Prilog Crv. Hrv.“ br. 17. se slobodoumnije njemačke stranke složiti i tako onemogućiti da prodre za presjednika jedan od centrum-a (katoličke stranke); u tom slučaju centrum neće aspirovati ni na jedno od dvaju podpredsjedničkih mjesta. Izbor je predsjedništva danas. Centrum se nada, da neće vlada prekinuti s njime dobre odnošaje, jer bi joj se to moglo kašnje ve- oma gore osvetiti, a to — tako kaže jedan pripadnik centruma — zna isto tako dobro vlada kao i mi. *) Odnošaj je stranaka u ovom parlamentu slijedeći : 60 konservativna stranka; 23 dr- žavna stranka (Reichspartei); 6 reformna stranka; 21 gospodarsko udruženje; 109 centrum; 20 Poljaka; 54 nacional-libe- rala: 13 slobodoumno udruženje; 28 slobo- doumna pučka stranka; 4 njemačka pučka stranka; '43 sočijalni demokrati ; 11 izvan stranaka. Opoziciju će sačinjavati po svoj prilici centrum-socijalisti-Poljaci i još koji zastupnik izvan stranaka. Srbi o prilikama u Hrvatskoj. — Jedan od posljednjih brojeva uglednog beograd- skog dnevnika , Politika“ donosi uvodni čla- nak o prilikama u Hrvatskoj. Članku je naslov: Dvostruka kriza u Hrvatskoj. Prvi se članak bavi prilikama na saboru u Za- grebu, a drugi će se baviti sa prilikama na srpskom crkvenom kongresu u srijemskim Karlovcima. Pisac članka pokazuje, da pozna veoma dobro hrvatske prilike, koje sasvim uspjelo analizira i kritizira. Članak je pisan valjda dan prije, nego je obustavljena op- strukcija Frankovaca. Navodeći sve što su frankovci još prije imenovanja nove vlade podmetali koaliciji pa sve redom, dolazi do sasvim ispravna zaključka da djelovanje fran- kovaca ne može nikako biti djelovanje na- rodno, nego tuđinsko, inspirirano sa strane ; a koja je to tuđinska strana nije potreba da se reče. Historija 1 sofizmi.“) Već unaprijed nadali smo se raznim na- padajima sa strane političkih svojih proti- vnika, koji političkim sofizmima nastojaše omalovažiti, jer neuspješe pobiti čvrstim ar- gumentima, naša načela i naše političko sta- novište“. ,Ovako ,politički čoek“ u svom odgovoru na našu — kako je on nazivlje — poslanicu. U ostalom mi ne kušasmo pobiti njegova politička načela (a ima li ih ?), da li odbiti prikriti napadaj na politiku novoga kursa. Da li smo uspjeli? Samozvani dip/o- maticus najbolje zna, kad je već osjetio po- trebu, da se pere i previja u dva gromadna članka s različitim naslovom a istom sadr- žinom. A da, mi njega ne pobismo, pa i nijesmo mi — priznajemo — nego povjest. Kad pak njihova učenost dokaže da Napo- leon ne izvojeva Lombardiju sa 150.000 svoje i 70.000 talijanske vojske, osobito po- bjedama kod Mag nte i Solferina; da pru- skom pobjedom kod Sadove — usprkos svo- jih poraza kod Custozze i Visa — ne dobi Italija Mletačku ; da 100.000 austrijske vojske pridržane na talijanskoj granici ne bi bilo drugčije skrenulo bitku kod Sadove; da 27. god. padom Akropole ne pade ponovo grčka sloboda, te da do nje Grcima odlučno ne #) (Izabran je za presjednika konservativac grof U. Stolberg-Wernigerode, a centrum i socija- liste predali su kod izbora presjednika i potpresje- dnika prazne glasovnice. Op. Ur.) +%) Kasno stiglo za prošli broj. pomogne ni navarinska trovlasna pobjeda, ni rusko ratovanje na Tursku; da neočeki- vane pobjede Rusa nad Turcima, a osobito one kod Šipke.i Plevne ne priskrbiše Bu- garskoj slobodu, niti Srbije proširiše. Kad rekosmo — njihova učenost sve to dokaže, tad ne će nas, ,Venfant terrible“ pobiti, ili bolje naše sofizme, nego sama povjest, samu istinu i tad ćemo mi neustrašito s diploma- ticusom ustvrditi ,da je Italija, Grčka, Nje- mačka, Srbija i Bugarska stekla svoju slo- bodu i bez tuđinske pomoći“. Već u duhu zamišljamo slavlje, kojim će učeni svijet primiti iznašašća hrvatskog Jule Verne-a, pardon htjedosmo reći Mom- sena, i gledamo svu onu četu razglašenih historičara, kako se u kut povlače obješenih nosova, a naš Rabar - na koga nas uputi on sam, diplomaticus — strmoglavo pada sa svojom tvrdnjom: ,Tako se Italija dokopa slobode i ujedinjenja više tuđim nego li svojim oružjem, koristeći se doslijedno evro- pejskim prilikami i oslanjajući se na probu- đenu svijest i odlučnost svojih sinova“. (Str. 383). Htjelo se je diplomaticusu Rabarom po- kopati nas, a eto pokopao je sebe, ili bolje nije, jer on će već dokazati, da je povjest sofizam. Mi ćemo ga pako pustiti da doka- zuje, te se ne ćemo više ganuti, glede tog pitanja, smjesta uvjereni da je najbolje pu- stiti neku. čeljad da se peru i da se sofi- zmima u pranju još gore omrče : Frank docet. * # Kako je diplomaticus tvrd u povjesti, tako . u dokazima, Kojim obori vrijednost riječke resolucije, novog po- e i hoće da litičkog kursa. Na njihovo trabunjanje o madžarskom šovinizmu, nevjernosti itd. od- govorio je naš list najbolje onda kad je pi- sao ,da ćemo mi prvi javiti narodu nevjer- nost Madžara, ako do te dođe“. A mi smo zadnji put i ovo napisali: ,Dozvolimo ipak da je ovaj mir između nas.i Madžara pri- vremen, dakle da smo u primirju, a za tim da će se opet stara borba zapodjenati. Pi- tamo diplomaticusa, da li bi se nama bilo lakše održati u borbi s Madžarima bez slobode izbora, bez porote, bez nezavisnosti sudaca, bez zakona o štampi, bez općeg iz- bornog prava itd. itd. ili s tim uzakonjenim zakonima, te su se za vrijeme primirja pro- veli? Jeli nam se lakše uzdržati u borbi, imajući Srbe proti sebi, ili za vrijeme pri- mirja izjednačivši ih sebi, ili bolje došavši do stvarna uvjerenja, da smo jedan te isti narod ?* Stucanja i šaranja njihove učenosti ne će nas pomesti da se zahvatimo šolfica, a zaboravimo da nam on, diplomaticus duguje odgovor na gornje pitanje. Dakako da će to biti za doktora pseudonima malenkost, ali eto mi smo uvjereni da će se baš o tu ma- lenkost slomiti njegova učenost. Nevjerujete * a tad na djelo! Shvatili smo ono njegovo pitanje o bečkim i peštanskim napolijonima, a čudo nam je, da nije spomenuo i talijanske lire i srp- ske dinare. Vidi se, da mu slava Argasova kvari sne, pa nam je zato i zaboravio obna- roditi ta njegova narodnospasavajuća uNačela i političko stanovište“. To sino očekivali od čovjeka ,svijesna svoje dužnosti i popust- ljivosti bečkih okova“, a ne kojekakve lu- dorije po kojim bi se moglo zaključiti, da je diplomaticusova ,dužnost“ klevetati i de- nunmcirati. : Non-diplomaticus. Pisma iz Zagreba. Zagreb, 20. veljače. Iz hrv. sabora. -— U' saboru se već če- tvrti dan vodi debata o proračunu. Kod današnje sjednice uzeo je riječ nar. zast. Supilo, koji je više puta bio prekidan sa strane frankovaca. Osobito se je srdio Dr. Frank kad je Supilo tumačio uzroke postanku riječke re- zolucije. Došlo je do burne prepirke između govornika i D.ra Horvata. Govornik je ka- zao da će odmah položiti mandat, ako mu Dr. Horvat obratno od njegovih tvrdnja dokaže. Supilo je zatim značajnim crtama opisao Frankovo rovarenje proti novome kurzu. 1: Frankovog tađora. — Poznato je da neki rodoljubni i ugledniji članovi čiste“ stranke nijesu biii zadovoljni sa radom“ Dra Franka. Ipak je Dru Franku sa na- ručenim priznanicama pošlo za rukom zače- piti škulje, te je :bio ponovno izabran pre- sjednikom stranke. Nezadovoljnicima vod- stva D.ra Franka pošlo je za rukom da podpredsjedničko mjesto zauzme Dr. M. Starčević, dok je do sada podpresjednik bio frankovac Tkalčić. ,Starčevićanac“ novi list koga su pokrenuli lički starčevićanci nepre- kidno napada D.ra Franka, te iznaša na vidjelo njegove razne političke afere. Zazreb, 24. veljače. Banovo putovanje. — Ban je putovao u Budimpeštu a odatle u Beč. Povratio se je, a službeno se javlja da je zakon o tisku dobio predsankciju. U obranu glagoljice, Grdni atentat po- činjen sa strane Rima na našu narodnu sve- tinja — glagoljicu, nalazi u srcu Hrvatske golemi otpor, pa bi udarac uporavljen na- šemu narodu mogao zahvatiti samoga zače- tnika udarca. Progovorio je o tomu hrv. sabor, a za sutra sazvalo je sveukupno djaštvo bez ra- zlike stranaka veliku skupštinu, gdje će se raspravljati o stanovištu, kojeg bi imalo zauzeti hrv. djaštvo prama zadnjem daru“ rimske kurije. U saborskoj sjednici od petka kad je pop Zagorac interpelirag radi glagoljice, čuli smo iz usti predstavnika vlade, da će hrv. vlada poduprijeti pokret za glagoljicu, a u današnjoj sjednici primljen je jednoglasno predlog predsjednika šabora D.ra Medako- vića, da se biskupima sakupljenim u Zadru pošalje brzojav, kojim se traži, da se naši biskupi zauzmu za glagoljicu. Brzojav po- slan na ruke biskupa Uccellini glasi ovako: Sabor kraljevine Hrvatske jednodušnim se: zaključkom obraća na biskupe Dalmacije, da najodlučnije ustanu na obranu glagoljice kao svetinje i prava čitavog naroda. — Predsjedništvo sahora Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. : Zagreb, 35. veljače. Proračun prihvaćen — Najnovija kome- dija D.ra Franka. — VU sab, sjednici od subote nakon zaključne riječi izvijestitelja proračunskog odbora D.ra Potočnjaka primio je sabor velikom većinom glasova proračun za podlogu specijalne debate, koja će danas započeti. Dr. Frank priuštio je svojim teličima jedno novo iznenađenje, a to je njegova iz- java da ,Dranga“ nema. 'To najveći živući zajedno sa Zatlukom i Flegovićem dokazuje u hrv. saboru, a Hrv. Pravo“ piše da je 46