God XVIII. U DUBROVNIKU, 28. studenoga 1908. ztušitonjslaaninistiailjnjaatomaayiijiunananasniujžoi i S Cjena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino sematvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata sglao, smatra se = predhrojen i za došasto polugodište. — = zdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. _Štamparija DeGiulli 1 dr. = drvaltka Mjereiska Banka DUBROVNIK glavnica K 1,000.000 —— pričuva i pretičci K 150.000. Obavlja sve bankovne poslove pomno i kulantno. Prima novae na priplod i plaća za nj 4#%06 godišnje dobiti. Daje u najam blagajničke la- dice (Safe deposits): duljine širine visine I. 480 mm. 175 mm. 95 mm. NASO 2-88 MRS M. 4809. , 30 M. godišnja najmovina LK 19.20 H. , 24.— HI. , 30.— Ove ladice su posve sigurne i prikla- dne za čuvanje obligacija, dragocije- nosti i isprava. Ključ ima unajmitelj sam, potpuna tajnost zajamčena. za kraće vrijeme razmjerno Banka daje na zahtjev potanje obavijesti. — em da je otrovan i Janšikaj doglavnik ca- . rice majke. Sve te vijesti pokazuju da se u Pogledi po e | Snaga srpske vojske. o O snazi srpske vojske piše ,,Pester Lloyd“: U miru ,broji srpska vojska 283 viša i 1795 nižih častnika, onda 51 vojnički liječnik, 305 intedanata, 2896 potčasnika, od ovih 350 kod vozara, 608 kod pograničnih i 800 kod redarstvenih oružnika. imade 16.902. momaka, 5154 ženijska top- nika, 2090 konjanika, 1498 tehničkih vojnika, 480. pekara, Pješadije 096 bolničara, u svemu dakle 34.434 vojnika. U ratu se pješadija povećava na _ 130.693 štvo broji 12.517, konjaništvo 3045, že- nijske čete 5114, bolničara 4830 i 895 pe- kara i mesara, dakle u svemu 159.543 mo- maka. Drugi poziv broji 83.890 pješaka, 3910 2481 konjanika, nijskih četa, 3119 bolničara, prvim pozivom momaka. 'Topni- 2250 momaka že- 680 pekara i i mesara u svemu 96.330 momaka. Treći poziv imade 76.382 pješaka, 1417 konjanika, 18433 bolničara, i u svemu 80.034 momka. topnika, 390 pekara i mesara — Čitava po tom srpska vojska broji 336.307 momaka. Ova je vojska oboružana sa 130.000 opetuša model 99 kalibar 7mm., 50.000 ope- tuša od g. 1997., 90.000 popravljenih starih pušaka, 89.000 Verdan, 5000 Henry-Martini pušaka i 600 karabinaka. Za topništvo imade skih topova (26 hitaca u času), onda 40 br- Jange- 36 de Bange-gorskih topova. 28 200, modernih polj- zometnih gorskih topova, 286 De politskih, poljskih obica, 6 poljskih mužara i 16 op- sadnih topova modol 1897. Nova karta o porazmještanju vojništva. Primili smo zahvalnošću: , U bersichts- karte der Dislokation des k. u. k. ung. Heeres, der Landwehren und der Gen- darmerie-Korps im Jahre 1908. Masstab I: 1,800.000. (Verlag der k. u. k. Hof-Karto- graphischen Anstalt G. Freitag et Berndt, Wien VIL/1)“. Cijene 3 krune. U ovoj karti, koja je bila tačno pre- gledana i popunjena, naznačeno je i novo porazmještenje topništva i domobranstvenog topništva i nove posade četa što su povu- čene iz Sandžaka. Kao karakterističca obi- lježja uzete su, kao i prije, kape pojedinih četa; razne su pak čete i zapovjedništva, naznačena u različitim bojama, tako da je vrlo lako biti na čistu o položaju pojedinih regimenata, bataljuna, satnija i drugo. Osterr.- Promjene u Kini. Bili smo javili da je umro car kineski, malo iza njega i majka mu. Sada dolazi Kineškoj radi o državnom prevratu. Vlasti, , koje su zainteresovane, prate ove događaje najvećom pažnjom. Kina je najnapučenije i najveće carstvo na svijetu, pa su po srijedi veliki trgovački interesi. Misli se da je ovaj prevrat u svezi sa pokretom proti tuđincima. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE == Broji 96 POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi. koji se više puta si po pe- godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne go. s. == : Što ne smijemo zaboravi. Po onome, što vidimo, cijela hr- vatska politika bečkih i peštanskih krugova ide jedino za tim, da Hr- vate i Srbe opet razdvoji. Ko je tu ideju začeo, to je svejedno. Mi cije- nimo, da je potekla iz Beča, gdje neki krugovi još živu u obmani, da Hrvati vole njega nego sebe, i da su samo Srbi krivi, što je hrvatska po- litika krenula drugom stazom; a da su u Pešti u hajci na Srbe prisiljeni slijediti Beč, eda tako pokažu sebe lojalnim, a ujedno ne izgube pomoć bečku u tlačenju Hrvatske. Ali kako bilo da bilo, u stvari je sve jedno: i jednim i drugim jako smo ,mili“, i stom činjenicom treba računat. Ko to znade, prva mu misao dode na pamet, da ono, što je njima ko- risno, nama ne može biti. Svi smo se već davno raskrstili iluzijom, da se Beč i Pešta brinu za nas. Oni se brinu samo za sebe, njihovi interesi, iliti bolje ono, što oni cijene da su nji- hovi interesi, skroz su protivni našim. Oni hoće da budemo razdijeljeni, mi težimo na sjedinjenje; oni hoće da Hrvatska ne bude država, mi idemo za njezinom neodvisnosti. Da nas drže ovako nemoćne, kakovi smo sada, za to su i izumili dualizam, pa zato dok vidimo, da se oni čvrsto drže sistema, koji je stvoren na našu propast, dotle moramo susretati sve ono, što oni hoće, već unaprijed sa sumnjom, da to nije u našem inte- resu. Ta pak sumnja ovoga je puta više nego obrazložena cijelom po- vjesti zadnjih decenija, koja nam kaže, kako Srbi nijesu ni iz daleka biti tako zazorni austrijskoj i peštan- skoj vladi, kad su se.snama borili, kako sada, kad su skupa s nama na braniku zajedničke im hrvatske do- movine. U nas ipak ima mnogo ljudi, koji hoće da odviše diplomatizuju. Oni ra- zlažu ovako: ,Narodni zahtjev na- šega naroda jest njegovo ujedinjenje; taj zahtjev obuhvaća sve zemlje u ovoj monarhiji gdje mi stanujemo, dakle i Bosnu i Hercegovinu. Kako smo mi prem slabi, da sami to po-