God XVIII.
U DUBROVNIKU, 5. prosinca 1908.
Cijena je listu unaprijeda:; za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
semstvo 10 R i nejtarsjti troškovi. Ko ne vrati list, kad mu por mine, smatra se
predbrojen i za došasto polugodište.
'adavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, mmm
——— Štamparija DeGiulli i dr.
Brzojavne vijesti.
Pljenjenje novina.
ZAGREB, 5. — Noviae koje do-
nose vijesti o kretanju vojske zaplje-
njene su.
Dogovori u Pešti.
BUDIMPEŠTA, 5. —
javljaju,
Listovi
da je Wekerle konferirao
Andrassy kreće u Beč.
Opet se mnogo govori o fuziji
s Košutom.
madžarskih stranka.
Izvolsky pristao na aneksiju.
BEOGRAD, 5. — Ministar vanj-
skih posala Milovanović izjavio je,
da je njemu rekao Izvolsky da je
pristao na aneksiju. _
Bolest kralja Petra.
BEOGRAD, 5. — Kralj još uvi-
jek boluje, što daje povoda svakoja-
1 kim glasinama, koje se s mjerodavne
strane pobijaju.
Zbog prijekog suda.
BEČ, — U parlameutu je došlo
zbog proglašenja prijekog suda do
velikih skandala. Ističu se česki ra-
dikali.
PRAG, 5. — Poslije proglašenja
prijekog suda nastao je u gradu mir.
Želja kraljeva.
BEČ, 5. Kralj je izrazio želju za
mirno riješenje spora sa Srbijom.
Pogledi po: svijetu.
Zapletaj na Balkanu.
U novinama malo po Oka prodita vi-
jest, da između Italije i Ruske postoji for-
malni ugovor o Balkanskim stvarima. Taj
ugovor reklo bi se da je bio sklopljen ne-
koliko dana prije aneksije, sadržaj se ugo-
vora ne zna, ali može ga se nagađati po
tome, što su Rusija i Italija bile velevlasti,
koje su najviše pomagale projekta, željeznice
preko Crnegore i Srbije na Dunav. .
U. vojničkom listu ,Danzes Armee
Zeitung“ izašao je članak gdje se označuju
Engleska i Rusija kao glavni krivci današ-
njeg stanja i najveći neprijatelji Austrije.
Na njih. se po _ kazivanju toga lista
Austrija ne boji. Rusija se još nije opora-
vila od japanskog rata, a Engleska se boji
Njemačke. U članku se Italija označuje kao
neprijateljica Austrije.
Crnogorska vlada rasposlala je na vla-
sti okružnicu, kojom traži da joj se dade
Spič. Spič je bio dat Austriji Berlinskim
ugovorom. Iz Spiča se sprema osobita
deputacija u Beč, da proti toma zahtjevu
prosvjeduje. Austrijska vlada odbila je tu
notu Crnegore.
.U Turskoj je došlo do rekonstrukcije
ministarstva. U ministarstvo su ušle neke -
znamenitije ličnosti mladoturske stranke.
Talijanski parlamenat.
U. talijanskom parlamentu, koji se ovih
dana otvorio, došle s3 na raspravu mocija
Fuzinata, kojom se izrazuje vladi povjere-
nje za njezino držanje u Balkanskim pita-
njima, i mocija Đarzilaja koja izrazvje vlasti
ne povjerenje. Po svemu izgleda, da će
vlada u zastupničkoj kući iznijeti većinu,
ali velika je oporba u senatu, gdje joj se
predbacuje, da se nije dovoljno brinula za
interese talijanske.
Obsadno stanje u Pragu.
Baš na dan kraljeva jubileja progla-
šeno je u Pragu obsadno stanje. Bližnji
mu je povod velike demonstracije. proti
Nijemcima u kojima je, vele, učestvovalo
20.000 ljudi, pri čem je zlo prošla policija +.
i žandermarija, pa.je trebalo da posreduje i
vojništvo.
Te demostracije imadu dva uzroka.
Bližnji im je provokatorna bahatost Nijemaca
u Pragu, koji, sigurni u pomoć vlade, postu-
paju, kao da se nalaze u glavnom gradu
kraljevine Češke, gdje ih nema ni 10%.
Dalji im je pak uzrok u ponašanju njemač-
kih zastupnika u českom saboru. Oni su
su zapriječili rad sabora, a vlada im je išla
u toliko na ruku, što je proti volji česke
većine sabor odgodila. Česi su na tu vla-
dinu pristranost odgovorili istupom iz mi-
nistarstva, a uzrujanost u narodu počela je
preotimati sve više maha, dok nije došlo do
demostracije, koje su opet dale vladi prilike,
da pokaže željeznu ruku.
.. Za doba Badenijeva Nijemci su bili pri-
redili demostraciju, kojoj je očitu svrha bila,
da parlamenat zastraše. U doba sukoba sa
Ugarskom priredili su kršćanski socijali de-
mostraciju proti madžarskim ministrima. U
Reichenbergu Nijemci svako malo vremena
psuju i grde Čehe. Gdje živu: slovenačke
manjine, tu svaki dan su izložene napastima
_ njemačkih nacijonala. Talijani u Trstu svaki
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE
POJEDINI BROJ 10 PARA
Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvale
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po se
— — godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. =
čas priređuju demostracije gdje grde Slovence
i časte Austriju svakakovim povicima. Za
sve to talijance' nagrađuju universom, a
Nijemce zovu braniteljima Austrije. Iznimne
mjere, prijeki sud i vješala to su samo za
Slavene.
Obsadno ia proglasiti u Pragu to
je za ovaj čas isto, kako i osuditi bečki
parlamenat na nerad. Zastupnika u Beču
Čeha ima do (osamdeset, a i oni imadu pri-
jatelja, tako da proti volji njihovoj parlame-
nat ne može da radi. Ne znamo, možda su.
baš to i htjeli postići, ali nama se čini ču-
dno, da dok se uzemlji uzdrži red opsadnim
stanjem a parlamenat drži nesposoban za
: rad, nadaju se imati uspjeha u vanjskoj
politici.
čisti“ novinarski žareon,
Vadimo iz jednog jedinog članka
, Hrvatskog Prava“ ove fraze: ,nadu-
veno čeljade“, "amiljyćo. čeljade“,
čovjek ,rutave duše“ ,drzovito umi-
šljeno čeljade“, ,nije vrijedno da
otare prašinu s obuće otadžbenika“,
»naduveni gospodin“, ,smutljivac dal-
matinski“, ,spekulantsko * političko
vrludanje“, ,kukavac“, ,podle ma-
kinacije“, ,politički lakrdijaš“, ,pi-
skaralo“, ,naduvao se to prazno če-
ljade“, ,naduveni pijetao“, ,na hr-
vatski ponos svojim djelima - pljuje
gdje može“.
Da čoviek jednom uzvione, pa da
i upotrebi u svojoj pomamnosti ri-
eči, koje rječnik uljuđenog čovjeka
ne poznaje, to se još nekako. može
shvatiti. Ali o tomu se ne radi. Sve
ove riječi, koje je pisac dotičnog
članka zbio u samih 50 crta, čitamo
mi u svakom broju ;, Hrvatskog Pra-
va“ i drugih ,patriotičkih“ novina.
Radi li se o njihovim pristašama,
tad su to ,čelik rodoljubi“, ,pravi
Hrvati“, ,dične perjanice“, ,vatreni
domoljubi“ i t. d. i t, d. protivnici
su pako bez iznimke prodane mje-
šine“, izdajice“, lopovi“, ,nadu-
vena stvorenja“, ,umišljene veličine“,
a iz milosti ,slavosrbi“.
Nema ništa bljutavije od slična - ! a
pisanja, ali stranke koje u političkom
NI
imadu na duši toliko, da treba samo
da zahvale demoralizatornom sisto- s
Sto godina om I