nn no samo i u prvom redu prama a- neksiji, bili bi po svoj prilici prište- dili zemlji kušnje, koje joj u Beču spravljaju. Dalmatinske ljepote. Mnogo se pisalo i pisaće se po feljeto- nima bečkih novina o Dalmaciji, pa ipak ogromna većina društvenih bečkih krugova nema pravoga pojma o znamenitosti i ljepo- ti austrijske Rivijere“, kako je oni nazivlju. Dakako, da se tome .nije čuditi, dok u či- tankama pučkih njemačkih škola revni pe- dagozi pričaju o Dalmaciji takovih grozota, da se čovjek uprav mora snebivati. Koje čudo, da glas svih onih, te su dosada pozi- vali strance, da ne hrle u Italiju, ostao je glas ,vapijućeg u pustinji“, ako se Dalma- cija prikazuje kao leglo razbojnika i troglo- dita ? Ovih je dana u ,Neues Wiener 'Tagblatt“ napisao Dr. H. Werner krasan podlistak o Dalmaciji. ,Da čovjek vidi Dalmaciju — nastavlja nakon kratkog uvoda Dr. Werner — da uživa njene velike ljepote i čar nje- nih predjela, mora se polagano voziti od mjesta do mjesta, od otoka do otoka. Žalo- sno je samo, da na onim lijepim mjestima, koja leže daleko od civilnog saobraćaja, nije se do sada pobrinulo ni na najprimitivniji način za strance. Dok čovjek gotovo na svakom koraku susreće sudove, poglavarstva, i ,dogane*, hotelima nema mjesta ni za li- jeka. A kako su privlačivi i prikladni za odulje stanovanje oba dragulja. venecijanske arhitekture, Trogir i Korčula Kako se ubavo spušta k solinskoj uvali, bogata Rivijera od sedmoro Kaštela. Kako je svježe zelenilo inače tamnih maslina i smokava? Pa usji- kos mirnoće dobijaš posvuda utisak izumr- log života. Nekadanje bogatstvo je iščezlo ; ali u ovim mjestima prošlog sjaja, među bogato ukrašenim škrpjelima, među grbovima i kipovima, na raskošnim skalinadama i balkonima, svuda, svuda se. miče svagdanji život. A vani na obali veselo rade mornari i ribari a djevojke uz smjeh i pjesmu peru svoje rublje. A tamo preko, među vinogra- dima i maslinjacima pasu vesele ovce i ko- ze“, — Govoreći na dalje o Visu, nastavlja pisac: ,Već ova prividna praznina na Visu, opominje nas na čitava mjesta u Dalmaciji, gdje cjela sela su potpuno pusta i ostavljena, kao n. pr. otok Lopud. Stari stanovnici su izumrli, mladi odbjegli k novim nadama. Nema ništa melanholičnijeg u mjestu, doli od svojih ukućana ostavljene kuće. Još nije razvalina a kroz otvorena vrata i zijevajuće prozore zviždi vjetar a u noći prolijetaju šišmiši. Izumrli život, uzidana prošlost ! U opće bogata je na utiscima, kao ni- jedna zemlja, ova od naravi takvim ljepo- tama nadarena a od kulture zapuštena Dal- macija. Melanholičari bi je morali izbjegavati, ako žele bit slobodni od pomisli na smrt. Pa sanio već more pred nama sa njegovom nedoglednom i jednoličnom igrom valova! A za nama visoke i hladne planine, drugo ogromno more grozne pustoši ' Možda ne djeluje ovaj dvostruki pogled nigdje tako strašno kao sa Srđa kod Du- brovnika. Neomeđen pruža se pogled preko širokih vodenih poljana put zapada, gdje * lagano zapada sunce, & u rume:"* ?:hoko dolje sjaje se Dubrovnik se i čipresima. Ali za je? pajsaž. Još lebdi crveno sunce nad vodom, ali je već izgubilo moć, kojom pozlaćuje. Već: se polagano utapa u tamne valove ; kao velika, krvava suza " pliva na vodi, tad uronljuje, razlijeva se po valovima. Slične ,Stimmunge“ nalazi čovjek samo na Marjanu. A. kad .bi hotio, da nađeš na zemlji stan blaženih genija velikodušna odricanja, gdje drugo bi ga našao, ako ne na mirnom Lokrumu ? Cio otok je od naravi jedan park pun čempresa, mirta i pinja, sa zaraštenim putevima, propalim stepenicama te vode k moru i kamenim uvalama. 'Snatriti i spominjati! Drugo ti ne bi mogla duša. U starom ružama i leandrama punom samostanu, stanuju Dominikanci. Ba- cih pogled u jednu ćeliju: sjedaše fratar i slikaše svoga brata, koji u susjednoj sobi izvađaše na harmoniju nježne tonove : njega umjetnosti u samostanu, ko u srednjem vi- jeku. Šteta, što čovjek ne može, da dulje ovdje ostane. Jedna barkassa na petrolje dovede te u' Dubrovnik u 20 minuta. Iz grada ne možeš uživati more, jer je opko- ljen židovima, već treba izić u luku ili na gradski park, koji je povrh mora dosta vi- soko. Šetnja uz ubalu kao na istarskoj Ri- vijeri doduše nema, ali je za to put od sv. Jakoba, pun agava. Na sreću Dubrovnik je tako slikovito namješten, da se čovjek neće umoriti, ako uzađe uz male ulice lijevo i desno Straduna i razgleda način gradnje, i cvijeće. koje je tako ukusno poredano po balkonima i prozorima. A kako je to sliko- vito na Poljani! Domaći, iz okolice, Boš- njaci, ilustrovani predgovor slikovitom is- toku“. Beč, 4. III. 07. Josip Gyra. Naši dopisi. Skradin, ožujka 1907.*) Da Vas nešto pobliže sa skradinskim prilikam upoznam. Konglomerat ljudi, od kojih se danas sastoji vladajuća stranka u Skradinu, veoma šareno izgleda. Osobe su to među sobom združene većinom iz osob- nih mržnja i sebičnih aspiracija, bez kakvog zanosa za hrvatsku stvar i načelo. Sam njihov vođa, kad se je pojavila politika novog kursa, nije se znao odlučit kuda će. Ali prisiljen ražnim okolnostima morao se je i ako ne rado maknuti, te je preko noći uskočio među čiste“. — (Zna on kakvi vjetar danas duva)! — Da ne bi pak sasvim izgubio prvašnji terrain, odlučio je da općina ima finktivno pripadati hrvat- skoj stranci. Nu bijedni načelnik doživljava veoma neugodnih časova. Dok po befelu zastupa općinu na sastanku načelnika i za- stupnika u Spljetu, u isto doba , Radničko Društvo“, u čijoj upravi i on sjedi, brzo- javno pozdravlja pravašku skupštirtu u Du- brovniku. Nekome će izgledati, da je to sasma korektno, ali nama se čini, da nije baš tako. — lati tobož resolucionaški na- čelnik, presjednik je -,čiste“ Hrvatske skra- dinske čitaonice. Kako se to tumači? Fur- timaške novine kao ,Prava“ i Kruna“ sve u šesnaest dižu do nebesa ljude današnje općine, možđa zato što isti kažu da pripa daju hrv. stranci, a neće da priznaju Srbe kao jednokrvnu braću ? : Razumije se, da se oni šepire radika- i nepatvorenim hrvatstvom, i ako + abičnu reservu. bar svako osam dana obijaju pragove šiben- skog Poglavarstva, a nijesu zadovoljni, ako najmanje jednom na mjesec ne učine es- kurziju do Zadra, da obiđu sve moguće presidije. : To su ljudi, koji bi za hrvatstvo u va- tru i u vodu, ali se zato ipak obraćaju br- zojavno Poglavarstvu, da raspusti Hrvatsku čitaonicu, jer da tobož nije zakonito birana uprava, budući oni istupili. Deliriam im ne dopušta, da barem jednom na sedmicu ne počaste čitaoce kakvom ,senzacijonalnom“ brzojavkom u ,Kruni“, te kada sa svih strana navrve ispravci o tom, onda kao po- liveni šute. Napokon to su ljudi, koji se i Talija- nima ulagivaju, davajuć'im svjedodžbe o i- mućtvu i poštenju, na što im Talijani sje- gurno neće biti zahvalni. Skradin, 6 marča. Jučer smo ustrojili izborne odbore, toli uži koli širi, za nastajuće izbore za carevin- sko vijeće, kao i u obće za vođenje stra- načkih posala. Ovi odbori stoje na programu hrvatske stranke a u oporbi sa današnjom općinskom upravom u Skradinu. Suviše na- glasit nam je da mjesni odbor srpske stranke iskljucivo sa ovim odborom rješavati će pi- tanja stojeća na stanovištu zadarske re- solucije. Lica užeg odbora slijedeća su: pred- sjednik Matas Vinko, podpredsjednik Marin Petar, tajnik Corubolo Josip, blagajnik Ma- rin Frano. Širi odbor pako sačinjavaju 24 člana iz mjesta i okolice. Ran Slano, 5. ožujka Uslijed odreke na načelničko mjesto gosp. Luja Milića danas je ovo općinsko vijeće jednoglasno, aklamacijom izabralo za načelnika odličnog našeg gospodina Antuna Glunčića pok. Vlaha, dosadanjeg 1. prisjed- nika, a na njegovo mjesto, za prvog prisjed- nika bio je biran čestiti rodoljub gosp, Pero Stražičić pok. Vicka. : Obojica su odlični rodoljubi te smo sje- gumi, da će oni sa svojim starim drugovima u općinskoj upravi znati pošteno i rodoljubno voditi našu općinu. —_ Pogled po svijetu. > Za carinsku rastavu od Ugarske. — Njemački agrarci zaključili su podnijeti u češkom saboru predlog glede nagodbenili pregovora s Ugarskom, kojim se pozivlje vlada da se smjesta zauzme za gospodarsku rastavu Austrije od Ugarske. Schčnererovci i njemačka napredna stranka pripravljaja također slične predloge. Akcija pokrenuta u češkome saboru u pitanju nagodbenih pregovora između Au- strije i Ugarske naišla je na odziv i u mo- ravskom saboru. Nakon odulje debate pri- mljena je u utornik u moravskom saboru jednoglasno: odnosna resolucija. Otvor ruske državne dume. — U utorak otvoreno je zasjedanje ruske dume. štva, nego je carski ukaz pročitao podpred- sjednik državnog vijeća Golubjev. nja ukaza ustali su članovi oko 100 na broju, te klicali