God XVIII.

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za imo
semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se

man

 

 

 

 

(zdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. ——
Štamparija DeGiulli i dr. =*

 

mnm predbrojen i za došasto polugodište.

 

odn

 

 

 

Danas je za zemlje prostrane
Austro-ugarske monarhije svečani
dan. Narodne i političke borbe za
čas su se utišale, a razredne razmi-
rice kao da su nestale. Oči su svih
uprte u bečke dvore, gdie opkoljen
od svojih slavi naš vladar šezdeset-
godišnjicu nastupa na prijestolje.

Ograničen je broj onih, kojima
je providnost udijelila, da svježim du-
hom i krepkim tijelom doživu one go-
dine, koje je eto naš vladar doživio na
prijestolju. 60 godina razmak je i u
životu čovječjem, koje mlađe sili na
poštovanje; a 60 godina vladanja
tako je u povjesti neobičan pojav,
da već po sebi svrće pažnju cijeloga
svijeta. Iskazima simpatije, koje je
rijetki god izazvao iz cijele Europe,
pridružuju se danas iskazi odanosti
austrijskih naroda. Hrvatski narod

ne izostaje. I u teškim časovima,
koje sada sprovodi, on ne zaboravlja,
da taj sretni god sprovodi čovjek,
kojega je pradjedu narod sam na ce-
tinjskom polju povierio svoje utlese.

Gad 1848. do 1908! Sami ti

jevi izazivlju čitaocu buru uspomena.

bro-

Lahor slobode, koji je popuhnuo iz
središta Europe, doveo je mladog

Odlikovanje prigodom jubileja dobili sa:

Red željezne krune drugoga razreda.

Biskupu u Šibeniku Dr Vici Pulišiću
i biskupu na Hvaru Jordanu Zaninoviću.

Komturni križ reda Franje Josipa sa zvijezdom.

Saborskom predsjedniku Dr.  Vicku
Ivčeviću.

Viteški križ Leopoldova reda :
Dvorskpm savjetniku Dr. Ambrozu ba-
runu Maroičić di Madonna del Monte.
.Dvorskom savjetnika i predsjedniku
okružnog sudišta u Spljetu Franu Petriću.

 

Komturni križ reda Franje Josipa.
Prepozitu u Dubrovniku Dum Matu
Pišti.

nadvojvodu Franja Josipa na prijesto
Habzburgovaca, a nije prošlo ni go-
dinu dana, a mladi car morao je na
svoje oči gledati grozote građanskog
rata, u krvi kojega mladu su slobodu
udušili. Što su ti krvavi dogođaji
stvorili, nije ipak moglo odoljeti va-
lovima probuđelog narodnog pokreta,
isto kao što ne može da odoli ni
ono, što je darovala Austriji godina
1867.

U vanjskoj politici bilježi također
vladanje Nj. Veličanstva znamenitih
zgoda. Spominjemo samo ratove u
Italiji i rat s Njemačkom, koji su
Taj
teritorijalni gubitak nadoknadila je

monarhiji oteli posjed u Italiji.

donekle okupacija Bosne, ali koje je

pogibli ona u sebi krila; to najbolje
kažu sadanje nezgode.

Dok je pod pritiskom prilika naš
vladar morao da se ostavi mnogih
ideala svoje mladosti pogledom na
svoju državu, teška ga je sudbina
pohodila u svom domu. Carević Ru-
dolf, njegova nada, unesrećio se u
lovu, carica pala pod ubojničkim no-
žem, braća osim jednoga pomrla —
ostao sam na oseci, i jedina mu je

utjeha mlada unučad i neputovi u

Red željezne krune trećega razreda.

Višem financijalnom savjetniku u Zadru
Šimunu pl. Benedetti ; Osječnom savjetniku
u ministarstvu za poljodjelstvo Ivu pl. Biz-
zarro; Odvjetniku Dr. Jakobu Ghiglianovich ;
Direktoru očevidnosti u Zadru Aleksandru
Inehiostri;  Namjesničkom  savjetniku Dr.
Franu Madirazza ; Načelniku u Spljetu Dr.
Vici Mihaljeviću ; Generalnom provikaru u
Zadru Angjelu Piasevoli ; Prepozitu u Ko-
toru Ivanu MRadimiri; Savjetniku na pri-
zivnom sudišstu u Zadru Josipu Rossi Sa-
batini; Paroku u Trogiru Josipu Sentinella ;
Načelniku u Zadru Dr. Luju Ziliotto.

Viteški križ reda Franje Josipa.

U Dubrovniku inju Amerlingu; Liječ-
niku u Chicago Dr. Antunu Biankini; in-

 

.

“izbaviti,

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

Pre'plata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvuše
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, poj eo-
godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

1848. — 1908.

 

 

 

 

kojim on gleda sliku ljudi, kojim je
bio okružen u prvo doba.

Pravednost,
po zasluzi nagrađuje, zahtjevala bi,

koja ljudska djela

da poslije svega toga nastupe mirni
a eto su se baš sada nad mo-
U sa-

moj državi sustav se dokazao neodr-

dani,
narhijom nadvili crni oblaci.

živim, te je postao ometan samim
onim, koji su cijenili, da će njim
moći nešto postići. Pogrješke i preu-
zetnost naroda .i klasa, koje su
htjele dualizmom sebi osigurati pre-
moć, sada se osvećuju na. državi,
sprečavajuć je u slobodi kretnje.
Hoće li se iz ovoga zla država
stazom,
kamo je pravednost zove, pokazati
će skora budućnost; ali sve ove nez-

te kremiti onom

gode nijesu mogle uskolebati. vjerom,
koju narodi imadu u Njegovo Veli-
čanstvo. On još stoji i stati će uvijek
kao stup, oko kojega će se narodi
Austrije okupljati. :

»Neka Bog poživi Njegovo Veli-
čanstvo Franja Josipa I. još za dugi
niz godina“; usklik, -koji
danas odjekuje čitavom monarhijom,
a kojemu se i mi iz svega srca pri-
družujemo.

to je

——————— mnm —m——<m=<—<u;———m——m—m——_—m———————m—m————
,

spektoru austrijskih željeznice u Spljetu
Roku Cicinu ; Gvardianu franjevačkog sa-
mostana u Makarskoj Marku Ivandiću ; U pra-
vitelju gimnazije u Spljetu Gj. Luštu ; Obrt-

niku u Zadru Mihelangjelu Luzxardo ; načel- -

niku u Trogiru Nikoli Madirazza ; Liječniku
u Zadru Dr.-. Ivanu Marčelića; Državnom
odvjetniku u Šibeniku Oskaru Marcocchia ;
Lučkom poglavaru u Dubroyniku Hermanu
pl. Mirošević-Sorgo; laačkom poglavaru u
Zadru Marku Niziteo ; Liječniku u Spljetu Dr.
Jakobu Račiću ; Višem inžiniru namjesništva

u Zadru Ahilu Savo; Načelniku u Rabu .

Vicku Tudorinu; Protoprezviteru u Kotoru
Dušanu Vasiljeviću; presjedniku trgovačke
komore u išpljetu Matu Vidovićuw; profe-.
sovu teologije Serafinu Kaliku; paroku. u
Kandaljeni Domeniku pl. Mistura.