»Prave Crvene Hrvatske“ stva. Mješte svega toga ona otkriva, da smo mi htjeli upotrijebiti u stranačke svrhe nešto, što se može svakomu dogodit. Jest, to je istina, u nas se sad može svakomu dogodit da ga slažne naručene denuncije po sudu potežu, i baš za to, što se ono može sv&- komu dogodit mi smo i ustali. Niko nije više siguran, hvala razbojničkoj štampi, koja je poplavila Dalmaciju, da ne bude sutra tu- žen zbog najgoreg kojeg zločina. Mi imamo štampu, koja se ne suspreže ni od kakve očite laži, samo da upropasti svoga proti- vnika, a što još gore ona ne ide za tim, da ga tuži javnom mnijenju, jer znade, da na njezino pisanje niko se više ne obazire, nego za tim, da ga tuži državnoj vlasti, sudu, po- liciji. To je značenje afere Čingrija. Mi ne branimo Dr. Melka Čingrija, jer će se on znati sam braniti i pogledati u oči svojim protivnicima, koji mješte da otvoreno izađu svojim potpisom, sakrivaju se za svoj čin, nego branimo javni moral, koji je ugrožen, a cijenili smo, da će poslije nekih promjena na uredništvu, , Hrvatska Kruna“ barem u tom pogledu biti jedne misli s nama. žig denuncijan- Prijatelj Dalmacije. — U ,Nene Freie Presse“ oglasio se i prijatelj Dalmacije ba- run L.. Chlumetzky. Sam - naslov članka , Porezni novac za jedno bolesno poduzeće u Dalmaciji“, pokazuje tendenciju, kojom je članak napisan. 'Tu se jednostavno kaže, da je škoda za novac, što ga misli vlada davati za potporu društva » Dalmatia“, jer kako je taj projekt - izrađen, od njega ne može biti koristi ni Austriji u konkurenci sa Ugarskom i sa Italijom ni — Dalmaciji. Ovo ,ni Dalmaciji“ umetnuto je samo, jer_je, pisao članak »prijatelj Dalmacije“, Jer ono, što predlaže Uhlumetzky, biva da » Dalmacija“ preuzme popriječne i trgovačke pruge, a vlada za svoj račun izgradi paro- brode brze, koji će vezati "Trst sa Dalma- cijom, značilo bi drugim riječima izručiti na milost i nemilost promet u Dalmacij i vlaili, dotično tuđinskim kapitalima, koji bi bili u to ,vladino“ poduzeće uloženi. Da se razumije zamašaj ovoga gospo- darskog atentata na Dalmaciju dosta je spomenuti da bi u , Dalmaciju“ bilo uloženo do 6,000.000 domaćeg kapitala. 'To je sva- kako toliki novac, koji bi u drugim drža- vama, nada sve kad bi se radilo o prište- dnji jedne siromašne pokrajine našao za- štite sa strane države. U nas naprotiv radi se o tom, da taj novac nadomjeste drugim — tuđim. Jer uzmi pa istiješti sve ove projekte, koji su u najnovije doba nikli kao gljive o parobrodarskim svezama u Dalmaciji, sa strane naših usrećitelja, pa ćeš vidjeti da*se radi samoo tomu, bez ob- zira, hoće li pri tom nastradati dalmatinski parobrodari, koji su u najteže doba bez ikakve pomoći sa strane vlade riskirali svoj novac u pomorska poduzeća, Projekt ,,Dalmacija“ išao je za tim, da ova poduzeća spasi, a da ujedno s pomoći domaćeg kapitala, stvori veliko domaće dru- štvo, koje bi bilo kadro konkurirati tuđim društvima. Možda bi se taj projekt dao prei- načiti, popraviti. Ali ono, što nam nudi Chlametzki, to nije preinaka ni popravak - - Še tuna m Beč, 16. siječnja 1907. Nova_ ustanova. Poslije pompozne ak- cije sa strane austrijske vlade na korist zapuštene Dalmacije, javlja se i , društvo za promicanje gospodarskih interesa Dal- macije“, da -i ono učini svoj dio. Tomu je društvu, kako je već poznato, predsjednik i pokrovitelj i u opće spiritus movens erno- žuti austrijanac grof Ivan Harrach. Njemu kao da je žao, da svu slavu u podignuću Dalmacije zadobije sadanji ministar pred- sjednik barun Beck, i eto njega, gdje se javlja, da jedan dio slave zadobije za se. Društvo je poduzelo jedan važan korak u pogledu našega: ribarstva, koji ako ne ostane u zraku i što je glavno, ako se bude tako proveo, da zbilja: naši ribari budu imali od toga koristi, biti će od velike pro- biti za naše primorce. Radi se naime o slijedećemu. Gorispomenuto društvo zaklja- čilo je ustanoviti jedno dioničko poduzeće, koje bi se imalo brinuti rasprodajom ribe, što se ulovi na dalmatinskoj obali. Za sada će kapital tog poduzeća iznositi 250.000 kruna. Nadalje se javlja, da su dionice u velikoj većini već i potpisane i da će se brzo preći na djelovanje. Glavna bi svrha bila poduzeću, da se riba bude najkraćim putem dobavljala za Beč i druge velike gradove. S naše strane mi želimo, da društvo u tomu uspije, i da se što prije sa zaklju- čaka pređe na djela. » Dalmatia“. Ovo parobrodarsko društvo, koje se je imalo osnovati od austrijskog Lloyda i obalnih dalmatinskih plovidaba, bilo je smatrano za pokopano. Ali u zadnje doba chance su se promijenile i regbi da će poduzeće uz neke preinake ipak biti oživotvoreno. Onomadne su zastupnici Dr. J. Zaffron i Dr. Pitaceo predveli deputa- ciju zainteresovanih krugova pred odnosne ressortne ministre i to kao da je djelovalo. Neprestano se konferiralo u predsoblju mi- nistra trgovine Dr. Fošta i napokon jučer je bio dogovor članova parlamentarnog pod- odbora za te svrhe sa zastupnicima mi- nistarstva trgovine i taj dogovor i ako nije doveo do potpunog rezultata, regbi da će ovih dana i to biti riješeno i da će par- lamenat još u ovom svom zadnjem zasje- danju riješiti tu zakonsku osnovu na zado- voljstvo zainteresovanih krugova. Netom se je pročulo, da će vladi us- pjeti, da parlamenat i to riješi, odmah se javlja nama svijem dobro poznati mladi barun Chlumetzky. Napisao je jedan dugi članak u jutrošnjoj ,,Neue Freie Presse“, gdje se svom žestinom obara proti novom poduzeću. Integjesantni su razlozi, kojima on misli u zadnji čas, da skloni vladu i parlamentarne krugove, da se opru rije- šenju toga pitanja. Najprije navađa mate: rijalne razloge, da su brodovi preveć skupo procijenjeni, da_je jako malen kapital sta- vljen u izgled za dobavu novih parobroda, a onda da su brodovi, buduć stari i neva- ljali, nesposobni, da se na njima čovj: vozi. Kaže ko je imao ikada priliku, da se vozi bud kojim parobrodom kojeg mu drago dalmatinskog parobrodarskog društva, taj se sigurno više ne bi radi neudobnosti nji- hove nikad s njima vozio, Iz \ovih predpo- stavaka on izvodi sasvim smjele zaključke, Kaže, kada se sve to uzme u obzir, onda je naravno, da putnici ne će putovati stiti dmtrantta—mameamnniik— tani tim parobrodima nego će rađe putovati sa parobrodima » Ugarsko-hrvatskog“ parobro- darskog društva i tim će se vas promet svrnuti na Rijeku —.-dakle pod Ugarsku. Ion onda predbacuje austrijskoj vladi, da Ona sama radi na tomu, da Dalmaciju svede u sferu ugarskih trgovačkih interesa. I od tuda zapomaganje baruna Chlumeckog da se to spriječi. Imao sam već jedanput priliku istaknuti, kako mladi barun Chlumecky ne- ma osobitih sposobnosti, i da se obično vazda neko skriva za njegovim podpisom. Kada se to uzme u obzir, mogao bi čovjek lako da posumnja, da će doći do povoljnog riješenja dalmatinske parobrođarske plovidbe. Još nas malo dana dijeli od odlučnog dana, pa ćemo i u tom pitanju biti na čistu. Jz parlamenta. Odkad opstoji austrijski parlamenat nije se takom žurbom radilo kao što se u ovom posljednjem odsjeku života sadanjeg parlamenta radi. U samih 20 dana vlada je predložila parlamentu da riješi preko 30 zakonskih osnova. | valja priznat parlamenat se trudi, da ispuni vladinu želju. Već su riješene neke osnove n. pr. glasoviti »numerus clausus“, onda je riješen zakon o zaštiti slobode izbora. Jučer je parlamenat vijećao o zakonu o immunitetu zastupnika, ali ovaj zakon nije bio dobre sreće, jer nije bila dovršena rasprava, nego je bio povra- ćen na odbor o immunitetu, što drugim ri- Ječima znači, da je pokopan. Onda se pre- šlo na raspravu zakona o kućarenju (Hausir- handel), koji je uz ogromnu opoziciju ipak bio prihvaćen. Jučer Je još ministar za bo- goštovlje i nastavu Dr. Marchet podnio par- lamentu dvije nove zakonske osnove. Jed- nom se uređuju plate universitetskih profe- sora, a drugom plate za profesure na sred- njim školama, preparandijama i obrtnim školama. —lin. Naši dopisi. Pijavičino, 11, januara 1907. U prvom broju ovogodišnje ,, Prave C. H.4 piše njezin dopisnik iz Pijavičina da je naše društvo ,Sokol“ biralo novu upravu za god. 1907, te, da su dotična gospoda »Starčevićanci“ (sie). Pri biranju rečene u- prave nas članove nije vodilo bilo kakovo strančarstvo, niti smo birali upravu, da bude stačevićanska, jer nama nije kao seljačima stalo do idealne politike starčevićanaca, već one ,kruh naš svagdanji*. ; Ako smo ipak učinili presjednikom gosp. A. Škrabala stud. iuris to smo učinili prama njemu kao gosp. A. Škrabala, a ne -kao star- čevićancu ili frankovcu. On, ako pristaje uz Franka, to svoje mišljenje neće doista nama narinuti, jer Frank — kao i pravaštvo du- brovačkih popova — izigralo je u našem narodu i zadnju kartu, a doskora će doći vrijeme, kad će i naš telić — odnosno svi telići — vidjeti, kamo ih Frankova maski- rana politika zavela. + Pravaš resolucionaš. —— Iz Šibenika, 17. siječnja 1907. Javljaju nam, da će u nedjelju na 27, o. m. biti u pozorištu Mazzoleni velika .ma- škarana igranka na korist srpskog privred- nog društva ,Srpska Zora“. vi = »