amEOEČrČr kN]idlđRSĆ8Č%T DR88RIŠRIRešSN NN
ES
RČ. KA
God XVIII.
U DUBROVNIKU, 23. prosinca 1908.
Broj 103 i 104.
CRVENA HRVATSKA.
Oljena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
somatvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu poetplata mine, smatra se
=== predbrojen i za došasto polugodište. :
(zdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
Štamparija DeGiulli i dr.
nj
Brzojavne vijesti,
Poziv pokrajinskih sabora.
INSBRUK, 23. — Tirolski sabor
bit će sasvan na 8. januara.
BEČ, 23. — Bićnert je prego-
varao s ieltiiia Čeha i Nijemaca
zbog saziva češkog sabora da mu se
osigura sposobnost za rad.
Knez Lobkowitz, nekad zemaljski
maršal kraljevine Češke, umro je u
Pragu.
Parlamentarno ministarstvo.
BEČ, 23. — Misli se, da će se
sadanje činovničko ministarstvo po-
lovinom siječnja reorganizirat u par-
lamenatarno. U njemu kažu da će
biti zastupani i Jugoslaveni.
Pregovori između Turske i Austrije.
BEČ, 23. — Pregovori između
Austrije i Turske nastavljeni su. Iz
Pariza dolazi vijest da je Austrija
spremna Turskoj dati kao odštetu za
aneksiju sto milijuna franaka.
Pogledi po svijetu.
Turski parlamenat.
Na drugom mjestu donosimo opis 'sve-
čanosti prigodom otvora turskog parlamenta.
Ovdje će mo napese upozoriti na prijestoni
govor. To jo oštri protest proti proglašenju
Bugarske kraljevinom i proti aneksiji Bo-
sne. Turska se nada da će joj uz pripomoć
vlasti uspjeti riješiti ta pitanja a zamjera,
da se je upotrebio čas njezina preporoda
za te događaje.
iz Ugarske.
Madžarski listovi žestoko navaljuju na
Austrijskom parlamentu, koji
i strašilo trializma te zahtijevaju
e vlade, da im zapriječi tako
o im ostane vremena tad _ ispu-
vijest da su delegati Babić i
te vijesti o pregovorima de-
s madžarske i s hrvatske strane.
stranaka.
Freie Presse“ javlja da će do
do fuzije madžarskih stranaka, i
Wekerle oficijalno nmavijestiti na
. Prije fuzije trebalo je ;riješiti
ih koncesija. Sada reklo bi
varali sa ministrom Josipovi- *
se da je madžarima pošlo za rukom predo-
biti krunu za svoje zahtjeve.
Čemu razlika teksta.
Po vijestima ,Az Ujsaga“ ministar Bi-
nerth izjaviti će u odbor svoj raspravi, da
je Austrijska vlada bila protivna madžar-
skomu tekstu i da je tek onda na nj pristala,
kad se je Ugarska vlada obvezala da neć
sada ni u buduće izvlačiti iz ove razlike
nikakove pravne konsekvencije. Ugarska je
vlada izjavila, da treba ovaj tekst samo na
umirenje svog javnog mnijenja svojih stra-
naka.
Trlalizam.
Onomadne su govorili o autono-
miji Bosne, sad se počinje govoriti o
trializmu. Sve je to znak, da se hr-
vatsko pitanje nameće, ali ko će ga
riješiti, kad od 50 godina nijesu drugo
radili, nego kako «će samo onemo-
gućiti to riješenje.
Aneksija Bosne dokazala je svim
u monarhiji, od najviših do najnižih,
da je dualizmom zakrčen monarhiji
svaki put. Ne samo svako povećanje
teritorija, već i svaka ozbiljnija ak-
cija prama vani dovađa monarhiju
u neugodan polažaj, da se vlastitog
uspjeha boji, jer u tomu uspjehu leži
zametak novih zapletaja u unutraš-
njosti monarhije. Bosnu su eto anek-
tovali, sad što će s njome? Da je
dobije Ugarska,, protivi se Austrija,
a Ugarska je opet ne će dade Beču.
Treba dakle misliti na novo neko
ddržavopravno stanje. Zakoni predlo-
ženi u parlamentima, to stanje samo
djelomično ustanovljuju tim, što anek-
siju prihvaćaju, ali i samo to prihva-
ćanje je nejasno, u svakom parla.
mentu drugovačije, pa za to nije ni-
kakvo čudo što u Beču traže izlaz
iz ovog državopravnog kaosa na jugu,
gdje sve na sebi nosi biljeg provi-
zornosti.
Kad se uzmu u obzir i vanjski
odnošaji monarhije, koji ne mogu se
kazati povoljni za protuslavenski dua-
listički sistem, nama je razumljivo,
kako su predstavnici najjače nje: .
mačke stranke v Beču prinz Lich-
tenstein, Morsey i drugi mogli u par-
lamentu pledirati za trializam. Ta to
je najjednostavnije i najprirodnije ri-
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE
POJEDINI BROJ 10 PARA
Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahval
plaća se 40 para po retku,a sa oglase 30 para. Oglasi, koji seviše puta štampaju, po po
m godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.
ješenje južnog pitanja, ali u svojoj
jednostavnosti, pravednosti i prirod-
nosti i najmučnije. Živemo naime u
državi gdje baš to nijesu najbolji
preduvjeti za uspjeh. Sve su te pri-
like postojale i prije i u doba oku-
pacije, ali nikomu nije došlo ni na
pamet, da na to misli. Sad su na-
jednom našli Kolumbovo jaje, ali
bojimo se da će se toliko počet oko
njega natezat, da će im u rukama
prsnut.
Zastupnik Laginja u parlamentu
precizirao je stanovište Hrvata : pra-
ma svim ovim pitanjima. Narodno
sjedinjenje, to je ono, na što svi mi
težimo, pa baš iz toga u samomu
narodu oni nč bi našli nikakove po-
teškoće, da do trializma dođe. To
bi možda bio jedini put, kad bi se
naše narodne težnje pokrile s njiho-
vom željom,. ali, podučeni teškim is-
kustvom treba će da dobro gledamo,
na bečke prste, koji su regbi sada ./
počeli presti nekakvu tkaninu, neka
se u slučaju kad bi je obukli ne sje-
timo, kad bude kasno, da nije za
nas pletena, nego za njih.
Pismo iz Beću.
(Rasprava o aneksiji u carev, vijeću. — Kršćanski so-
cijali | trljalizam. — Meoslavizam, — Agrarna borba.
—- Potpuna pobjeda vlade. — Zastupnici hoće od-
mora. — Svega po malo iz diplomacije),
Beč, dne 20. decembra 1908.
Iza proračuna, koji je kako sam već za-
dnjeg puta javio bio putem prešnog pred-
loga riješen i prihvaćen, carevinsko je vi-
jeće, u srijedu prešlo na raspravu : prešnog
predloga za prihvat zakonske osnove o anek-
siji Bosne i Hercegovine. I ako se ovaj va-
žni zakon rješavao u parlamentu tako na-
prekim putem, ipak je u raspravi palo vrlo
znamenitih riječi, koje moraju, osobito da
južne Slavene zanimaju.
Kao prvi na predlogu potpisani kr-
šćansko socijalni zastupnik knez Lictenstein
uzeo je govoriti da obrazloži prešnost pred-
loga. Između ostaloga kazao je, da je na
jugu monarhije potrebita jedna pe auto-
nomna hrvatska kraljevina, kojoj bi imala
pripadati Hrvatska, Slavonija, Dalmacija.
Bosna i i Hercegovina. Nijedna semlja u Mo- va
u E W