Broj 9.
SRA
_U DUBROVNIKU, 30. siječnja 1907.
ENA HRVAT
God. XVI.
CRV
Gijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-,
zemstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine. smatra se
SRIJEDE I SUBOTE
IZLAZI SVAKE
m ————————————————————— —————
predbrojen i za došasto polugodište.
Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli.
Što je to u Zagrebu?
Izbor u Cerni, gdje se pokazalo,
kako koalicija nije još potpuno svi-
jesna neprijatelja, što ga ima pred
sobom, a u njoj ima ljudi, koji cije-
ne da mogu zapostaviti interese ko-
alicije stranačkim interesima, dolaze
škandali. u saboru, da nas opet malo,
da iskreno kažemo, razočaraju. Ko-
aliciji doduše teško je s ljudima, koji
su sve kadri, samo da sabor učine
nesposobnim za rad, ali da uzmogne
uspijevati u saborskoj dvorani op-
strukcija, treba da opstruira izvan
sabornice stranka, a takova opstruk-
cija moguća je samo onda, kad ve-
čina sama dade povoda misliti ma-
njini, da opstrukcijom može nešto
postići. U nijednom parlamentu nije
nikad niko opstruirao, ako nije bio
uvjeren, da opstrukciju većina ne
može zapriječiti.
Opstrukcija čistih znači potom,
da se oni ili ne boje u slučaju ras-
pusta sabora stupiti pred izbornike,
ili da imadu za sobom nekoga dru-
goga, što ih podržava. Lako da su
dogođaji prigodom izbora u Cerni
čiste“ zbilja i uvjerili, da im se iz-
bornika nije plašiti, premda neuspjeh
kandidata koalicije treba pripisati
sasvim drugim uzrocima, ali ljudi,
koji su prama silniku Khuenu tjerali
lojalnu opoziciju, teško da bi se igda
bili usudili ovako se usprotiviti libe-
ralnim namjerama koalicije, .kad ne
bi bilo nešto drugo po snmjedi: Ne
radi se ovdje ni o općem pravu gla-
sovanja, ni o neodvisnosti sudaca, ni
a drugim toli nužnim reformama za
javni život u Hrvatskoj, nego o po-
litičkom pravcu, koji drži koalicija,
i kojemu izraza ima dati adresa na
Nj. Vel. Pa i u tomu pitanje srp-
skoga imena sasvim je sporedno. Ono
je samo izlika, & ako se opstruira,
opstruira se zbog onoga, što bi a-
dresa na dnevni red iznijela, zbog
reinkorporacije Dalmacije.
Ko treba da zatraži aneksiju ? —
Hrvatski sabor. A ko je može ome-
sti? — Dalmatinski sabor i Ugarska.
Nu ovo potonje ne mogu se nadati
bečki krugovi, a po gotovo ne, otkad
su otkrili svoje karte. Ko je naime
pozorno pratio rasprave u proračun-
skom odboru bečke zastupničke kuće,
pa i u samom parlamentu, mogao
je razumjeti, da nenadana ljubav,
“što je iskazuju prama Dalmaciji, nije
zbog nas, z
brze ai A
baruna Schwegela imala
Štamparija DeGiulli i dr.
nn ————————————————
žavati na svoj račun iz Trsta do
Kotora, kako je rečeno u samomu
obrazloženju, nijesu samo namijenje-
ne Dalmaciji, nego i zaleđu t. j. Beč
hoće da preko Dalmacije u eventual-
nom sukobu s Peštom vlada s Bos-
nom. Udarac je dakle namijenjen
Ugarskoj, nu baš tim iznijelo. se pi-
tanje aneksije t& dnevni red, te mo-
žemo računati "ha pomoć Ugarsku.
Carinska rastava, na koju teže Mad-
žari bila bi naime za njih ekonom-
ska propast, kad bi Beču uspjelo
preko Dalmacije rastrgnuti njihove
sveze sa Balkanom.
Ovakovo riješenje, koliko god bilo
pogibeljno za Ugarsku, toliko je zlo
i za nas. Radi se naime samo o je-
dnoj eventualnosti. Kad bismo mi bili
sigurni, da će se zbilja u svakom
slučaju, — navrnuti trgovina preko
Dalmacije na Balkan, mogli bismo
premišljati, što ćemo. Ali kako smo
već jednom spomenuli na ovom
mjestu, Dunav je prirodni put trgo-
vine iz Beča na istok, pa kad bi Dal-
macija _ privoljela = da ža ljubav
ekonomskih interesa žrtvuje svoje na-
rodne aspiracije, tim bi samo prisi-
lila Ugarsku, da Beču popusti, a sebi
ne bi pomogla. Ostalo bi naime sve
na onomu, što je sada, a naša bi
uloga bila biti strašilo Ugarske, da
uzmogne bečka mamica kazati pe-
štanskoj dječici: Budite dobri, jerbo
vidiš, mi možemo na Balkan i preko
Dalmacije.
Nevolja je naučila Marka, pa uči
i Dalmaciju da bude oprezna. Druk-
čije je u banovini. Tamo ne znadu,
što znadu kod nas i djeca, da nam
Austrija ne će, a donekle i ne može
pomoći, pa Frank može zato ne-
kažnjeno natucati 0 ekonomskoj
propasti što bi nas čekala, kad bi
se sjedinili. Preko Velebita je dakle
zgodno tlo, da se aneksija omete,
kako bi je pak adresa iznijela na
pretres, treba opstrukcijom zaprije-
čiti da ne bude prihvaćena, a da
se vlah ne sjeti, služi ime srpsko,
kako je god. 1892. služilo, da za-
grebački Frankovi trgovački prija-
telji učine dobar posao.
Pa zbilja, uspije li im, pitanje je
aneksije pokopano za nove desetke
godina, i svi napori Dalmacije, da
stvori političku konstelaciju povoljnu
aneksiji, _bili su uzaludni. Što se
dakle događa u Zagrebu, to je zlo-
čin proti Dalmaciji, proti cijelomu
narodu, a razočaralo nas je, što se
taj zločin događa u po bijela dana
Vrijeme bi bilo da Hrvatska
NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA
NAUCNA BIBLIOTEKA, DUGA MEK
POJEDINI BROJ 10 PARA.
Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvaši
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
- godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — —
progovori. Neka se kaže narodu za
čim ide Frankova četa, pa ćemo
tada vidjeti, hoće li se oni usuditi
tjerati opstrukciju proti sjedinjenju
Dalmacije.
—————m—mmm————————————————————————————————————————
Pismo iz Beču.
Beč, 23. siječnja 1907.
Iz parlamenta. — U ponedjeljak se je
sastala gospodska kuća, da napokon i ona
glasuje zakon 0 izbornoj reformi. Sjednica
od ponedjeljka bila je samo formalne naravi,
jer je već prije sve bilo uglavljeno. 1 tako
napokon trud svih prijatelja i zagovaratelja
izborne ' reforme bio je okrunjen uspjehom.
Izborna je reforma prošla sve faze borbe i
dospjela je na previšnje mjesto. Još potpis
carev i ona postaje novim zakonom, koji će
se dojdućih izbora u praksu provesti. :
Zastupnička pak kuća radi dosad neo-
bičnom brzinom. Još joj ostaje samo ova
sedmica na raspolaganje. Kaže se da će u
ponedjeljak dne 28. t. mj. biti posljednja
sjednica, koja da će veoma svečano ispasti.
U jučerašnjoj sjednici bili su glasovani
novi zakoni o uređenju činovničkih plata,
među njima i zakon o uređenju plaća uni-
versitetskih i"srednjoškolskih profesora. Iza
toga se prešlo na pitanje uređenja kongrue.
I taj je zakon bio prihvaćen te su se tako
poboljšale plate svećenicima. Od strane na-
ših zastupnika predao je u jučerašnjoj sje-
dnici zastupnik Spinčić interpelaciju nd mi-
nistra trgovine Dr. Fošta, da se sagradi muo
u luci Gradac.
Dalmatinska plovidba. — O uređenju
ovoga pitanja toliko se radilo i konferiralo
i još nije ništa stalno uređeno. Ovih je dana
vijećao ponovno pododbor za pomorske pri-
like i nastao poznati projekt baruna Sehwe-
gela, koji ide za tim, da država sama uzme
plovidbu u svoje ruke i sagradi par brzih
parobroda.
Vladi je pak bio podijeljen jedan pro
visoriom od godine dana. Prama prvašnjoj
osnovi Dalmatia“, u kojoj je vladi bio sta-
vljen u izgled kredit od milijun i petsto ti-
suća kruna, taj je kredit povišen još za
trista tisuća kruna više. Što vlada nfmje-
rava učiniti još nisu stvoreni konkretni za-
ključei. Ipak se dade naslućivati, da će se
vlada kretati u onom smjeru, koji je bio u
osnovi ,Dalmatia“. 'Tako se govori, da će
još ovoga puta — počam od 1. septembra
— biti povećana vožnja između Trsta i Ko-
tora. Sa kređitom od milijun i osamstotisuća
kruna (1,800.000 K) mora Lloyd da kupi
još jedan brzi parobrod, brži od. , Wurm-
branda“, i tako bismo imali 2 puta sedmično
brze pruge od Trsta do Kotora. =—//--. s
Interesantan je govor, što ga je u pro-
računskom odboru parlamenta držao ministar
trgovine Dr. FoHt. Glavne misli ću repro,
41