God XVIII. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za imo semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se man (zdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. —— Štamparija DeGiulli i dr. =* mnm predbrojen i za došasto polugodište. odn Danas je za zemlje prostrane Austro-ugarske monarhije svečani dan. Narodne i političke borbe za čas su se utišale, a razredne razmi- rice kao da su nestale. Oči su svih uprte u bečke dvore, gdie opkoljen od svojih slavi naš vladar šezdeset- godišnjicu nastupa na prijestolje. Ograničen je broj onih, kojima je providnost udijelila, da svježim du- hom i krepkim tijelom doživu one go- dine, koje je eto naš vladar doživio na prijestolju. 60 godina razmak je i u životu čovječjem, koje mlađe sili na poštovanje; a 60 godina vladanja tako je u povjesti neobičan pojav, da već po sebi svrće pažnju cijeloga svijeta. Iskazima simpatije, koje je rijetki god izazvao iz cijele Europe, pridružuju se danas iskazi odanosti austrijskih naroda. Hrvatski narod ne izostaje. I u teškim časovima, koje sada sprovodi, on ne zaboravlja, da taj sretni god sprovodi čovjek, kojega je pradjedu narod sam na ce- tinjskom polju povierio svoje utlese. Gad 1848. do 1908! Sami ti jevi izazivlju čitaocu buru uspomena. bro- Lahor slobode, koji je popuhnuo iz središta Europe, doveo je mladog Odlikovanje prigodom jubileja dobili sa: Red željezne krune drugoga razreda. Biskupu u Šibeniku Dr Vici Pulišiću i biskupu na Hvaru Jordanu Zaninoviću. Komturni križ reda Franje Josipa sa zvijezdom. Saborskom predsjedniku Dr. Vicku Ivčeviću. Viteški križ Leopoldova reda : Dvorskpm savjetniku Dr. Ambrozu ba- runu Maroičić di Madonna del Monte. .Dvorskom savjetnika i predsjedniku okružnog sudišta u Spljetu Franu Petriću. Komturni križ reda Franje Josipa. Prepozitu u Dubrovniku Dum Matu Pišti. nadvojvodu Franja Josipa na prijesto Habzburgovaca, a nije prošlo ni go- dinu dana, a mladi car morao je na svoje oči gledati grozote građanskog rata, u krvi kojega mladu su slobodu udušili. Što su ti krvavi dogođaji stvorili, nije ipak moglo odoljeti va- lovima probuđelog narodnog pokreta, isto kao što ne može da odoli ni ono, što je darovala Austriji godina 1867. U vanjskoj politici bilježi također vladanje Nj. Veličanstva znamenitih zgoda. Spominjemo samo ratove u Italiji i rat s Njemačkom, koji su Taj teritorijalni gubitak nadoknadila je monarhiji oteli posjed u Italiji. donekle okupacija Bosne, ali koje je pogibli ona u sebi krila; to najbolje kažu sadanje nezgode. Dok je pod pritiskom prilika naš vladar morao da se ostavi mnogih ideala svoje mladosti pogledom na svoju državu, teška ga je sudbina pohodila u svom domu. Carević Ru- dolf, njegova nada, unesrećio se u lovu, carica pala pod ubojničkim no- žem, braća osim jednoga pomrla — ostao sam na oseci, i jedina mu je utjeha mlada unučad i neputovi u Red željezne krune trećega razreda. Višem financijalnom savjetniku u Zadru Šimunu pl. Benedetti ; Osječnom savjetniku u ministarstvu za poljodjelstvo Ivu pl. Biz- zarro; Odvjetniku Dr. Jakobu Ghiglianovich ; Direktoru očevidnosti u Zadru Aleksandru Inehiostri; Namjesničkom savjetniku Dr. Franu Madirazza ; Načelniku u Spljetu Dr. Vici Mihaljeviću ; Generalnom provikaru u Zadru Angjelu Piasevoli ; Prepozitu u Ko- toru Ivanu MRadimiri; Savjetniku na pri- zivnom sudišstu u Zadru Josipu Rossi Sa- batini; Paroku u Trogiru Josipu Sentinella ; Načelniku u Zadru Dr. Luju Ziliotto. Viteški križ reda Franje Josipa. U Dubrovniku inju Amerlingu; Liječ- niku u Chicago Dr. Antunu Biankini; in- . “izbaviti, IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA Pre'plata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvuše plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, poj eo- godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. 1848. — 1908. kojim on gleda sliku ljudi, kojim je bio okružen u prvo doba. Pravednost, po zasluzi nagrađuje, zahtjevala bi, koja ljudska djela da poslije svega toga nastupe mirni a eto su se baš sada nad mo- U sa- moj državi sustav se dokazao neodr- dani, narhijom nadvili crni oblaci. živim, te je postao ometan samim onim, koji su cijenili, da će njim moći nešto postići. Pogrješke i preu- zetnost naroda .i klasa, koje su htjele dualizmom sebi osigurati pre- moć, sada se osvećuju na. državi, sprečavajuć je u slobodi kretnje. Hoće li se iz ovoga zla država stazom, kamo je pravednost zove, pokazati će skora budućnost; ali sve ove nez- te kremiti onom gode nijesu mogle uskolebati. vjerom, koju narodi imadu u Njegovo Veli- čanstvo. On još stoji i stati će uvijek kao stup, oko kojega će se narodi Austrije okupljati. : »Neka Bog poživi Njegovo Veli- čanstvo Franja Josipa I. još za dugi niz godina“; usklik, -koji danas odjekuje čitavom monarhijom, a kojemu se i mi iz svega srca pri- družujemo. to je ——————— mnm —m——<m=<—<u;———m——m—m——_—m———————m—m———— , spektoru austrijskih željeznice u Spljetu Roku Cicinu ; Gvardianu franjevačkog sa- mostana u Makarskoj Marku Ivandiću ; U pra- vitelju gimnazije u Spljetu Gj. Luštu ; Obrt- niku u Zadru Mihelangjelu Luzxardo ; načel- - niku u Trogiru Nikoli Madirazza ; Liječniku u Zadru Dr.-. Ivanu Marčelića; Državnom odvjetniku u Šibeniku Oskaru Marcocchia ; Lučkom poglavaru u Dubroyniku Hermanu pl. Mirošević-Sorgo; laačkom poglavaru u Zadru Marku Niziteo ; Liječniku u Spljetu Dr. Jakobu Račiću ; Višem inžiniru namjesništva u Zadru Ahilu Savo; Načelniku u Rabu . Vicku Tudorinu; Protoprezviteru u Kotoru Dušanu Vasiljeviću; presjedniku trgovačke komore u išpljetu Matu Vidovićuw; profe-. sovu teologije Serafinu Kaliku; paroku. u Kandaljeni Domeniku pl. Mistura.