Broj 98. : pala mir, blagostanje i zakon ne samo u svojoj kući, nego i u ostalim nasljednim po- krajinama; vojevao je moj hrvatski vijerni graničar, sjećajuć se svoje svete zakletve i držeć se svoje stare vrijednosti, hrabro i po- stojano za nzdržanje nutarnje veze i cijelo- vitosti moje države. U dokaz koliko uvaža- vam Vaše krijepko i časno djelovanje na čelu junačkoga hrvatskoga naroda, povjera- vam Vam još osim toga dostojanstvo civil- nog i vojničkog gubernatora u mojoj kra- ljevini Dalmaciji. Oživljenje privrženosti te kraljevine prema ukupnoj monarhiji, utvrdit će moje uvjerenje, da sam njezino upravlja- nje sasvim vrijednim rukama povjerio. — U Olomucu, % prosinca 1848. Franjo Josip 1. v. r. — Franjo grof Stadion v. r. Proglas Jelačića hana na Dalmaciju. Povodom ovoga imenovanja svijetli ban je saopćio na Dalmatince slijedeći proglas: »Njih veličanstvo naš najmilostiviji Car i kralj Franjo Josip I. blagoizvolio me je naimenovati, civilnim i vojničkim gubeqna- torom Dalmacije. S radostju pozdravljam vas, moji mili i slavni Dalmatini! S veseljem vidim u sebi ponovljenu onu svezu narodnog bratinstva, koja će kadra biti, putem ustavne slobode sjedinjenom brigom obezbediti najvažnije poize sviuh udovah jednoga plemena. Vi ćete u meni naći branitelja vaših pravah i vašega blagostanja; no i odvažnog progonitelja svake zlobne namere, koja bi htela mir i sreću vaše domovine poremetiti ili podeljenu od vašeg milostivog Cara i kralja ustavnu slobodu upropastiti. U slozi sa zastupnicima naroda nastojat ću o tom, da se vaše želje poradi narodnosti i vere izpune u ustavnom načelu jednakosti, isto tako pobrinut ću se, da se doskoči va- šim potrebam, što se tiče nauka, gospodar- stva i trgovine. | Ja se nadam, da će mi poći za rukom, tnaredbami, ustavnim putem satvorenimi, malo po malo uvedenim, lepši i sretnii vek pribaviti vašoj domovini! U tom se uzdajem u revnu i razborita pomoć sviuh dobromi- slećih, čestitih domorodacah, naročito pako slobodno izabranih zastupnikah, obćinah i celog ostalog naroda. Ja sam više godinah živio medju vami. Ja vas poznam, cenim i ljubim; i za veliku smatram sreću, ako mogu pospešiti vaše blago sa svim požertvovanjem. "Kako mi dopusti sadanji moj važni po- sao, — nadam se, da ću moći među vas doći, te vaše želje saslušati ; pa će mi biti neizmerna radost, ako. uzmožem ove želje — koliko bude u mojih silah i mom uticaju, izpuniti. Medjutim primite moj prijazni i bratin- ski pozdrav, kog vam šaljem iz punog srca. U Beču, dne 10. prosinca 1848. Jelačić, f-m-1. Ban i gubernstor. Domaće vijesti, Za sveučilište. U petak su akademičari iz Dalmacije i Istre obdržavali u gostioni Ante Gašpića brojno posjećeni sastanak, da se dogovore o koracima, koje bi morali poduzeti, da već, jednom prisile mjerodavne faktore u Austriji, da- priznaju valjanost državnih izpita i ,»ORVENA HRVATSKA: učilištu, Skupština je bila brojno posjećena, gotovo nije falio niti jedan. akademičar iz Dalmacije i Istre, a nalazi se u Zagrebu. U ime sazivača ,skupštinu je otvorio kol. Perović te pozdravi prisutne zahvalivši im se,. što su se u tolikom broju odazvali. Predsj. je izabran kol. Bege. Prvi je uzeo riječ kol. Orlić; on se osvrće na dosadašnju akciju hrvatskog djaštva, koje je ovo podu- zimalo za naše hrvatsko sveučilište. "Ta ak- cija još nije uspjela, za to moramo sada još veće sile uložiti, da postignemo ono, što nas pripada. Pitanje: hrvatskog sveučilišta to je pitanje naše narodne časti. Tako uzevši stvar mi moramo poduzeti odlučne korake za povoljno riješenje našeg sveučilištnog pi- tania. Ne možemo se više zadovoljiti s ko- jekakovim memorandumima ili resolucijama. To smo do sada činili) sada moramo preći na stvaran i realan rad. Ti memorandumi i resolucije' mjesto realnog uspjeha donijeli su nam neumjesne novinske polemike sa našim udobnim zastupnicima. Mi ne tražimo nego ono, što Talijani imaju već od preko 30 godina. Mi se ne protivimo talijanskoj univerzi, neka Austrija -dade "Talijanima sveučilište, ali u jednom čistom talijanskom gradu, a ne u Trstu, koji je veoma važna gospodarska i politička točka za južne Slo-. vene. Kel. Knežević podsjeća na akciju ta- lijanskih djaka, te veli, da se moramo diviti njihovoj organizaciji te oštrom i odlučnom istupu. Uz njih je i talijanska štampa i ta- lijansko javno mnijenje, a pogotovo njihovi narodni zastupnici u Austriji, a i oni u Italiji. Mi naprotiv ne možemo to isto ka- zati za naše narodne zastupnike. Ako se obratimo na njih u blagoj formi, onda se u opće ne osvrću, ako se obratimo u oštrijoj formi, onda nam dijele lekcije o pristojnosti. Ugledajmo se i mi u Talijane, 'angažirajmo i mi našu štampu i naše javno mnijenje za ovu našu stvar, a mi sami stavimo .se u prve redove i povedimo odlučnu borbu do pobjede. Kol. Perović kaže, da Talijani znadu uvijek izabrati zgodan momenat, da onda oštro i odlučno istupe sa svojim zahtjevima, te sudeć po pisanju same njemačke štampe izgleda, da će oni brzo pobrati uspjehe svoje borbe i dobiti talijansko sveučilište u Trstu. Divi se njihovoj primjera vrijednoj organi- zaciji, a osobito načinu, kako su znali aran- žitati čitava stvar. Ne vjeruje vijesti tršćan - skog ,Piccolo“, da i veliki broj Hrvata i Srba simpatizira za talijansko sveučilište i to baš u Trstu. Ne vjeruje, da bi se mogao koji Slovenac, Hrvat ili Srbin zagri- jati za talijansko sveučilište: u Trstu dok ovi isti Talijani krate našoj brači u Trstu i same: pučke škole. Preko :4000 slovenske i hrvatske djece: nemaju niti jedne jedine pučke škole. Moramo školsko pitanje u Trstu te naše sveučilištno pitanje spojiti sa rije- šenjem pitanja talijanskog sveučilišta. To bi. morali zapamtiti svi Hrvati, pa i neki od naših zastnpnika u Beču, koji goje osobite pjesničke simpatije za Talijane. Kol. Bego crta potanje narodnostne prilike u Trstu i- Istri te zaključuje, da su &impatije nekih Hrvata za Talijne mogle nastati jedino radi nepoznavanja tih prilika. Hrvatski akade- mičari nijesu nikada bili proti talijanskom sveučilištu, dapače su ovu njihovu borbu i podupirali, no oni su proti talijanskom sveu- čilištu u Trstu, gdje se slavenskom elementu krati svaka ravnopravnost u školskom pita- Strana 3. škola. Talijansko sveučilište u Trstu bio bi novi atentat i novo nasilje na slovenski i u opće slavenski elemenat u onim predjelima. . Predlaže resoluciju u tom_ smislu. . Kol. So- kol krivi u opće Austriju za sve ovo naše jadno stanje, a po tom je ona kriva i za naše sveučilištno pitanje ; mi bi morali po- vesti odlučnu borbu, a ne zadovoljiti se mr- vicama. Kol. Kunjašić podsjeća na dosadanje jalove skupštine u sveučilištnom pitanju. On je protiv svake resolacije, sa ove skup- štine nek se digne ogorčeni prosvjed zbog omalovažavanja ovog našeg vitalnog narod- nog pitanja sa strane zvaničnih faktora, ai naših zastupnika. On' predlaže da stupimo ««, : u realniju akciju mi sambi u tu svrhu neka se izabere odbor, koji će se staviti u doticaj sa djaštvom na ostalim univerzama i pripremiti sve potrebno. Ovaj je predlog bio primljen. p Sa skupštine odaslani su slijedeći brzojavi : vi na ,Narodnu Svezu“ u Beč: -,Sveukupno dalmatinsko i istarsko djaštvo prosvjeduje proti osnivanju talijanske univerze baš u Trstu te traži školsku ravnopravnost u Trstu i Istri kao i prizhanje ispita i rigoroza ma sveučilištu u Zagrebu“. Na ministra pred- sjednika baruna Bienertha: ,Sveukupno dal: matinsko i istarsko djaštvo prosvjeduje pro- tiv osnivanja talijanske univerze baš u: Trstu “u i energično zahtjeva potpuno riješenje hr- & vatskog sveučilišnog pitanja“. Kao _ izraz simpatija u borbi tršćanskih Slovenaca oda- slan je na njihovu radničku organizaciju slijedeći brzojav : *,,Cijelokupno dalmatinsko i istarsko djaštvo prosvjeduje proti osniva- nja talijanskog sveučilišta u Trstu i želi vam ustrajnost i srčću u borbi za narodna prava“. Na koncu je izabran na predlog kol. Kunjašića odbor od pet lica, koji se ima staviti u doticaj sa djacima na austrijskim < univerzama radi provedenja jedne jedin+ | stvene akcije. U odbor su izabrani Čurlia, ie Kunjašić, Orlić, Pavičić i Perović "SE Mali dobrotvor “a g izlazi i o. g. To je najrašireniji i naj- jeftiniji omladinski list za zabavu i pouku & sa slikama. Sadržaj je biran, a rapisaše ga = ///| najbolji naši omladinski književnici, Prepo- i ručen je po kralj. zemaljskim vladama u _-_/. Zagrebu, Sarajevu i Zadru, a odlikovan na' a svjetskoj izložbi u Parizu. Izlazi svaki škol- ski mjesec jedan sveščić. Stoji samo 80 fil. te na godinu s poštarinom. Pretplata se šalje s Franji Bartušu rav. učitelju u Zagrebu. f Za zadrugu. ki U G. Josip Cvetko prokurista i knjigovođa hrvatske poljodjelske banke napisao knjižicu id pod naslovom: ,,Što je hrvatska seljačka za- i druga i kako se osniva“, 3 Ova je knjižica sastavljena: na temelja . + iskustva uz uporabu zadružne literature te je kao pouzdano tumačenje i upućenje u narav zadruge':i način njezinog osnutka bila upravo potreba. Osobito će se dobro moći poslužiti njome pokretači za osnutak zadruge a jednako i oni, koji već rukovode zadruge.: U uvodu govor je općenito o zadružnoj _ misli, koja proizlazi iz altruističkog shvaća-