taganima razjarena svijeta, a Petkov pada
pogođen hitcom iz revolvera kao žrtva jedne
dobro organizirane urote ....

Reakcijonarci su se već snašli, svojim
provizornim šefom izabraše minista trgovine
Genadijeva. Knez Ferdinand nalazi se izvan
kneževine, vijest o ubijstvu njegovog vjer-
nog Petkova zatekla ga u Parizu, odakle je
brzojavio u Sofiju, da će se odmah povratiti
natrag. Jučer je bila izvanredna sjednica bu-
garskog sabora, gdje je bilo zaključeno sa-
hraniti ministra predsjednika Petkova na dr-
žavne troškove. U ministarskom vijeću je Ge-
nadijev spomenuo zasluge Petkova i pozvao
drugove, da ustraju na principima, prama kojim
ih je vodio njihov neprežaljeni vođa Petkov,
oni ne smiju da se ničega boje, pa ima-
kar se izvrgli pogibelji, da će svi pasti'
žrtvom atentata, kao i njihov vođa Petkov.
— Po zemlji su poduzete najstrožije mjere.
Vojskaje dobila upute sa strane ministarstva,
da bude na sve spremna, i da budno pazi,
da odmah uguši svaki pa i najmanji nemir,
ako bi se gdje pojavio.

Dokle se tako reakcija spravlja i dobro
organizuje, opozicija kao da samo uživa u
tomu, da joj je nestalo glavnog protivnika,
kako će, da sada upre

svim silama, da četu bez vođe rasprši i mo-

a ne misli na to,

ralno uništi i tako da privede svoj narod
boljoj budućnosti.

— Da se može bolje razumjeti sadanji
politički položaj u Bugarskoj  priopćujem
ovdje sliku, koju je vaš dopisnik dobio raz-
govarajući se s jednim  Bugarinom, inače
dobro upućenim u političke prilike svoje do-
movine.

Sadanje bugarsko min starstvo do skraj-
nosti je reakcijonarno. V lada provađa izbore
tako, da dobije jednu malu opoziciju, samo
da se markira meki.konstitucijonalizam. Vlada
ima uza se većinu od 160 poslanika sprem-
nih na sve; da pazari čast i svoju i svoga
naroda na sami mig Petkovljev. Opozicija
ima samo 40 mandata. Većina vlast — opozicija
ideali. Kao u Hrvatskoj za Khuena. Glavni

' pomagač Petkovljev to je sadanji ministar
trgovine Genadijev, koji je eto čudan ostao
na životu. Da je i on poginuo, reakcija bi
bila svršena. Oni ljudi većine nemaju u sebi
ništa zajedničko, jedino ih je držala na okupu
jaka Petkovljeva ruka i interes vladine mi-
losti. To nije ništa nego četa janjičara kao
Khuenovih i Tomaševićevih madžarona, ko-
jima kad digneš sunce, koje ih grije, povuku
se natrag i niko nezna, da su i eksistirali
pokrije ih velo zaboravi. Između svih njih

Genadijev, desno  ruka_ Petkova, još je
jedini kadar, da održi reakciju u  Bu-

garskoj. Hoće li je on održati ili će ga opa-
metiti smrt Stambulova i Petkova, to će
"pokazati najbliža budnćnost. Svakako stupovi
reakcije se umanjuju, i nestati će ih što
prije, a tad će se moći narod bugarski da
mirno poda na rad oko kulturnog svog po-
dignuća.

Na početku sam kazao da Bugarska ide
u susret* valjda sudbonosnim danima. Ta
moja opaska poslije ovog prikaza biti će
sasvim razumljiva. Bože daj, da se bratski
bugarski narod, što prije oslobodi svog ne-
voljnog sadanjeg stanja i, da se podigne
kulturno i materijalno na korist svoju i na
. korist slovenske misli u opće.

—lin.

 

zoro shan

Izborna akcija u zadarskom sre-
zu. — U izbornom kotaru dao se svom si-
lom na agitacijn samozvani kandidat Jozo
Modrić, posjednik u Benkovcu Do izbora
izdavati će svoje reklamne novine ,Zadar-
ski list“. Listu je Modrić sam i urednik i
odgovorni urednik i uvodničar i reporter i
dopisnik i korektor — kako javljaju. Vele,
da ga niko ozbiljno ne hita.

Na 10. o. mj. ,čisti“ su imali u Zadru
izborni sastanak, na kojemu su izabrali od-
bor od 7 lica, koji ima da ogovara sa ,hr-
vatskom strankom“ glede zajedničkog kan-
didata za izbore. Već su se mnogi sveće-
nici iz okolice dogovorno izrazili Za kandi-
daturu Dn. Josa Prodana, te ju predložili
čistoj“ stranci. 'Talijanaši još nijesu ništa
kokretna odlučili, premda privatno agitiraju
po nekim selima oko Zadra.

Još jedan kandidat za Spljet. —
Javlja ,Pokret“ da je demokratska stranka
u Spljetu na 10. o. mj. imala svoj izborni
sastanak, da odluče hoće li stranka u spljet-
skom izbornom kotaru postaviti svoga kan-
didata za carevinsko vijeće. Nakon kratke de-
bate pojedinih osoba, da je odlučeno, da
stranka imo svakako stupiti u izbornu borbu.
Kao kandidat je na sveopću želju prisutnih,
osobito splitskih težaka Dr. Josip Smodlaka,
predsjednik iste stranke. Splitski težaci su
imali dan prije sastanak i odlačili kandi-
dirati Dr. Smodlaku. Govori se da će i so-
cijal-demokrati stupiti u izbornu borbu.

Jedan izborni proglas. — Primili
smo izborni proglas Spiridona Gopčevića iz
Malog Lošinja upravljen braći bokeljskim
biračima“. Tu stoji, da je pod pritiskom
njegove brešure ,Paroplovidba  Gopčević“
vlada izdala poznati program 0 akciji za
Dalmaciju. Politika regbi da mu je ,svim
mogućim silama raditi za ujedinjenje sviju
južnih Slavena“, dalje veli da onaj koji
je za sjedinjenje ,ili je ograničeni političar
ili se zagrijava za Ugarsku iz svojih posebnih
razloga“. E tanto basta !

 

pismo iz Praga.

Predavanje. — U našem društvu ,Hr-
vatu“ bile nastale neke razmirice. No od-
kada se promjenila uprava, te bio izabran
presjednikom vrli i simpatični g. Rabar,
pravnik, kao da je i za naše mrtvo druš-
tvo granulo ljepše sunce s proljećem. Radiš-
ni presjednik izvađa energično svoj program.
Na molbu njegovu predavao je sinoć u dvo-
rani Cižka“ urednik ,Slobodne misli“ vrli g.
Pelant. Predavanje je obuhvaćalo kulturnu
povijest Čeha od najstarijih vremena do
1848. Premda je bilo veoma teško taj pre:
dmet zanimivo pripovijedati u jednu večer
ipak je daroviti g. Pelant začinio suhoparnu
povijest svojim humorom. Vanrednom vješ-
tinom znao je karakterisovati sve vladare
česke sa par riječi. A da svakomu razno
prikaže miljenike českog naroda, skicirao
je kredom sa par crta portrete ratobornog
Žišžke i — plemenitoga ministra Jana Husa
što je izazvalo burni aplaus kod svih slu-
šaoca. Kad je predavanje svršilo, i vladin
se zastupnik udaljio, gospodin nas Pelant
počastio prijateljskim razgovorom, gdje je
malo bolje razjasnio svoje nabačene misli.
Čim je spomenuo Rim skokom je pala na
pamet zadnja pljuska u pitanju ,glagolice“.

(tšlagoljica. — Jugoslavenska Citaonicu).
[ Prag nije mučao na prvi glas o toj ne-
pravdi. Sakupišsmo se već onda u društve-
nim prostorijama, da protestujemo proti to-
mu. Mnogo ih je bilo koji su predlagali
skrajne mjere, ali je ipak većina bila uvje-
rena. Daleko od Rima“ to s jednoglasno
vikalo i odmah se pisalo drugim universe
ma. Žalosno je bilo ipak konstatovati, da
su na ov svratile više požGrnosti česke
novine, nego naše. ,Čas“ je posvetio gla-
golici lijep članak, u kojem je bocnuo mli-
tavost Hrvata, a u velike hvalio energični
postupak  pražkih  akademičara. Nas ipak
veseli, da ovo ne će zaspati, nego da.. će
svaki pravi Hrvat znati da reagira — sada
jednom — na slične pljuske onih, koji gaze
malene da ugode većima.

Treba udariti složno i sa sjevera i sa

juga, drugačiji će onda vjetar puhati u Ri-

ma; jer su nam možda ovim kušali bilo, da
li još kuca.

Inicijativom vrijedne uprave društva
Hrvat“ u Pragu ostvarila se lijepa ideja,
da se sva društva Jugoslavena spoje zajedno
i osnuju Jugoslavensku čitaonicu“. Ova je
ideja naišla u početku na nekoje sitne po-
teškoće, ma energijom vrijedne mladosti
uspjela je ipak. Šest se društava eto spajaju.
Slovenska Ilirija“ i ,Adrija*, bugarsko
_Sedljanka“, srpska Šumadija“ i Sloboda“,
i hrvatsko ,Hrvat“. Na sastanku zajednič-
kom svi jednoglasno pristadoše. Sada se već
traže prostorije, pa će do malo dana .Jugo-
slaven da se nađe u društvu svoje braće.
Ne treba ni da se govori, koliko će ova
stvar koristiti našim akađemičarima, da se
upoznadu sa braćom, s kojim će da i zajed-
nički sudbinu dijele. No trebalo bi da ua
ovom ne ostane. Društva bi ostalih sveači-
lišnih gradova trebalo da slijede ovaj lijepi
primjer, a i našim patriotima neka je lijepo
poticalo za daljnji rad. Dobre ideje nalaze
terraina! Veseli nas što se ovako započelo,
a to tim više, što će ova stvar dići ugled
naš u tuđem svijetu. Znati će da veliki *
bolje ravnaju s nama: i mi ćemo biti veći.
[ sjeverni će se Slaveni radovat ovomu. Sa
juga će ih moći da podupiru čile sile; jer
se one neće trošiti u bratoubilačkom boj u.
Stoga i dočekaše braća Česi ovu vijest sa
velikim odobravanjem, pa eto i u pjihovom
je oku drugačija sada naša slika. U. velike
prostorije Jugoslavenske čitaonice“ naći će
se često vrijedna česka 'glasa da predava-
njima obveseli mladost južne Slavije.

I za Prag je ovo lijepa svjedodžba.
Čini se da rad Čeha upliva na mlitave juž-
njake, pa se i oni miču. Samo dalje !

—Triel.—

 

Političke pregled.

Srbija. —. Odgovor Austro-ugarske
vlade na posljednju notu Srbije glede nas-
tavka pregovara o trgovačkom ugovoru za-
dovoljio je srpsku vladu te bi do brze
novi pregovori imali započeti i to na čisto
trgovačko-političkoj bazi. Nema dakle više
onih pretenzija Austrije, da se kod njih
naruče topovi, vagoni i ostalo. Austrijska
politika sa Srbijom tako je potpuno kapita-
lirala. Zadala je smrtni udarac  prijašnjemu
ministra Goluchowskome, a novi Aerenthal
znao se lijepo prikloniti. Ovo može služiti
sjajnom svjedodžbom odvažnomu držanju
Srpske vlade, na čelu sa ministrom Pašićem.