_ Prevrći ove riječi, kako hoćeš i koliko hoćeš, sve ćeš m/i iz njih istještit, pa i to da je njihov pisac kakvo mlado ili staro dijete, ali nikako, da tiskara nije vlasništvo biskupa i popova, kako bi sadu htjela _ Prava“. Iz te prizraje izveli smo i izvesti ćemo one zaključke, koje mi hoćemo, po po- našanje biskupa i popova, a ne ćemo doći u ,Prave“, da nas uči, kako za one, što ona piše, nije odgovoran ni biskup ni popovi. A sada ua svrhu članka skladne ,Pra- ve“, gdje je na naše ljude sasula hrpu po- tvora. Da budemo kraći, upotrebit ćemo for- mu ispravka. 1. Nije istina — kako ,Prava“ piše da je naš list predbacio kanoniku Cirnici nepo- štene namjere u željezničkom poduzeću, ne- go je naši list korio i korit je trijek, što je Crnica na račun ne zraino « naki dioništvo- vao u dobiti sa 4 akcije ne uplativši ni nov- čića, pošto su mu bili plaćeni od konsorcija svi njegovi trudi, pa čak: i mise. 2, Nije istina, da je naš list na najin- famniji način podmećao svakojake političke svrhe generalu Varešaninu, nego je izmio na vidjelo, što taj čovjek radi proti ljudima, što su potpisali riječku resoluciju, a kako uza sve to javno izjavlja, da se ne pača u politiku, ostavljajuć čitaocima, da prosude takovo ponašanje. 3. Nije istina, da je naš list smatrao za plaćenike sve one, koji se nijesu s nama slagali. On je uvijek poštivao otvorene svoje protivnike, ali ne može poštivati one, koji poklen su cijeli svoj vijek zagovarali sjedi- njenje, sada nazivlju Efialtima one, koji za to rade. 4. Nijesmo rekli ,Hrv. Kruni“, da pri- ma iz tajnih fondova, nego je naš zadarski dopisnik, prateći pisanje Hrvatske Krune“ taja ja bita zajedrila kud i ,,Prava“, zna- jući velike troškove oko jednoga dnevnika, hvaleći ujedno požrtvovnost čistih, kazao : ,he_ isključujem, može štogod kamuti i od nakladnika , Viva la morte“. Ako su to ,tajni fondovi“, tad je u ,dubrovačku hrvatsku tiskaru“ štogod iz njih kanulo. 5. Nije istina, da je Pjerotić bio naš dopisnik. 6. Nije istina, da smo mi predbacili Antoniju Stražičiću, da je plaćeni kamarilac- 'Te riječi nijesmo upotrebili. 7. Naš list nije ustao na obranu Han- dela, već je odmah osudio, što je trebalo osuditi u ponašanju toga došljaka, koji je cijenio, da može nekažnjeno vr ijeđati Dal- maciju. Naš list nije osudio ni varvarske na- padaje na naše Sokolaše onako, kako ih je Prava“ osudila, ali za to nijesmo do dva mjesece tražili u autonomaša pomoć proti So- kolu, kako su to ,pravaši“ dubrovački radili. 8. Naš list nije oklevetao g. Jelića, sa potpisom jednoga doktora, da je potkupio g. Obuljena, nego je kazao, da je g. Jelić za- slugom Obuljena et cons. unajmio kuću na Gracu sudbenoj upravi. Zar cijeni ,Prava“ da je Jelić učinio taj posao zaslugom kuće i položaja na komu se kuća nalazi ? — Na zahtjev g. Jelića, javio se, ko je ono pisao. Tako rade pošteni ljudi, a samo novinarski banditi ruže i grde skrivajuć se za jednim Vlahom_Kelezom. 9. Naš list nije predbacio doktoru Mi- šetiću, da nije karakter, nego mu je rekao, da je čudan čovjek. Y 710. Nije istina, da je Dr. Pero Čingri- ja upravljao ona famosna pisma u Beč Chlu- metzkomu. Prava je više puta natuknula o nekom pismu Dr. Pera Čingrije bar Chlumet- zkomu. Neka ga iznese, samo neka brzo raspara original, kad ga tisku, da se falsifi- kator ue izmogne naći, kak(y se ne. mogu nači ona ,dva odlična rodite'ia“, kojima je Prava“ stvorila svoje stupssv da infamira- ju Dr. Medini. za 11. ,Prava“ se tužiz da e Dr. Melko Čingrija na raspravi Pekas ; Mičić kazao, da Pekas po vas dan kiša u hrvatskoj ti- skari“. Po njezinu dakle mišljenju Dr. Mel- ko Čingrija nije imao istekuut što je po svjedočanstvima izašlo, već je imao dokazi- vat, da Pekas ne piše u ,Pravoj“, da on ne kiša po vas dan u phrvatskoj tiskari“ . i da s toga Dr. Mičić nije imao pravo tra- žiti od njega zadovoljštine. Što se tiče napadaja X Dr. Medini, kolje bi ljud; okoto ,Prave''! učinili, da ma- nje pišu u ,Pravoj“, a viš&govore na sudu gdje im je Dr. Medivi dao »rigode, da do- kažu svoje infamije. Političke vijesti. Srbija. Ovih zadnjih dana širil# su se evrop- skim novinstvom svakovrsne x nevjerojatne vijesti o položaju sadašnje vl wdajuće dina- stije u Srbiji, o uroti proti kć+lju Petru itd. Te su vijesti sa službene strae- proglašene potpuno neistinite i bez temelja. Dapače se o tim vijestima izrazio sam ihinistar pred- sjednik Pašić nekom novinaru ua ovaj način: Vlada zna dobro iz kojegi vrela potječu takove vijesti. Krivnja je vlade što je pre- više liberalna, te dopustila da neke opozici- jonalne novine prigodom prepiraka o zajmu upliću u stvar i samoga kralja. A đačkim demonstracijama. bilo bi prevše. djetinjasto dati meku ozbiljniju važnost. O nezadovolj- stvu u vojsci ne može biti nikakova govora. U cijeloj zemlji vlada najveći mir, a vlada je potpuno zadovoljna sa današnjim stanjem. Ista bečka štampa, koja je prva bila na službu ,poznatoj“ kovačnici onih prvaš- njih vijesti donaša sada i sve dementi-je k tome, paček i svoje dopisnike šalje da se kod same vlade o stvari informavaju. Pa da vjeruješ u ozbiljnost i poštenje takove štampe .i njezinih senzacija ? Gradska Kronika. Uprava ,,Hrv. općinske glazbe“. Na skupštini u nedjelju jednoglasno je bi- rana za ovogodišnju upravu Hrv. općinske: glazbe zaslužila i marna prošlogodišnja uprava sa jednom preinakom. U upravi su: Artur pl. Saraca presjednik, Robert Odak podpresjednik, Jozo Gandini blagajnik, Ma- rin Monopoli tajnik, Dum Niko Gjivanović upravitelj, te Antun, Poković i Antun Zec revizori. Iz Gundulića“. Javljaju nam, da je dne 5. januara t. g. bila izabrana slijedeća uprava za god. 1907: Marko Mitrović, pire- "sjednik; Miiller Ivo, podpresjednik ; Dm. Vlaho Barbić, tajnik; Lako Koprivica, bla- gajnik; Eichner Frano, upravitelj; Aleksan- dar Dabinović, knjižničar. Plesovi. — Kako doznajemo. ,,Srpska Narodna Štionica“ odredila je svoju igranku za 7. febrara. Dubrovačka Hrvatska Čitao- nica priređuje svoju plesna zabavu po "sta. + rom običaju na predzadnji dan poklada. Prva Dalmatinka na universi u Pragu. — Čitamo u ,Narodni Politika“, što izlazi u Pragu: Prvaš Dalmatinka na praškoj universi to je gospodična Jelka Pe- rićeva iz Dubrovnika. Učila je tamo učitelj- sku školu, a poslije mature bila je primljena na universu u/ Pragu kao izvanredna. sluša- teljica. Već je u trećoj godini (5. semestar) a uči na filosofskom fakultetu istoriju i geo- grafiju. Pošto položi državne ispite povratiti će se u domovinu. Druga Dalmatinka upisana na praškoj universi to je gospođica Ć. Prezzi iz Spljeta. Golubovi. — Napokon su i oni našli branitelja. ,Prava“ nariče za tim jedinim živim memoarom negdašnje slobodne du- brovačke republike. I stranci se. dive našim golubovima, i kažu, da je za čuditi se, ka- ko su golubovi gladni i prezapušteni, a tako su pitomi, da i na ruku u džep strancima do- laze zobljati kukuruz. Nemarna općina ne može rijeti, da nema novaca za kupiti malo kukuruza svojim golubovima, jer kada ima i na hiljade za bacati u hire u strančarske svrhe i za madžarske zastave, može biti i malo novčića za naše dubrovačke golube“. Nego ovoga puta ne ćemo da zaosta- nemo za ,Pravom“. Možda smo i mi što god krivi. da su u zadnje doba naši golu- bovi bili zanemareni, a to jerbo su nam bili rekli, da golubovi gnuse grad, da su svo- jim habanjem oštetili crkva sv. Vlaha, -da se ne može sjedati mirno pred općinskom kafanom itd, itd. Sada :purtroppo nemadu što više da izgnuse, otkad je ,Prava“ pre- uzela taj posao .... za to neka općina o- dredi svakomu golubu heler kukuruza na dan, jer toliko treba tim pitomnim životi- njama, da se prehrane. Kako ne će biti vi- še od 2000 goluba u gradu, to bi , iznosilo 20* kruna na dan, dotičao-clelo- 706M--K-na — + godinu. To je za bogatu općinu dubrova- čku ništa. Savez seoskih blagajna i gospo- darskih zadruga. — U jednom pismu zast. Dr. Dulibića, otštampanom u ,Hrvat- skoj Riječi“ sa zadovoljstvom čitamo, da koliko pomenuti g. zastupnik, kao referent u poslu podjele zajmova iz blagajničkih pre- tičaka zem. zaklade, toliko njegovi drugovi rade oko toga da se u Dalmaciji ognuje sa- vez naših seoskih blagajna i. gospodarskih zadruga. Pismo završava ovim _ riječima: ,Ponudu zadružne sveze odbili smo stoga, što inačije ne bi se nikad došlo do organi- zacije naših blagajna, dočim je sada stvar dobro upućena pa se nadamo, da ćemo našu svezu do skoro ustanoviti“. Malo statistike. — Kroz godinu 1906 umrlo je: U gradu 65 muških i 24 ženske. Ukupno 129. Od tih od prirođene slabosti 26, od starosti 26, od bolesti moždani 9, Tod kapi 1, od zapaljenja pluća, pogradnice i dušnika 11, od plućne turbekoloze 22, od bolesti srca 11, od bolesti ustroja za probavu 6, djetinjeg kratilja 1, nepoznatih uzroka 3, izrođaja 8, usljed nezgoda 2 i samoubojstva 3 od kojih 2 padom i 1 otrovanjem. U Gružu 21 muški i 14 ženskih. Uku- pno 35. Od tih: od starosti 3, ospina 3%, bolesti moždani 1, plućne tuberkolose 7, bo- lesti srca 6, bolesti ustroja za probavu 6, bolesti spolovila 2, zapaljenja: pluća, pogru- dnice i dušnika 4, izrođaj 1, utopljenjem 1, - i samoubojstva ustrijeljenjem 1. U području ove općine kroz godinu 1906 bilo je usve 11: slučajeva kužnih bo-