God. XVI. U DUBROVNIKU, 13. ožujka 1907. Broi 21. CRVENA HRVATSKA Cijena j je listu o oaasliui Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Izjava vourske viade 0 _—- željezničkoj svezi Dalmacije. U subotu je državni tajnik u mi- niši starst“u trgovine Dr. Szterenvyi dao pred puagnatskom kućom u Budim- pešti željena razjašnjenja u _ poslu dalmatinske željeznice. Uzeo je kao prigodu zato riuipalocije zastupni- ka gen. Tomičića, koji je bio tao ininist" da li Tom jilas" željezničke mreže ova že- re kuda bi ljeznica P M: tualno sa i kad će se graditi. i Dase shvati odgovor Szterenyi- < Jev treba da željeznicu treba da gradi Ugarska. zapi- ti! E ićia je u no- viđena, even- držati na _ umu, ovu Na Austkiju ne bi otpala nego pru- pa kad troškove za ga od Kuina do granice, Ugarska treba da nosi gradnju, # korist od željeznice vući . će ogromnim dijelom Austrija, u ru- kama koje, kao za sad faktične gospo- darice Dalmacije — bio bi i izvoz i razumljivo je, da Ugarska želi upotrebiti to, da dobije odštetu. uvoz, Ta odšteta, koju Szterenyi nije. izbliže označio, sastojala bi, kako bečke novine kažu, u direktnoj svezi Ugarske sa Prusijom, tako da ne bude izvoz u Njemačku vezan na dugi put kroz Beč. Odgovor Szterenyijev ne može nas dakle zadovoljiti, jer bi bilo više vrijeme, da se pitanje dalm. željez- nice riješi bez obzira na _ interese drugih, ali po njemu razabiremo ipak da Ugarska nije protivna gradnji že- ljeznice te da nije istina, što vlada austrijska hoće da nas uvjeri, da ne ćemo dobiti željeznice, jer Madžari ne če. Madžari hoće; da je. po nji- hovu, željeznica bi se izgradila kroz pet godina, ministarstvo trgovine ugarsko gradnju je već i financija- lizovalo, a ako se ne bude gradilo, kriv će bit opet Beč, koji voli inte- rese svoje nego interese dalmatinske pepeljuge. Neka se on na korist Dal- macije odreče protivljenja ugarskim željama, pa će Dalmacija dobiti, že- ljeznicu. Szterenyi je kazao ovo: Sveza željeznička među Hrvatskom i Dalmacijom raspravravljala se u kabinetu za Dubrovnik i za Austro-U išo na godinu 10 K. Za ino- zemstvo u K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. Štamparija DeGiulli i dr. ae već od ljeti prošle*godini. S ugarskog sta- novišta nema ova željeznica u pogledu pro- metnom i ekonomskom nikakve znamenito- sti. Donekle je znanfinita za Hrvatsku, jer Od velike je znamenitosti za Dalmaciju, za koju zem- presijeca predio bez željeznice. lju ugarska vlada i javno mnijenje, kao što je poznato, goji najveće i najtoplije sim- patije i koje svezu sa zalađem ona je sklo- na poduprijeti i pod &ijenu žrtava, dakako samo u slučaju, ako je ona motivirana :eko- nomno političkim obzirima, t. j. ako je skop- čana sa nekim probicima U garske. Pošto je nabrojio tri moguće limije 1 isključio a priori onu kroz dolinu Une, na- stavlja: Ugarska je vlada sklona pristati na koju mu drago od prve dvije, ali traži, po- što je gradnja vezana s>velikim troškovima za ugarsku državu, da austrijska vlada, za koju je od velikog interesa, da ova željez- nica uspije za svezn Austrije s Dalmacijom, pristane na neke protu prijedloge ugarske vlade. koji doista gliosištt svezi sa ovom željeznicom, već odnose se na druge kra- jeve, ali na takove krajeve, gdje se radi o ugarskim gospodarskim i prometnim probici- ma prvoga reda. Takovi su to probici, da ugarska vlada cijeni da može računati na njihovo udovoljenje sa strane austrijskog ministarstva i bez rekompensacija. Ne može se upustiti u potankosti, ali u dotično vlade, može ime ministra trgovine, dati umirujuću izjavu, da ugarska vlada, 1 koliko bude ovom drugom željezničko političkom polju, koje Ugarska goji prama Dalmaciji i interesa Hrvatske Austrija dala rekompensacije u zbog toplih simpatija, ne će sa svoje strane planu stvarati nikakvih za- prjeka. Može ići dalje i izjaviti, da je mi- nistar trgovine uz pristajanje ministarskog vijeća osigurao i financijalizovanje ove že- ljeznice , Vlada je preuzela toliko žr- tava za ugar sko državne željeznice, da grad- nja ove žeijeznice samo zavisi 0 tomu, hoće li austrijska vlada pristati na izmjenične usluge u spomenutim drugim relacijama, na koje:u ostalom cijeni da Ugarska ima pravo računati. Po ovoj izjavi očito je dakle, da ako Austrija ne pristane. na prijed- loge Ugarske, Ugarska ne će pristati na gradnju željeznice, a to žalimo. Nu u tomu slučaju reklo bi se da, ne će samo nastradati dalmatinska željeznica, nego cijela nagodba, koju - se muče da izgrade. Imali bismo dakle tada u monarhiji krizu, koju bi Dalmaciji bilo: željeti u mnogom pogledu. S druge strane treba istaknuti i to, da su ovi protuprijedlozi ugarski NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA NAŠČIA BIBLIOTEKA, DUBO NIK IZLAZI SVAKE SRIJEDE. I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi ufedništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvali plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po pe godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. =—-— mars rum —m——m———m—m—>—m —_——m—=—_—=—==—m = —m=—uaummmmmsrmusscMmmmmmmmemsnam mu o kojim je Szterenvi govorio takove naravi, da ih Madžari u svoje ekonomske nezavisnosti ne mo- gu napustiti. Bolje je, da je pitanje dalmatinske željeznice interesu vezano s ta- kovim zahtjevima, nego s drugim, koje bi mogli lakše bataliti. Jesmo li imali Krivo? Bilo je to nazad dvije godine, kada smo po nekim biljezima navije- stili združeni napadaj Beča i Rima na našu narodnost. Ustali smo tada proti tako zvanom furtimaštvu, koje je ljuljajuć narod u varavoj vjeri, da su nam Beč i Itim prijatelji, htjelo ga uspavati, nek ne vidi, što mu. pro- tivnici spremaju. I podigla se s izvje- sue sirane hajka na nas. da smo proti vjeri, zato što smo rekli, da :u nam interesi narodnji preči od inte- resa i Rima i Beča, i uspjelo im za- vaditi nas sa jednim dijelom svećen- stva. Među ovim ima i pravaša, koji su jedva dočekali, da razdora ali kad smo vidjeli uz njih i aje ni- do dođe, ljude, u kojih narodne osj« jesmo smjeli ni mogli sumnjati, za- boljelo nas je u dušu — ne zbog nas, jer smo znali, da će nam skora budućnost dati nego zbog smutnje, koju je protivniku uspjelo posijati u narodne redove. A što smo doživjeli? Zaludu je tajati, raskol je u svećenstvu tu, a ovaj je nastao baš u povodu onoga, što smo predviđali i nagoviještali. Ona stoljetna borba između latin- skog i narodnog svećenstva rasplam- tala se baš sada do neslućene visine. Latinski Rim, siguran pomoći nje- mačkoga Beča, pregnuo je, da nas polatini, da izbriše sa ovih obala i posljednje tragove onoga bogoslužja, komu dosta i dosta imamo zahvaliti, što smo se kao narod nšćuvali. Iz crkava hoće da nam istjeraju slatki materinji jezik, kojim smo prvu mo- litvu protepali, a kad je hrvatski sa- pravo, bor zaželio, da biskupi to ne dopuste, našlo se, ko će svjetovati hrvatskoga kralja, da saboru zamjeri, i to baš u času, kad pred njegovo prejasno lice stupe odaslanici, da mu predadu s