taganima razjarena svijeta, a Petkov pada pogođen hitcom iz revolvera kao žrtva jedne dobro organizirane urote .... Reakcijonarci su se već snašli, svojim provizornim šefom izabraše minista trgovine Genadijeva. Knez Ferdinand nalazi se izvan kneževine, vijest o ubijstvu njegovog vjer- nog Petkova zatekla ga u Parizu, odakle je brzojavio u Sofiju, da će se odmah povratiti natrag. Jučer je bila izvanredna sjednica bu- garskog sabora, gdje je bilo zaključeno sa- hraniti ministra predsjednika Petkova na dr- žavne troškove. U ministarskom vijeću je Ge- nadijev spomenuo zasluge Petkova i pozvao drugove, da ustraju na principima, prama kojim ih je vodio njihov neprežaljeni vođa Petkov, oni ne smiju da se ničega boje, pa ima- kar se izvrgli pogibelji, da će svi pasti' žrtvom atentata, kao i njihov vođa Petkov. — Po zemlji su poduzete najstrožije mjere. Vojskaje dobila upute sa strane ministarstva, da bude na sve spremna, i da budno pazi, da odmah uguši svaki pa i najmanji nemir, ako bi se gdje pojavio. Dokle se tako reakcija spravlja i dobro organizuje, opozicija kao da samo uživa u tomu, da joj je nestalo glavnog protivnika, kako će, da sada upre svim silama, da četu bez vođe rasprši i mo- a ne misli na to, ralno uništi i tako da privede svoj narod boljoj budućnosti. — Da se može bolje razumjeti sadanji politički položaj u Bugarskoj priopćujem ovdje sliku, koju je vaš dopisnik dobio raz- govarajući se s jednim Bugarinom, inače dobro upućenim u političke prilike svoje do- movine. Sadanje bugarsko min starstvo do skraj- nosti je reakcijonarno. V lada provađa izbore tako, da dobije jednu malu opoziciju, samo da se markira meki.konstitucijonalizam. Vlada ima uza se većinu od 160 poslanika sprem- nih na sve; da pazari čast i svoju i svoga naroda na sami mig Petkovljev. Opozicija ima samo 40 mandata. Većina vlast — opozicija ideali. Kao u Hrvatskoj za Khuena. Glavni ' pomagač Petkovljev to je sadanji ministar trgovine Genadijev, koji je eto čudan ostao na životu. Da je i on poginuo, reakcija bi bila svršena. Oni ljudi većine nemaju u sebi ništa zajedničko, jedino ih je držala na okupu jaka Petkovljeva ruka i interes vladine mi- losti. To nije ništa nego četa janjičara kao Khuenovih i Tomaševićevih madžarona, ko- jima kad digneš sunce, koje ih grije, povuku se natrag i niko nezna, da su i eksistirali pokrije ih velo zaboravi. Između svih njih Genadijev, desno ruka_ Petkova, još je jedini kadar, da održi reakciju u Bu- garskoj. Hoće li je on održati ili će ga opa- metiti smrt Stambulova i Petkova, to će "pokazati najbliža budnćnost. Svakako stupovi reakcije se umanjuju, i nestati će ih što prije, a tad će se moći narod bugarski da mirno poda na rad oko kulturnog svog po- dignuća. Na početku sam kazao da Bugarska ide u susret* valjda sudbonosnim danima. Ta moja opaska poslije ovog prikaza biti će sasvim razumljiva. Bože daj, da se bratski bugarski narod, što prije oslobodi svog ne- voljnog sadanjeg stanja i, da se podigne kulturno i materijalno na korist svoju i na . korist slovenske misli u opće. —lin. zoro shan Izborna akcija u zadarskom sre- zu. — U izbornom kotaru dao se svom si- lom na agitacijn samozvani kandidat Jozo Modrić, posjednik u Benkovcu Do izbora izdavati će svoje reklamne novine ,Zadar- ski list“. Listu je Modrić sam i urednik i odgovorni urednik i uvodničar i reporter i dopisnik i korektor — kako javljaju. Vele, da ga niko ozbiljno ne hita. Na 10. o. mj. ,čisti“ su imali u Zadru izborni sastanak, na kojemu su izabrali od- bor od 7 lica, koji ima da ogovara sa ,hr- vatskom strankom“ glede zajedničkog kan- didata za izbore. Već su se mnogi sveće- nici iz okolice dogovorno izrazili Za kandi- daturu Dn. Josa Prodana, te ju predložili čistoj“ stranci. 'Talijanaši još nijesu ništa kokretna odlučili, premda privatno agitiraju po nekim selima oko Zadra. Još jedan kandidat za Spljet. — Javlja ,Pokret“ da je demokratska stranka u Spljetu na 10. o. mj. imala svoj izborni sastanak, da odluče hoće li stranka u spljet- skom izbornom kotaru postaviti svoga kan- didata za carevinsko vijeće. Nakon kratke de- bate pojedinih osoba, da je odlučeno, da stranka imo svakako stupiti u izbornu borbu. Kao kandidat je na sveopću želju prisutnih, osobito splitskih težaka Dr. Josip Smodlaka, predsjednik iste stranke. Splitski težaci su imali dan prije sastanak i odlačili kandi- dirati Dr. Smodlaku. Govori se da će i so- cijal-demokrati stupiti u izbornu borbu. Jedan izborni proglas. — Primili smo izborni proglas Spiridona Gopčevića iz Malog Lošinja upravljen braći bokeljskim biračima“. Tu stoji, da je pod pritiskom njegove brešure ,Paroplovidba Gopčević“ vlada izdala poznati program 0 akciji za Dalmaciju. Politika regbi da mu je ,svim mogućim silama raditi za ujedinjenje sviju južnih Slavena“, dalje veli da onaj koji je za sjedinjenje ,ili je ograničeni političar ili se zagrijava za Ugarsku iz svojih posebnih razloga“. E tanto basta ! pismo iz Praga. Predavanje. — U našem društvu ,Hr- vatu“ bile nastale neke razmirice. No od- kada se promjenila uprava, te bio izabran presjednikom vrli i simpatični g. Rabar, pravnik, kao da je i za naše mrtvo druš- tvo granulo ljepše sunce s proljećem. Radiš- ni presjednik izvađa energično svoj program. Na molbu njegovu predavao je sinoć u dvo- rani Cižka“ urednik ,Slobodne misli“ vrli g. Pelant. Predavanje je obuhvaćalo kulturnu povijest Čeha od najstarijih vremena do 1848. Premda je bilo veoma teško taj pre: dmet zanimivo pripovijedati u jednu večer ipak je daroviti g. Pelant začinio suhoparnu povijest svojim humorom. Vanrednom vješ- tinom znao je karakterisovati sve vladare česke sa par riječi. A da svakomu razno prikaže miljenike českog naroda, skicirao je kredom sa par crta portrete ratobornog Žišžke i — plemenitoga ministra Jana Husa što je izazvalo burni aplaus kod svih slu- šaoca. Kad je predavanje svršilo, i vladin se zastupnik udaljio, gospodin nas Pelant počastio prijateljskim razgovorom, gdje je malo bolje razjasnio svoje nabačene misli. Čim je spomenuo Rim skokom je pala na pamet zadnja pljuska u pitanju ,glagolice“. (tšlagoljica. — Jugoslavenska Citaonicu). [ Prag nije mučao na prvi glas o toj ne- pravdi. Sakupišsmo se već onda u društve- nim prostorijama, da protestujemo proti to- mu. Mnogo ih je bilo koji su predlagali skrajne mjere, ali je ipak većina bila uvje- rena. Daleko od Rima“ to s jednoglasno vikalo i odmah se pisalo drugim universe ma. Žalosno je bilo ipak konstatovati, da su na ov svratile više požGrnosti česke novine, nego naše. ,Čas“ je posvetio gla- golici lijep članak, u kojem je bocnuo mli- tavost Hrvata, a u velike hvalio energični postupak pražkih akademičara. Nas ipak veseli, da ovo ne će zaspati, nego da.. će svaki pravi Hrvat znati da reagira — sada jednom — na slične pljuske onih, koji gaze malene da ugode većima. Treba udariti složno i sa sjevera i sa juga, drugačiji će onda vjetar puhati u Ri- ma; jer su nam možda ovim kušali bilo, da li još kuca. Inicijativom vrijedne uprave društva Hrvat“ u Pragu ostvarila se lijepa ideja, da se sva društva Jugoslavena spoje zajedno i osnuju Jugoslavensku čitaonicu“. Ova je ideja naišla u početku na nekoje sitne po- teškoće, ma energijom vrijedne mladosti uspjela je ipak. Šest se društava eto spajaju. Slovenska Ilirija“ i ,Adrija*, bugarsko _Sedljanka“, srpska Šumadija“ i Sloboda“, i hrvatsko ,Hrvat“. Na sastanku zajednič- kom svi jednoglasno pristadoše. Sada se već traže prostorije, pa će do malo dana .Jugo- slaven da se nađe u društvu svoje braće. Ne treba ni da se govori, koliko će ova stvar koristiti našim akađemičarima, da se upoznadu sa braćom, s kojim će da i zajed- nički sudbinu dijele. No trebalo bi da ua ovom ne ostane. Društva bi ostalih sveači- lišnih gradova trebalo da slijede ovaj lijepi primjer, a i našim patriotima neka je lijepo poticalo za daljnji rad. Dobre ideje nalaze terraina! Veseli nas što se ovako započelo, a to tim više, što će ova stvar dići ugled naš u tuđem svijetu. Znati će da veliki * bolje ravnaju s nama: i mi ćemo biti veći. [ sjeverni će se Slaveni radovat ovomu. Sa juga će ih moći da podupiru čile sile; jer se one neće trošiti u bratoubilačkom boj u. Stoga i dočekaše braća Česi ovu vijest sa velikim odobravanjem, pa eto i u pjihovom je oku drugačija sada naša slika. U. velike prostorije Jugoslavenske čitaonice“ naći će se često vrijedna česka 'glasa da predava- njima obveseli mladost južne Slavije. I za Prag je ovo lijepa svjedodžba. Čini se da rad Čeha upliva na mlitave juž- njake, pa se i oni miču. Samo dalje ! —Triel.— Političke pregled. Srbija. —. Odgovor Austro-ugarske vlade na posljednju notu Srbije glede nas- tavka pregovara o trgovačkom ugovoru za- dovoljio je srpsku vladu te bi do brze novi pregovori imali započeti i to na čisto trgovačko-političkoj bazi. Nema dakle više onih pretenzija Austrije, da se kod njih naruče topovi, vagoni i ostalo. Austrijska politika sa Srbijom tako je potpuno kapita- lirala. Zadala je smrtni udarac prijašnjemu ministra Goluchowskome, a novi Aerenthal znao se lijepo prikloniti. Ovo može služiti sjajnom svjedodžbom odvažnomu držanju Srpske vlade, na čelu sa ministrom Pašićem.