nn

no samo i u prvom redu prama a-
neksiji, bili bi po svoj prilici prište-
dili zemlji kušnje, koje joj u Beču
spravljaju.

 

Dalmatinske ljepote.

Mnogo se pisalo i pisaće se po feljeto-
nima bečkih novina o Dalmaciji, pa ipak
ogromna većina društvenih bečkih krugova
nema pravoga pojma o znamenitosti i ljepo-
ti austrijske Rivijere“, kako je oni nazivlju.
Dakako, da se tome .nije čuditi, dok u či-
tankama pučkih njemačkih škola revni pe-
dagozi pričaju o Dalmaciji takovih grozota,
da se čovjek uprav mora snebivati. Koje
čudo, da glas svih onih, te su dosada pozi-
vali strance, da ne hrle u Italiju, ostao je
glas ,vapijućeg u pustinji“, ako se Dalma-
cija prikazuje kao leglo razbojnika i troglo-
dita ?

Ovih je dana u ,Neues Wiener 'Tagblatt“

napisao Dr. H. Werner krasan podlistak o
Dalmaciji. ,Da čovjek vidi Dalmaciju —
nastavlja nakon kratkog uvoda Dr. Werner
— da uživa njene velike ljepote i čar nje-
nih predjela, mora se polagano voziti od
mjesta do mjesta, od otoka do otoka. Žalo-
sno je samo, da na onim lijepim mjestima,
koja leže daleko od civilnog saobraćaja, nije
se do sada pobrinulo ni na najprimitivniji
način za strance. Dok čovjek gotovo na
svakom koraku susreće sudove, poglavarstva,
i ,dogane*, hotelima nema mjesta ni za li-
jeka. A kako su privlačivi i prikladni za
odulje stanovanje oba dragulja. venecijanske
arhitekture, Trogir i Korčula Kako se ubavo
spušta k solinskoj uvali, bogata Rivijera od
sedmoro Kaštela. Kako je svježe zelenilo
inače tamnih maslina i smokava? Pa usji-
kos mirnoće dobijaš posvuda utisak izumr-
log života. Nekadanje bogatstvo je iščezlo ;
ali u ovim mjestima prošlog sjaja, među
bogato ukrašenim škrpjelima, među grbovima
i kipovima, na raskošnim skalinadama i
balkonima, svuda, svuda se. miče svagdanji
život. A vani na obali veselo rade mornari
i ribari a djevojke uz smjeh i pjesmu peru
svoje rublje. A tamo preko, među vinogra-
dima i maslinjacima pasu vesele ovce i ko-
ze“, — Govoreći na dalje o Visu, nastavlja
pisac: ,Već ova prividna praznina na Visu,
opominje nas na čitava mjesta u Dalmaciji,
gdje cjela sela su potpuno pusta i ostavljena,
kao n. pr. otok Lopud. Stari stanovnici su
izumrli, mladi odbjegli k novim nadama.
Nema ništa melanholičnijeg u mjestu, doli
od svojih ukućana ostavljene kuće. Još nije
razvalina a kroz otvorena vrata i zijevajuće
prozore zviždi vjetar a u noći prolijetaju
šišmiši. Izumrli život, uzidana prošlost !

U opće bogata je na utiscima, kao ni-
jedna zemlja, ova od naravi takvim ljepo-
tama nadarena a od kulture zapuštena Dal-
macija. Melanholičari bi je morali izbjegavati,
ako žele bit slobodni od pomisli na smrt.
Pa sanio već more pred nama sa njegovom
nedoglednom i jednoličnom igrom valova!
A za nama visoke i hladne planine, drugo
ogromno more grozne pustoši '

Možda ne djeluje ovaj dvostruki pogled
nigdje tako strašno kao sa Srđa kod Du-
brovnika. Neomeđen pruža se pogled preko
širokih vodenih poljana put zapada, gdje

* lagano zapada sunce, & u rume:"*  ?:hoko
dolje sjaje se Dubrovnik se
i čipresima. Ali za je?

pajsaž. Još lebdi crveno sunce nad vodom,
ali je već izgubilo moć, kojom pozlaćuje.
Već: se polagano utapa u tamne valove ;
kao velika, krvava suza " pliva na vodi, tad
uronljuje, razlijeva se po valovima. Slične
,Stimmunge“ nalazi čovjek samo na Marjanu.
A. kad .bi hotio, da nađeš na zemlji
stan blaženih genija velikodušna odricanja,
gdje drugo bi ga našao, ako ne na mirnom
Lokrumu ? Cio otok je od naravi jedan park
pun čempresa, mirta i pinja, sa zaraštenim
putevima, propalim stepenicama te vode k
moru i kamenim uvalama.

'Snatriti i spominjati! Drugo ti ne bi
mogla duša. U starom ružama i leandrama
punom samostanu, stanuju Dominikanci. Ba-
cih pogled u jednu ćeliju: sjedaše fratar i
slikaše svoga brata, koji u susjednoj sobi
izvađaše na harmoniju nježne tonove : njega
umjetnosti u samostanu, ko u srednjem vi-
jeku. Šteta, što čovjek ne može, da dulje
ovdje ostane. Jedna barkassa na petrolje
dovede te u' Dubrovnik u 20 minuta. Iz
grada ne možeš uživati more, jer je opko-
ljen židovima, već treba izić u luku ili na
gradski park, koji je povrh mora dosta vi-
soko. Šetnja uz ubalu kao na istarskoj Ri-
vijeri doduše nema, ali je za to put od sv.
Jakoba, pun agava. Na sreću Dubrovnik je
tako slikovito namješten, da se čovjek neće
umoriti, ako uzađe uz male ulice lijevo i
desno Straduna i razgleda način gradnje, i
cvijeće. koje je tako ukusno poredano po
balkonima i prozorima. A kako je to sliko-
vito na Poljani! Domaći, iz okolice, Boš-
njaci,  ilustrovani predgovor slikovitom is-
toku“.

Beč, 4. III. 07.

Josip Gyra.

 

Naši dopisi.
Skradin, ožujka 1907.*)

Da Vas nešto pobliže sa skradinskim
prilikam upoznam. Konglomerat ljudi, od
kojih se danas sastoji vladajuća stranka u
Skradinu, veoma šareno izgleda. Osobe su
to među sobom združene većinom iz osob-
nih mržnja i sebičnih aspiracija, bez kakvog
zanosa za hrvatsku stvar i načelo.

Sam njihov vođa, kad se je pojavila
politika novog kursa, nije se znao odlučit
kuda će. Ali prisiljen ražnim okolnostima
morao se je i ako ne rado maknuti, te je
preko noći uskočio među čiste“. — (Zna
on kakvi vjetar danas duva)! — Da ne bi
pak sasvim izgubio prvašnji terrain, odlučio
je da općina ima finktivno pripadati hrvat-
skoj stranci. Nu bijedni načelnik doživljava
veoma neugodnih časova. Dok po befelu
zastupa općinu na sastanku načelnika i za-
stupnika u Spljetu, u isto doba , Radničko
Društvo“, u čijoj upravi i on sjedi, brzo-
javno pozdravlja pravašku skupštirtu u Du-
brovniku. Nekome će izgledati, da je to
sasma korektno, ali nama se čini, da nije
baš tako. — lati tobož resolucionaški na-
čelnik, presjednik je -,čiste“ Hrvatske skra-
dinske čitaonice. Kako se to tumači? Fur-
timaške novine kao ,Prava“ i Kruna“ sve
u šesnaest dižu do nebesa ljude današnje
općine, možđa zato što isti kažu da pripa
daju hrv. stranci, a neće da priznaju Srbe
kao jednokrvnu braću ? :

Razumije se, da se oni šepire radika-

i nepatvorenim hrvatstvom, i ako

+ abičnu reservu.

bar svako osam dana obijaju pragove šiben-
skog Poglavarstva, a nijesu zadovoljni, ako
najmanje jednom na mjesec ne učine es-
kurziju do Zadra, da obiđu sve moguće
presidije. :

To su ljudi, koji bi za hrvatstvo u va-
tru i u vodu, ali se zato ipak obraćaju br-
zojavno Poglavarstvu, da raspusti Hrvatsku
čitaonicu, jer da tobož nije zakonito birana
uprava, budući oni istupili. Deliriam im ne
dopušta, da barem jednom na sedmicu ne
počaste čitaoce kakvom ,senzacijonalnom“
brzojavkom u ,Kruni“, te kada sa svih
strana navrve ispravci o tom, onda kao po-
liveni šute.

Napokon to su ljudi, koji se i Talija-
nima ulagivaju, davajuć'im svjedodžbe o i-
mućtvu i poštenju, na što im Talijani sje-
gurno neće biti zahvalni.

Skradin, 6 marča.

Jučer smo ustrojili izborne odbore, toli
uži koli širi, za nastajuće izbore za carevin-
sko vijeće, kao i u obće za vođenje stra-
načkih posala. Ovi odbori stoje na programu
hrvatske stranke a u oporbi sa današnjom
općinskom upravom u Skradinu. Suviše na-
glasit nam je da mjesni odbor srpske stranke
iskljucivo sa ovim odborom rješavati će pi-
tanja stojeća na stanovištu zadarske  re-
solucije.

Lica užeg odbora slijedeća su: pred-
sjednik Matas Vinko, podpredsjednik Marin
Petar, tajnik Corubolo Josip, blagajnik Ma-
rin Frano. Širi odbor pako sačinjavaju 24
člana iz mjesta i okolice.

Ran

Slano, 5. ožujka

Uslijed odreke na načelničko mjesto
gosp. Luja Milića danas je ovo općinsko
vijeće jednoglasno, aklamacijom izabralo za
načelnika odličnog našeg gospodina Antuna
Glunčića pok. Vlaha, dosadanjeg 1. prisjed-
nika, a na njegovo mjesto, za prvog prisjed-
nika bio je biran čestiti rodoljub gosp, Pero
Stražičić pok. Vicka. :

Obojica su odlični rodoljubi te smo sje-
gumi, da će oni sa svojim starim drugovima
u općinskoj upravi znati pošteno i rodoljubno
voditi našu općinu. —_

Pogled po svijetu. >
Za carinsku rastavu od Ugarske.
— Njemački agrarci zaključili su podnijeti
u češkom saboru predlog glede nagodbenili
pregovora s Ugarskom, kojim se pozivlje
vlada da se smjesta zauzme za gospodarsku
rastavu Austrije od Ugarske. Schčnererovci
i njemačka napredna stranka  pripravljaja
također slične predloge.
Akcija pokrenuta u češkome saboru u
pitanju nagodbenih pregovora između Au-
strije i Ugarske naišla je na odziv i u mo-
ravskom saboru. Nakon odulje debate pri-
mljena je u utornik u moravskom saboru

jednoglasno: odnosna resolucija.
Otvor ruske državne dume. — U
utorak otvoreno je zasjedanje ruske dume.

 

štva, nego je carski ukaz pročitao podpred-
sjednik državnog vijeća Golubjev.
nja ukaza ustali su članovi
oko 100 na broju, te klicali