God. XVI.

 

  

Cijena je lištu uvaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za mo
zemštvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine.
predbrojen i za došašsto polugodište.

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr, Ivo DeGiulli.
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

 

Grof Teodor Batthyani predsjedniku
slrvatske Stranke“ o dalmatinskoj željeznici

Sztere-

nvi-a tajnika u ugarskom ministarstvu

 

Da razjasni odgovor g.

trgovine, na interpelaciju g. Zivštup-
nika Tomičića i prikaže u pravom
svjetlu tendenciozne  komente nje-
mačko-austrijske štampe gosp. grof
Teodor Batthyany na 114. o. mj. obra-
tio se brzojavno predsjedništvu Hr-
vatske Stranke u Dalmaciji.

U svome telegramu on kaže, da
je govorio sa g. ministrom Kossuthom
glede željezničke sveze sa Dalmaci-
jom, te da se osvjedočio da tvrdnja,
sadržana u brzojavci od g. dalma-
tinskog namjestnika upravljenoj na-
šim općinama, po kojoj bi izgledalo,
kao da austrijska vlada nije mogla
da postigne | dozvotu Ugarske za
gradnju rečene željeznice, nije teme-
ljita; dapače da je vlada ugarska
pripravna da gradi tu željeznicu ne-
tom saustrijske strane bude udovoljeno
dužnosti prama Ugarskoj u željeznič-
kim pitanjima, koja bitno interesuju
i Hrvatsku; da je Ugarska pripravna
potrošiti preko sedamdeset miliona
za željezničku Hrvatsko-Dalmatinsku
prugu, za koju sa austrijske strane
nikad nije bilo ponuđeno ni jednog
jedinog novčića, ne samo, nego da,
sa iste strane nijesu se dali ni tu
brigu, da odgovore na odnosni do-
pis vlade ugarske, koji je poslat još
u julu prošle godine.

Radi svega toga onaj navod po
mnijenju Batthyanyevu daje povoda
sumnji, da je istaknut obzirom na
dojduće izbore. Batthvany-ev brzojav
svršava uoblašćujuć predsjednika Hlr-
vatske Stranke da ga javno priopći.
Radi česa da stvar bude što jasnija
donosimo ovdje na talijanskom tekstu,

u kojem je sastavljen stvarni dio one

 

I LUBROV NIKU, 16

smatra se

 

 

retku,

    

mento. La verita & che il governo Un-
gherese č& pronto a fare la ferrovia,
appena \' Austria fara il suo dovere ri-
spetto I' Ungheria nelle questioni ferro-
viarie che interessano fortemente anche

la Croazia; e |' Ungheria & pronta a

spendere  oltre settanta milioni per la
ferrovia Croazia-Dalmazia, mentre |' Austria
non ha mai offerto un soldo per la mede-
sima. L' Austria non si diede neppure la
pena di rispondere fin dallo scorso luglio
alla relativa nota ungherese. Da cio risulta
che il dispaccio ecc. ecc. ... L' autorizzo
di rendere pubblico questo mio tele-
gramma — Conte Teodoro Batthyany".

Iznašajuć javnosti na pretres ove
potankosti bez ikakvih obzira, misli-
mo da smo samo ispunili svoju no-
vinarsku dužnost u pogledu ovog va-
žnog pitanja, za koje ozbiljnost same
stvari zahtijeva, da se u ovom času
što bolje i tačnije razbistri.

 

Neodvisnost sudaca,

Pod tim naslovom donosi bečka ,Nene
Freie Presse“ članak, kojim ćemo u glavnim
crtama upoznati danas svoje čitaoce. Pisao
ga poznati njemački Maks. Burhcekard, a
povod mu je dalo društvo, koje suci misls u
Beču ustanoviti, da sami sebi pomognu, kako
u proglasu kažu, t. j. da neodvisnost sudaca,
garantirana zakonom, provedu i u praksi.

Neodvisnost! — kaže pisac. — Prazna
je to riječ u zakonu. Je li sudac neodvisan,
jer mu ne smiju narediti, kako ima odlučiti,
jer pravno nije vezan na mišljenje svojih
pretpostavljenika i želje vlade, jer ga ne
mogu po volji otpustiti ili kazniti, nego
samo kad zato ima određćnih pretnostavaka
i držeći se određenih forma?

Neodvisnost nije samo pravni pojam,
ona je i pitanje iz realnog svijeta: činjenica.
Ko je neodvisan?: Onaj. koji nije odvisan,
ali neodvisan i po zakonu i faktično. Jedna
je odvisnost isto tako zla kao i' druga, da-
pače još bolja direktna, javna, zakonom uta-
načena odvisnost, nego tajna, podla, prije-
varna odvisnost. ,Možete činiti, što hoćete, ta
vi ste neodvisan“, može se činiti razumjeti

činiti, “što hoćemo“. A se mu baš ne treba

, ožujka 1907.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

mm————————————————————————
uuzm—————— —————m—————m—m—————>

Pretpiata i oglasi šalju se upravi,
plaća še 40 pira po
godhbi uz razmjeran popust

a zn

Broi 22.

 

HRVATSKA

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

& dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvali
oizlase 30 para. Oglasi, koji se više pota štampaju, po pe
Nefrankirana pisma ne primaju se

   

nom im zajamčenu neodvisnost. Ovo prije-
varno i kradomično. izmjenjivanje i veživanje
atentatorno označenih kao slobodnih i neza-
visnih mora korumpirati i depravirati. Krivci
nijesu oni, koji su pa se počeše oklijevati i
postadoše slobodni i pod pritiskom ishitrena
sistema nevjerni sami sebi, kriv je ovaj
ishitreni sistem. [| pravo je čudo, da ovaj
sistem nije iskvario cijeli stališ, da ovaj sta-
liš poslije 40 godina ovoga sistema ima još
toliko zdrave snage, da istupi kao liječnik
sam sebi, da nakon 40 godina ovoga sistema
ima toliko ljudi između sudaca, koji imadu
srčanost poštenjaka, da pred javnost otkriju
ranu, koja dube, a koju su tako dugo uza-
lud kušali zatajati. neka se izliječi.

Sistem je zao, da ne može biti goni.
Pogledajmo samo ovu sudačku neodvisnost ,
kako izgleda. Eto ga, .heodvisnost suca“,
ili bolje, mladoga čovjeka, koji se mada biti
“neodvisan sudac“. Još ima vjeru, koju je
donio s nauka, vjera u potpunu sudačku
neodvisnost, za koji je obaznao po državnim
temeljnim zakonima. A sada vidi, kako to
izgleda u zbilji. Tu ti je njegov šef, možda
samo adjunkt, možda i sekretar i sudbeti

savjetnik — to je sve jedno. Poviše njega

je možda kotarski sudac, a svakako pred-

sjednik prizivnog sudišta, i jedan persenalni
refarenat i još jedan personalni referenat, i
jedna personalna komisija i još jedna perso-
nalna komisija, i naravski ministarstvo, a
eto i sudbenog inspektora. | svi ti šefi i re-
ferenti i inspektori kvalifikuju ga, i svak.
mu može prišiti krpicu, i sve ono, što oni,
koji ga znadu. kažu onim, koji ga ne znadu,
sve to stoji ubilježeno. Za njega je to od-
lućno, a za njega je vječna tajna. Tako po-
činje put k ,neodvisnosti“. 1 tačno tako vodi
taj put neodvisnosti dalje, kad je mladi če-
vjek postao zbilja sudac.

A* ipak njemu nije dosta, da je postao
sudac, njemu se hoće i biti sudac, t. j. imati
opredijeljen djelokrug. On hoće s toga ići
naprijed najprvo u deveti, pa osmi, sedmi,
šesti razred i t. d. Kod svakoga je razreda
širi djelokrug, veća čast, viši naslov, veća
plata, ali sve to na temelju tajne kvalifika-
cije i — slobodna djela volje miništarstva
pravde t. j. vlade. Osim toga ima počasnih
naslova, ima redova — sve to slobodna
djela vlade. 1 čovjek, koji je u cijeloj svojoj
karijeri, u svemu, što mu je željeti, u sve-
mu, što ga vodi žuđenom cilju, ovisan +
tajnoj kvalifikaciji svojih pretpostavljenih i
dobroj volji vlade — taj čovjek ima da
bude nezavisan od pretoostavljenih i od

v