilni njihov rad, u istome piavcu u Makar- skome, Korčulanskome i Metkovskome ko- taru; Baranoviću za rad u Šibenskome, Dubrovačkome i Kotorskome kotaru; No 'vaku i Juriću za rad u Zadarskome i Bra- čkome kotaru itd. F. Artmann u onome izvještaju kaže, da nam je taman on dokazao. da se i starim spravama može proizvesti sasvim fino ulje, nu nek znade i on i tko ga je poslao, da ovo nije za nas nikakova novost. Ovo smo mi znali i radili barem prije nego li je on i čuo što o ulju. On je u ovome vrlo ma- sno plaćeni diletanat. On se je u ovome tek počeo učiti na uspjesima naših uljara i do- šao je na gotov čin, da pobire tuđe plodove rada i nastojanja. Usto nije dobro za naše uljarstvo da pravi nekakove neumjesne ku- šnje na našem ulju, jer se radi o našoj koži, koju mu ne dopuštamo ni brijati, a kamo li odirati. U svemu ovome najčudnije je, što se nitko još nije oglasio u stvari finog ulja uljarske zadruge u Žmanu na Dugome otoku, jer F. Artmann nema nikakova prava da onaj dobar ispadak prikazuje kao tobož nje- gov. Naše mučanje uzrok je, da je Žman za nj kula, u koju se je ušuljao i ušančio. Radi naše časti treba, da se ovo pitanje iz- nese na javnost. God. 1907. počela je raditi ljaraka za- druga u Žmanu. Gosp. putujući učitelj po- ljodjelstva Jurić u dogovoru sa gosp. Zot- tiom prije branja maslina bio je neprestano nekoliko dana u Žmanu i po njegovim na- pucima i pod njegovim nadzorom ona je zadruga uredila stare sprave i spravila ih za proizvađanje fine vrste ulja. Kroz branje maslina g. Jurić bio je ondje više dana, te napućivao, i marljivo nadzirao branje, pre- našanje, mlivenje maslina i tještenje finog ulja u onoj zadruzi. Gosp. Jurić je oko ovog rada u Žmanu upotrebio potpunih 19 dana i noći, a F. Artmann do one uljarnice zaletio se je samo jedno po podne za ne- koliko časaka, vidio i otišao, a da Žimanci nijesu njega što razumili ni on njih. Istina, on je ondje držao nekoliko vremena jednog svog slugu, prosta radnika, ali se isti nije u posao razumio kao ni njegov gospodari te ne može biti ni govora, da bi onaj rad- nik bio što doprinio. dobroti ulja. Ona je zadruga 1907. proizvela 279% kg fine vrste ulja, što je ove godine pri kušanju u Splitu bilo priznato za najbolju vrstu i dobilo prvu nagradu, a ovo je bila zasluga gosp. Jurica i njemu odanih članova one zadruge, a u ovome nema nikakove zasluge F. Artmann. On se kiti zaslugama gosp. Jurića i Žma- naca, a ovo od njega kao ministarskog po- vjerenika barem nije lijepo. F. Artmann bere nezaslužene lovorike na visokome mje- stu, a za zaslužnog gosp. Jurića i ne zna se, jer je naš čovjek. Dobro. nam je poznato, kako je F. Art- mann lani bio okupio naše južnije vrsne uljare u hotel Imperial u Dubrovniku, a znamo i to kako ga je gospar Lujo Milić fino, ali stručno i patriotički očešljao, (zlo, što je na tomu svršio), da ga nije više došla volja, da im zanoveta. Živi je činjenica, da F. Artmann nije pao na lijepak nijedan od naših boljih i neovisnih uljara, te mu _nije- dan nije predao svoje ulje ma milost i ne- milost, kako se on usuđujejzahtijevati u ime svojih gospodara. Ovo su dobro uradili, jer ' su oni fino ulje rasprodali sami uz cijenu od 160-180 K po kvintalu. F. Artmann u svome izvještaju navodi, da nijedno fino ulje nije prodavao ispod 120 K kvintal. Ala ti njegovog tehničkog i trgovačkog uspjeha ! Treba uz to znati, da je fino ulje iz Žimana primio svrhom februara o. g.; da je negdje u ljetu pisao ravnatelju one zadruge, ši- munu Kalcini, da će isto biti prodano oko 120 K kvintal, što je onu zadrugu teško smutilo, jer je u njezinu okolišu onda bilo i posve prosto ulje od 100-110 K kvintal. Radi toga, što se F. Artmann neobzirno narivavao onoj zadruzi, radi loše prodaje ulja i nepravice učinjene zaslužnome *gosp. Ju- riću, ona se je zadruga nešto skosnula i donekle prosvjedovala, pa sad se ćuka, da se njezino ulje nešto bolje prodavao, čini se oko 140 K kvintal. Bi li se pak vjerovalo, da od F. Artmanna sve do sada nema ra- čuna zadruzi o ulju. Ista ne zna na čemu je. Poslovna godina dovršila joj je na 30. junija o. g. Ne može zaključiti račune prošle godine. Ne zna da li je na dobitku ili gu- bitku. Nešto je od njega primila na ra- čun, ali nije joj još položio računa. Ovako ne bi imao, ovako ne bi smio raditi kao po- vjerenik ministarstva, a ni kao prosti trgovac. Uspieh znanja i poslovanja, što ga je postigao može se prosuditi i temeljito do- . kazati po prodajnoj cijeni, što ju je posti- gao od ulja, što ga je skucao s lonca i s kolca. Pošto je on okupljeno ulje puno cje- nije bio prisiljen prodati, nego li su ga prodali sami naši uljari, to je očit znak, da da mu je bilo i gore vrste, osim onog tuž- nih Žmanjana. Dakle u uljarenju on nije nipošto uspio. Nije ni dostigao naše uljare, a kamo li ih i prestigao, kako on naklapa. On kao on, nema nikakova ni prava ni spo- sobnosti, da ih što uči, nego on ima da se još mnogo toga uči od njih. On je i sa tr- govačkog pogleda imao potpun neuspjeh, jer barem Žmansko ulje bilo je isto kao i ono, što ga dalmatinske tvornice sardina kupuju u: Italiji po 200 K kvintal. Uz to F. Artmann nije za sve ovo imao nikakove svoje novčane koje črtve, jer ga ministarstvo preobilno plaća sa ništa manje nego 20,000 K na godinu. Nama ih uračunava, da ih troši za unapređenje našeg uljarstva, ali ih ne dava nama, nego njemu, a za nikakovu našu korist. Vrlo je značajna ona izjava F. Art- manna u izvještaju, da on ima velikih i mo- ćnih prijatelja. Barem mu se ovo može vje- rovati, jer ih ima za sebe, a ne za nas, kad uz sve i vladi dobro poznate njegove do- sadašnje sjajne neuspjehe u sličnima pothva- tima i u Mak. primorju i u. Lošinju. ipak mu još dava onako visoke nagrade. Njemu ide za rukom toviti se na naš račun iz vla- dinih jasala i njezine zobnice, kao nekakav uljarski specijalista. Njegovu neupućenost u uljarenju konstatovali su svi oni, koji su bili pri ovogodišnjem iga ulja u Splitu. &ni i veliki prijatelji misle, & su Dalma. tinci ćuci! Varaju se! Mi se ne možemo i ne ćemo okupiti oko njega, jer tko bi nam Moguće, da F. iN OO & pr naknadio i buduće njegove neuspjehe u uljarstvu i dotične trgovačke štete!!! Uz sve ovo vrlo je začudno, što je Go- spodarski Vjesnik iznio ono famozno izvješće. + U ostalome, sve i da bi se F. Artmann i nešto razumio u ove poslove, to bi ipak za nas bilo posve uzaludno njegovo znanje, jer hrvatski ne zna ni riječi, a talijanski je- _ dva nešto malo hatuca, da ga je posve te- ško i na ovome jeziku razumjeti. Ovako stoji ova za nas žalosna akcija F. Artmanna oko našeg uljarstva. Biće du- žnost naših zastupnika, da u saborima u Zadru i Beču iznesu ovo pitanje i da po- rade, eda bude riješeno prama našoj časti i probicima našeg uljarstva. Domaće vijesti. Ugarsko-hrvatsko parobrodarsko društvo. Promjena plovitbenog reda na dalma- tinskim prugam. — Sa 16. studenoga“ o. g. nastupaju slijedeće promjene na dalmatinskoj parobrodarskoj službi : a) Na brzim prngama Rijeka-Kotor : ostaje nepromjenjen plovitbeni red za pola- zak iz Rijeke: isto tako na povratku iz Ko- tora do Gruža, dočim mnijenja se na putu od Gruža do Rijeke. b) na poštanskoj pruzi MRijeke-Metković A: na povratku polazit će parobrod iz Met- kovića srijedom u 2 s. 30 č. po p., namjesto u 3 po podne i uslijed toga mnijenjaju se satovi dolaska i odlaska u slijedećim lukama sve do Spljeta. e) pruga Rijeka-Metković B: mnijenja se na način, da iz iste otpadaju uvjetna pri- stajanja Cernice i Solina, a također prista- janje Opuzena, dočim pristajanje Trogira i Starog na polasku biti će samo uvjetno; u prugu uvšteno je ticanje luke Zlarin; odla- . zak iz Rijeke ostaje utorkom u 7:30 .po p., ali se mnijenja plovitbeni red za dolaske i pvlaske u svim pojedinim lukama koli na polasku toli na povratku. d) na poštanskoj pruzi Rijeka- Kotor br. 1. na polasku krenut će ranije iz Dubrovnika i određen je odtaz:k u 9 sati prije podne, dosljedno tome mjenjaju se satovi dolaska i polaska u svim drugim lukama sve do Kotora. e) na pruzi Rijeka-Brač: na povratku uslijediti će polazak i Spljeta u nedjelju u 6 sati namjesto u 8:30 prije podne. 'f) pruga Rijeka-Kotor br. 2. uslijed ustrojenja pruge Rijeka-Veleku, odpada iz pruge Kotor br. 2 ticanje Veleluke, a do- daje se Zaton; cijela pruga dobiva novi plovitbeni red za dolaske i odlaske u poje- dinim lukama. g) nova pruga MRijeka-Veleluka : sa 16. studenoga o. g. ustrojit će se ova pruga i biti će u istu uvrštena pristaj4 Biograd (na moru). Šibenik, Rogoznica, Rogač (uvjetno), Spljet, Vis, Komiž, Lastovo i Velaluka, a povratku također Zadar; nadalje Solin i Cr- nicu uvjetno, a osim toga društvo si pridr- žaje pravo pristajati eventuaino također i a Mlini, Bolu, Starogradu i Hvaru. Odlazak iz Rijeke uslijediti će svakog ponedjelka u 6 sati po podne. Promjena plovidbenog reda pruzi Ee Mjenja se također sa 16. studenoga o. g . g g & OK" \ 3 že i x #8 oi MM g s s PA SNA : si > Me Zn erčt jača ei PIN ONO ote Sai a sa at id u S i ri ti šk e Gae ini o ČE ARS: Pee Zo ti e s 1 Sjeti 3 : eGeiDča ZIVI odlazak II. vožnje iz Bakra, namjesto u 11: do 4 S prije podne polazit će u 12.— o podne.