U DUBROVNIKU, 6. ožujka 1907. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- zemstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine, smatra se - mire s predbrojen i za došasto polugodište. - kome Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. , OOO Štamparija DeGiulli i dr. nn RE m tomanttieni "Dubrovnik, 6. ožujka. Novi izborni red za car. vijeće (& 4.) propisuje da: zemaljsko zako- nodavstvo može odrediti, da oni koji imadu izborno pravo, dužni su, da ga aktivno vrše; i pridržaje istome zakonodavstvu vlast da izdade točni- jih propisa o dužnosti biranja i drugih odredaba. Odatle slijedi, da prije nego se dođe do izbornog čina, tre- ba da bude popunjen izborni red sa strane kompetentnog. pokrajinskog zastupničkog tijela. Očita je dakle potreba, da pokrajinski sabori budu pozvani u svrhu, da glasuju zakon u tomu smislu. Inače bi zemaljska zastupstva bila prikraćena u svojim ustavnim pravima, a izbore ne bi se moglo smatrati zakonito obavljenim. To kažemo, jer se ne da poreći, da zaključci pokrajinskih zakonodavstva moraju imati bitan upliv na ispadak samog izbora. I državna vlast pokazala je, da dijeli to mnijenje pozivljuć ostala pokrajinska zastupstva ove pole mo- narhije, u kojoj se sada Dalmacija faktično nalazi, uslijed njezinog pri- vremenog statuta, da viječaju o to- mu i stvore dotične propise, te tako popune tu očitu zakonsku prazninu. , Ipak rekbi da se sa Dalmacijom, zemljom iznimaka, neprekidno izlo- ženom svakovrsnim upravnim ekspe- rimentima, namjerava i u ovomu _pra- viti iznimku, mimoišavši ustavno pravo sabora. Mislimo zbog toga, da vrijedi, da ta stvar bude javno pretresana. Ovo ističemo, pošto smo uzalud če- kali dosada, da to važno pitanje, o kom, po našem mnijenju, zavisi za- konitost dojdućih izbora, bude s koje druge strane iznešeno. Kažemo za- konitost izbora, jer smo uvjereni, da kad bi biranje slijedilo na krnjastim i nepotpunim odredbama, izbori bi bili ništetni, što car. vijeće moralo bi priznati prigodom ovjerovljenja, jer nije dopuštena sumnja, da bi se zakonodavno središnje # tijelo u tom pitanju pustilo zavesti, te pred izo- braženim svijetom izložilo, da ugodi stanovitoj struji, koja rekbi da za time teži, da se kod nas upravlja po sredovječnim receptima Meternikova IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE mm—————————————————————> mm —————————————————— ——— godbi uz razmj POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvali plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po eran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. sustava, koji je nekad i samu mo- narhiju doveo do ruba propasti. . Tu spadaju i ona svakojaka čudna obe- ćanja, grožnje svake :vrsti i podmi- ćivanja; a napokon tendencijozne, lažne, opake izmišljotine, :kojim se naumljeno hoće da prikaže kao su- krivce nekakve nove vrste državnog zločina, sve one rnieodvisne elemente, koji u našim domorodnim redovima vojuju, te ne traže drugo, nego da se svečano učinjena obećanja ispune i da se vrši opsvojeć. zakon i svakom poznata zavjernica. U takom stanju mislimo, da je zgodno istaknuti ovo pitanje i za to, da se ogradimo proti svakoj poslje- dici, koju bi se eventualno moglo hotjeti unaprijeda da izvede iz is- patka nezakonito obavljenih izbora, na teret današnjeg našeg državno- pravnoga položaja. To treba nadasve u ovom času, gdje se sa stanovite strane hoće da upotrebi svako sred- stvo, da Dalmacija pitanje, koje od polu vijeka nazad sačinja stožernu tačku cijele naše zaboravi ono politike i svijeh borba, koje se u nas vode, biva pitanje sjedinjenja sa Hr- valskom. To. kažemo, jer je uzaludno tajati, da struja, koja je u posljednje doba tako bezobzirno i bijesno podigla oholu glavu, ne teži za drugim nego za tim, kako bi isposlovala u našoj pokrajini zastupstvo protivno sjedi- njenju. Nije naša krivnja, ako pod priti- skom onih čimbenika, koji pričaju teoriju novu, da Dalmaciju treba po- novno osvojiti, stvari suse razvile tako, da državnoj vlasti poziv sabo- a u ovaj čas pred izbore bila bi stvar neugodna i teška. Tim smo skromno naše mnije- nje izrekli. Sad je red, da nadležni faktori jave, što oni misle u tom pogledu. To žudimo tim više, u ko- liko cijenimo, da poziv sabora sada bio bi i s drugog gledišta koristan, jer bi stavio narodno zastupstvo na- še u položaj, da iznese na javnost svoje žalbe i tegobe proti svemu o- nomu, što od nekog vremena truje javni život u našoj zemlji, gdje su NARODNA MEPUBLIKA HRVATSKA NAUČNA BIBLIOTEKA, Lio.ć šik inicijativom*i pod uplivom svakomu dobro poznate konsorterije, napadaji potvore i progonstva svake vrsti postali obična stvar. P. Č. Kandidatura Tresića. — G. Niko vit. Duboković bio je dobio nalog od uprav- nog odbora, da pozove na sastanak načel- nike otoka, da se izjave o kandidaturi u tom izbornom srezu. Taj je sastanak bio dne 4. o. mj. G. Dr. Pero Čingrija primio je o tom ovaj brzojav :' Današnja skupsti- na načelnika i zastupnika triju otoka pro- glasila je svojim kandidatom Dr. Tresića“. Sinj. — U Sinju je Dr. Mazzi istakao svoju kandidaturu. Kaže da stoji na teme- lju zadarske i rije ške resolucije. Svećenstvo je pak imalo svoj saštanak te odlučilo pe- bijati ovu kandidaturu. S Pelješca, 4. reljače. — Na sastanki u Metkoviću, na kojem se odlučilo o kan- didaturi za naš izborni kotar, bili su i ne čelnici Kune i Janjine. Ovi su učinili je- dnu netaktičnost, radi koje je obvladalo i neko nezadovoljstvo i kod samih resolaćije- naša; nijesu naime, prije polaska tamo ni najmanje propitali za mnijenje ni viđenije općinare u pogled kandidature zastupnika. Ima ih i takovih — resolucijonaša' — koji u Vukoviću ne vide odlučnog resolucijonaša. Što se tiče netaktičnosti odnosnih na- čelnika, uvjereni resolucionaš može zamjeriti, ali ne smije za to okrenut na korist stranke protivne resoluciji za inad načelnika, jer u tom slučaju postaje smiješan. Bit će prigo- de, i mi se nadamo da će kandidat Vauko- vić ubit u zametku sve sumnje u njegovo resolucijonaštvo, koje se po krajini — uzroke ne spominjemo — šire. Vladina izborna akcija. — Govo- reći o milijunima, koje je vlatla obećala u oči izbora, Dubrovnik“ pripovijeda ovu priču : I ciganin je obećao veziru, .da će mu kroz deset godina naučiti magarca da govo- ri, Uhvatio ga drugi i psuje ga, kako je mogao što takova obećati, jer da će poslije deset godina platiti glavom, pošto je to ne- moguće. ,Ne luduj, jadan — odgovača hla- dnokrvno ciganin — erknuće ili magare ili ja ili vezir“. Pismo iz Trstu. Nije meni, a uvjeren sam, da nije nijed- nomu poštenomu resolucijonašu, do moralnog rušenja osoba protivničkih, nego do pobija- nja njihove politike lealno svim dopuštenim sredstvima, a nadasve istinitim tvrdnjama. A ako se pogdjekad pređu granice, nehotice, nije sramota koraktiuti natrag, jer ako ve- kroz deset godina / Hg