politički položaj, da_s& međusobno obodri-
mo i bjelodano pokažemo svakomu, ma ko
on bio i pod kojom god dlakom istupio, da
smo mi Srbi i Hrvati u Dubrovniku složni
+ ujedinjeni, da radimo i hoćemo raditi kao
jedan čovjek za našu zajednič *ku svima na-
sma jednako svetu cijelj, sreću naroda.
Đopustite mi dakle, da se kao prvi go-
wornik osvrnem na naš politički položaj. U-
činit ću to kratko, letimice, u koliko mi
odinjereno vrijeme dopušta. Ne ću spomi-
injati naše kukavno stanje, ne ću brojiti, što
nas sve boli, jor bi predaleko zašao, a su-
višno bi i' bilo, jer to ako ništa, svi znamo,
a ko ne zna, jednako čuti, Ja ću samo spo-
menuti onaj položaj, koji je
nove političke orijentacije, što je
wnim životoi mala preotela od

nastao uslijed
našim ja-
nazad ti
godine dana pod imenom novoga kursa.

Sto je novi kurs, što je ideja novog
kursa ? Novi kurs je prava narodna politika,
koja ima svoj izvor i svoju svrhu u narodu
Njegova glavna i jedina ideja je, da politi-
ka ima biti upravljena samo na narodnu
korist, te da: sva djela te politike budu
imala za posljedicu korist naroda. Stoga je
novi kurs njedinio sve sinove istoga naroda
on ište, da svi mi Srbi i Hrvati nađemo se
zajednički u radu za njegovu sreću i bolji-
tak. Nova narodna politika uči, da narod
nema biti ničigovo oruđe, nego da pozna
samo svoju korist.

Ta orijentacija politička dobila je izra-
žaja u dva politička akta historijske važno-
sti, jedan akt sastavljen od hrvatskih za-
stupnika poznat pod imenom riječka reso-
lucija“, i drugi kao odaziv na prvi, sa stra-
ne srpskih zastupnika poznat pod imenom
nzadarski zaključak“. "Ta dva akta podloga
su naše nove narodne politike.

Sada ću, braćo, da u kratko natuknem
kojim je posljedicama urodila politika no-
voga kursa. Ima ih već sada dosta. Najglav-
nija svakako i najvažnija je posljedica novoga
kursa, što je kao prava narodna politika

 gakupilli u jednu falangu sinove jednoga

naroda, satrla prokleti razdor, koji je među
braćom vladao, stopila i složila sve narodne
sile za jedan jedinstveni rad. Kad ova po-
litika ne bi bila imala nego ovu samo je-
dnu zaslugu, koju niko poreći ne može, a
ta je, da je ne samo približila Hrvate i
Srbe, dosad na veselje dušmana naših ras
tavljene u dva neprijateljska tabora, već da
ih je dapače spojila i združila, te od ki-
vnih neprijatelja učinila složne saradnike u
jedinstvenom radu, kad ne bi bila ništa drugo,
kako rekoh, postigla, ona bi bila božanstvena.
: Nu nije to sve, što je učinio «novi
kurs. Druga posljedica njegova bila je pro-
buđenje narodnog ponosa. On je prvi iz-
nio u svijet poruku, da hrvatski i srpski
marod u ovoj državi ne može i ne će da
tude ničigovo oruđe, najmanje pak oruđe
reakcije u zatiranju tuđe slobode, da on
dapače pozdravlja i spravan je braniti sva-
čiju borbu za slobodu, jer se i on za svoju
slobodu bori, za svoju indivjdualnost dr-
žavnu, koja mu po naravnom pravu kao
narodu i po pisanom pravu pristoji.

Tim je nardd stekao nekakav ugled,
snagu i priznanje, koje nije prije imao.

e koje. smo tuđom, a dosta _i svo-

$ i
zitivni poli | INSA nobeja. izasao Mori

prije imala, dao je Hrvatskoj novu vladu,
a uništio je gotovo u četiri mjeseca hrid
khuenovštine. Iza onoga vremena, u ko-
jemu je vladalo bespravlje i bezakonje, cik-
nula je u Hrvatskoj zraka slobode. 'luđi
agenti u službi dušmanina htjeli su, da od
Hrvatske učine prostu županiju, a nova po-
litika udarila je putem, kako će Hrvatska
najbrže i najsjegurnije doći do swoje sa-
mostalnosti, do. svog državnog individua-
liteta.

Nadi svih tih dobrih posljedica morala
je da sa strane našega dušmanina. nastane
reakcija. Podigla se kuka i motika, da za-
politiku.  Upotreblja-
vaju sva sredstva, što mogu i ute
u Hrvatskoj i u Dalmaeiji: U Hrvatskoj
hoće da ožive Kliaenovi
rade sa drugim narodnim neprijateljima, da
Srbe

i Hrvate predstavnike nove politike. Ali i

tere tu novu _ srećnu

rade

utučeni sluge i

sruše novu vladu, da odaleče + unište

dalje je trebalo ići. Trebalo je navaliti i na
Dalmaciju, kolijevku nove politike, koja naj-
više zasluge ima u narodnom _ preokretu,

što s ponosom i zadovoljstvom možemo is-
taknuti. "Trebalo je za to naći i prikladnih
sredstava i našlo se četa plaćenika, koji će
oko toga vaditi. 1 oni u tome imaja svoju
taktiku. Treba najprvo potkopavati slogu
izmegju Srba i Hrvata. Naravno da se to
ne može javno činiti, niti istupiti otvoreno
u borbn proti slozi, jer nema nikoga tako
slijepa, koji bi htio da se povrati staro
klali i da se tako. na

vrijeme, kad smo se

novo zametne građanski rat. Nego oko
toga se drukčije radi, ali ipak svakomu

mora biti prozirna ta igra, koja ide za tim
da potakne. stare. razmirice i | zadjevice,
osobne inade. Osim toge hoće oni, da za
tu svoju nedičnu svrhu upotrebe ime ,du-
brovčanin“, koje je svima nama svetinja.
Oni su dakle, treba priznati, majstori mu
tome. Ali i njih čeka budućnost, te se na-
dam, da im cijela igra ne .će uspjeti, jer
će se sve njihove mahinacije slomiti o bistru
pamet složne braće i naš složni zajednički
rad. 'Te sve njihove mahinacije kao da
nijesu bile dosta; uz rušenje sloge na taj
način, svom silom nastoje, da omalovaže
pred narodom cijeli dosadašnji rad narodnih
boraca i nove politike, zlobno i pakosno
ga izopačuju, eda bi se narod lakše preva-
rio. Viču nam: ,Vi ste se prodali Madža-
rima, to nije nikakva narodna politika“.
Ne, braćo, oni lažu, grdno lažu. Mi se ni-
jesmo prodali Madžarima, mi hoćemo, da
samo radimo i za tuđu slobodu, kad u isto
doba radimo i za našu. Kad smo s Ma-
džarima ugovarali, ugovarali smo kao na-
rod s narodom. Cvijet Madžarske otvoreno
dolazi s nama u doticaj, a ne služe nam
za posrednike nikakovi tajni agenti .,....

Izazivi i skandali.

Govor Dr. Melka Čingrije u opće silno
je djelovao na cijela skupštinu, te je kod
više točaka bio popraćen odobravanjem.
Teške njegove optužbe, iznesene u onakovoj
formi, reklo bi se kao da su učinile bile
utiska i pa protivnike. Kovačevićeva banda
barem iz početka nije dala o sebi nikako

vog osobitog znaka života, zaboravila je na .
one zviške, kojim su se bili oboivžali. Ne

mogu,,

  

zumlja doveo. Kad je govornik kazao Vi
ču nam: Madžarima ste se prodali“ počiik,

su skandali kao na kakov dogovoreni s
Riječi govornika izazivlju burni pljesak i kli<.

canje, koje taj čas pokri njihovu ii
nik nastavlja: ,Ne, braćo, oni laža“, a oni
hoće da svrnu svu pažnju na sebe divljom.
vikom, cerenjem, nogama, rukama. Mir-
no i skladno dubrovačko građanstvo na
taj divlji eksces ponašalo se mirno, uživale
je donekle u iskazima pravog dubrovče
Samo bi se kadgod iz one maše

koja bi ova ponašanja oštrim

nizma“.
čula koja. riječ,
ali zgodnim izrazom označila. Bilo je i va
selih npadica. Čuje se glas: , Dubrovčani“, &
mali će Pavlin: , Kovačević nije Dibrovčakia,
ali imacskladnost. dubrovačku“. Na te ri
ječi, valjalo .se dakako i nasmijati. 8 druge
začu se u toliko : Pustite ih, iz njih
Predsjednik uzalud opominje i
svakomn

strane
govori žuč“.
zvoni, neka ne prekidaju, jer će
Prekidaju i njega.

bit slobodno govorit.

Kovačević traži neka se istina“ govori. Je+
dan glas: ,lIstina vas boli“... Kako je dalje
ova galama trajala, tako je gošća kiša istina
padala na izgrednike. Moglo se po tom .te-
zumjeti, da je ovaj divljački prizor naze-

čnini dodijao.

Ponašanje c. k. policije.
U to se čuli i glasovi pojedinaca: ,ha- |
dvor s njima! Gdje je Pogledali _
smo tada ce. &. komesara; on je mirno. gledaoč

policija“.

i samo upozorivao presjednika da pozove na
Možda je on shvaćao svoj položaj, |

mir.
drukčije nego li mi cijenimo, da je imao
shvatiti .. ..

Govori načelnik.

Kad se je vidjelo, da skupština ne će
moći nastaviti svoj rad, ustaje u načelnikovoj
loži sam načelnik Pero Čingrija. Na glas:

ulna riječ gospar Pero“ kao da je za čas /
zamrla riječ i u bjesomučnih  izazivače.
Za dva čaša trajao je tajac, a onda se čuje
načelnika: , Braćo, mi svi ovdje vidimo owo
i svak je razumio, na što se ovime cilja“. Ali
još nije ni dovršio izreke, a iz đeneralaške
grupe začu se glas Kovačevića ,nije istina“,
a vidjelo se maloga Pavlina, gdje čini jedan
nepristojan znak prama općinskoj loži. Tad
je prekipjelo.
 Nogama izbačeni iz dvorane.

U nedjelju se najbolje opazilo, kolike
je dubrovačko građanstvo mirno, skladno i
ustepljivo. Čitav gotovo četvrt sata nije ono
reagiralo na huncutsko ponašanje i na obje-
šenjačke skandale. Ali sve ima svoju mjeru,
a taj se čas prevršila. Nastalo je komešanje,
u plateji među dosad mirnom čeljadi i ono
što nije učinio politički komesar, «činio je
narod i klupko se našlo pred kazalištom
izbačeno nogama i rukama. Kako je za poje-
dinca to stenimive: tose, Sort 0-0
najbolje oni sami.

Resolucija i raspust skapštine,
Netom je klupko dotjerano u pion