God. XVI. Cijena je lištu uvaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za mo zemštvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine. predbrojen i za došašsto polugodište. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr, Ivo DeGiulli. Štamparija DeGiulli i dr. Grof Teodor Batthyani predsjedniku slrvatske Stranke“ o dalmatinskoj željeznici Sztere- nvi-a tajnika u ugarskom ministarstvu Da razjasni odgovor g. trgovine, na interpelaciju g. Zivštup- nika Tomičića i prikaže u pravom svjetlu tendenciozne komente nje- mačko-austrijske štampe gosp. grof Teodor Batthyany na 114. o. mj. obra- tio se brzojavno predsjedništvu Hr- vatske Stranke u Dalmaciji. U svome telegramu on kaže, da je govorio sa g. ministrom Kossuthom glede željezničke sveze sa Dalmaci- jom, te da se osvjedočio da tvrdnja, sadržana u brzojavci od g. dalma- tinskog namjestnika upravljenoj na- šim općinama, po kojoj bi izgledalo, kao da austrijska vlada nije mogla da postigne | dozvotu Ugarske za gradnju rečene željeznice, nije teme- ljita; dapače da je vlada ugarska pripravna da gradi tu željeznicu ne- tom saustrijske strane bude udovoljeno dužnosti prama Ugarskoj u željeznič- kim pitanjima, koja bitno interesuju i Hrvatsku; da je Ugarska pripravna potrošiti preko sedamdeset miliona za željezničku Hrvatsko-Dalmatinsku prugu, za koju sa austrijske strane nikad nije bilo ponuđeno ni jednog jedinog novčića, ne samo, nego da, sa iste strane nijesu se dali ni tu brigu, da odgovore na odnosni do- pis vlade ugarske, koji je poslat još u julu prošle godine. Radi svega toga onaj navod po mnijenju Batthyanyevu daje povoda sumnji, da je istaknut obzirom na dojduće izbore. Batthvany-ev brzojav svršava uoblašćujuć predsjednika Hlr- vatske Stranke da ga javno priopći. Radi česa da stvar bude što jasnija donosimo ovdje na talijanskom tekstu, u kojem je sastavljen stvarni dio one I LUBROV NIKU, 16 smatra se retku, mento. La verita & che il governo Un- gherese č& pronto a fare la ferrovia, appena \' Austria fara il suo dovere ri- spetto I' Ungheria nelle questioni ferro- viarie che interessano fortemente anche la Croazia; e |' Ungheria & pronta a spendere oltre settanta milioni per la ferrovia Croazia-Dalmazia, mentre |' Austria non ha mai offerto un soldo per la mede- sima. L' Austria non si diede neppure la pena di rispondere fin dallo scorso luglio alla relativa nota ungherese. Da cio risulta che il dispaccio ecc. ecc. ... L' autorizzo di rendere pubblico questo mio tele- gramma — Conte Teodoro Batthyany". Iznašajuć javnosti na pretres ove potankosti bez ikakvih obzira, misli- mo da smo samo ispunili svoju no- vinarsku dužnost u pogledu ovog va- žnog pitanja, za koje ozbiljnost same stvari zahtijeva, da se u ovom času što bolje i tačnije razbistri. Neodvisnost sudaca, Pod tim naslovom donosi bečka ,Nene Freie Presse“ članak, kojim ćemo u glavnim crtama upoznati danas svoje čitaoce. Pisao ga poznati njemački Maks. Burhcekard, a povod mu je dalo društvo, koje suci misls u Beču ustanoviti, da sami sebi pomognu, kako u proglasu kažu, t. j. da neodvisnost sudaca, garantirana zakonom, provedu i u praksi. Neodvisnost! — kaže pisac. — Prazna je to riječ u zakonu. Je li sudac neodvisan, jer mu ne smiju narediti, kako ima odlučiti, jer pravno nije vezan na mišljenje svojih pretpostavljenika i želje vlade, jer ga ne mogu po volji otpustiti ili kazniti, nego samo kad zato ima određćnih pretnostavaka i držeći se određenih forma? Neodvisnost nije samo pravni pojam, ona je i pitanje iz realnog svijeta: činjenica. Ko je neodvisan?: Onaj. koji nije odvisan, ali neodvisan i po zakonu i faktično. Jedna je odvisnost isto tako zla kao i' druga, da- pače još bolja direktna, javna, zakonom uta- načena odvisnost, nego tajna, podla, prije- varna odvisnost. ,Možete činiti, što hoćete, ta vi ste neodvisan“, može se činiti razumjeti činiti, “što hoćemo“. A se mu baš ne treba , ožujka 1907. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE mm———————————————————————— uuzm—————— —————m—————m—m—————> Pretpiata i oglasi šalju se upravi, plaća še 40 pira po godhbi uz razmjeran popust a zn Broi 22. HRVATSKA POJEDINI BROJ 10 PARA. & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvali oizlase 30 para. Oglasi, koji se više pota štampaju, po pe Nefrankirana pisma ne primaju se nom im zajamčenu neodvisnost. Ovo prije- varno i kradomično. izmjenjivanje i veživanje atentatorno označenih kao slobodnih i neza- visnih mora korumpirati i depravirati. Krivci nijesu oni, koji su pa se počeše oklijevati i postadoše slobodni i pod pritiskom ishitrena sistema nevjerni sami sebi, kriv je ovaj ishitreni sistem. [| pravo je čudo, da ovaj sistem nije iskvario cijeli stališ, da ovaj sta- liš poslije 40 godina ovoga sistema ima još toliko zdrave snage, da istupi kao liječnik sam sebi, da nakon 40 godina ovoga sistema ima toliko ljudi između sudaca, koji imadu srčanost poštenjaka, da pred javnost otkriju ranu, koja dube, a koju su tako dugo uza- lud kušali zatajati. neka se izliječi. Sistem je zao, da ne može biti goni. Pogledajmo samo ovu sudačku neodvisnost , kako izgleda. Eto ga, .heodvisnost suca“, ili bolje, mladoga čovjeka, koji se mada biti “neodvisan sudac“. Još ima vjeru, koju je donio s nauka, vjera u potpunu sudačku neodvisnost, za koji je obaznao po državnim temeljnim zakonima. A sada vidi, kako to izgleda u zbilji. Tu ti je njegov šef, možda samo adjunkt, možda i sekretar i sudbeti savjetnik — to je sve jedno. Poviše njega je možda kotarski sudac, a svakako pred- sjednik prizivnog sudišta, i jedan persenalni refarenat i još jedan personalni referenat, i jedna personalna komisija i još jedna perso- nalna komisija, i naravski ministarstvo, a eto i sudbenog inspektora. | svi ti šefi i re- ferenti i inspektori kvalifikuju ga, i svak. mu može prišiti krpicu, i sve ono, što oni, koji ga znadu. kažu onim, koji ga ne znadu, sve to stoji ubilježeno. Za njega je to od- lućno, a za njega je vječna tajna. Tako po- činje put k ,neodvisnosti“. 1 tačno tako vodi taj put neodvisnosti dalje, kad je mladi če- vjek postao zbilja sudac. A* ipak njemu nije dosta, da je postao sudac, njemu se hoće i biti sudac, t. j. imati opredijeljen djelokrug. On hoće s toga ići naprijed najprvo u deveti, pa osmi, sedmi, šesti razred i t. d. Kod svakoga je razreda širi djelokrug, veća čast, viši naslov, veća plata, ali sve to na temelju tajne kvalifika- cije i — slobodna djela volje miništarstva pravde t. j. vlade. Osim toga ima počasnih naslova, ima redova — sve to slobodna djela vlade. 1 čovjek, koji je u cijeloj svojoj karijeri, u svemu, što mu je željeti, u sve- mu, što ga vodi žuđenom cilju, ovisan + tajnoj kvalifikaciji svojih pretpostavljenih i dobroj volji vlade — taj čovjek ima da bude nezavisan od pretoostavljenih i od v