God. XVI. Cijena je listu uuaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ine- semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine. smatra s#e predbrojen i za došašto polugodište. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Štamparija DeGiulli i dr. O nn U DUBROVNIKU, 23. ožujka 1907. plaća se 40 pira po retku, Zabilježili smo prošli put sensa- cijonalne vijesti ,Hrvatske Krune“ o novomu ,corpus seperatum“, što bi ga Madžari htjeli tobože učiniti u Spljetu pa o tronsinsularnoj že- ljeznici, koju već i ,Smotra“ spomi- nje. Cilj je takovim vijestima očit, samo njihovi širitelji nemadu ni to- liko opreza, da pripovijedaju stvari, koje se mogu vjerovati. Pametniji su mnogo resolucijonaši Antonijeva ko- va, koji u ime resolucije hoće da prošire u puku nezadovoljstvo novim kursom, pa ne će da propuste ni pi- tanje željeznice, a da ne uštrcaju u narod malo otrovi. Kad već ne mogu kazivati, da se Madžari opiru dal matinskoj želježnici, oni na sva usta trube, da željeznica, koju bi Madžari bili voljni graditi, ne odgovara inte- rešima Dalmacije. Pi I mi smo mišljenja, da bi za Dal- maciju bila povoljnija pruga Knin- No i. kojoj se radi, jer bi željeznica Knin- nego pruga Knin-Ogulin, o Novi svezala Spljet ne samo sa Hr- vatskom,. nego i sa bogatim zaleđem. Ali ta Hr- vatsku : ne smijemo naime zaboraviti, pruga ne bi zadovoljila da se ne radi samo o Dalmaciji nego i o cijeloj južnoj Hrvatskoj, koja je sada bez željeznice, te bi bez nje i ostala, kad bi se Knin združio preko Bosne s Hrvatskom. Radi se dakle spojiti interese Dalmacije sa intere- sima Hrvatske, a ujedno svezati što uže Dalmaciju s materom zemljom Ovo posljednje ne smije se nikad smetnuti uma, kao što to ne smeću ni u Beču, otkle se u najnovije doba podižu glivovi, koji baš odvračaju moti- od ove sveze s jednostavnom vacijom, što bi ona_ vezala Dalma- ciju s Hrvatskom ne samo ekonom- ski, nego i politički. Mi smo nekoliko puta na _ ovom mijestu istakli, da ujedinjenje nije samo narodno - politički i zahtjev, nego ekonomsko - polit ički er bi njime otpao glavni uzrok dana- šnjega osamljenja Dalmacije. Bosna i Hercegovina našle bi se.tada opko- ljene od jednoga državnog, a u slu- čaju carinarske rastave i jednog ca- rinarskog teritorija, & tim bi se utro put i ekonomskom zbliženju, koje sada u utakmici između Austrije i Ugarske ima najveću zaprijeku. Po- stignuti to zbliženje, koje prirodni položaj Bosne i Hercegovine zahtije- va, visilo bi tada samo o političkoj snazi hrvatskog naroda, jer bi uje- dinjenjem nestalo svih zaprijeka, koje potječu iz različitog državopravnog položaja naših zemalja. Kako glavna i jedina misao ima biti sje- sala stvari stoje, naša dinjenje. Prama tomu treba da pro- suđivamo i željezničko pitanje. Pri- stajući uz gradnju željeznice Knin- Ogulin, koja je u interesu i Hrvat- ske i Dalmacije mi se tim ne odri- čemo drugih željezničkih zahtjeva, već zagovaramo onu prugu, koja će nas, podižući nas, ekonomno najkra- ćim putem vezati sa Zagrebom, te tim pripraviti narodno i ekonomsko oslobođenje Dalmacije. in iičničaiiičoiicnediiuničnnitiin Dubrovnik, 22. ožujka 1907. Priznanje državnih ispita zagreb. mu“rosl. fakulteta u Austriji. — .Ob- zov“ donosi ovu informaciju: Državni ispiti položeni u mudroslovnom fakultetu zagre- bačkoga sveučilišta priznaju se u načelu u Austriji, te su opetovano slušači iz Istre i Dalmacije, dakle državljani austrijski, pošto su na zagrebačkom sveučilištu položili sved- njo školski učiteljski ispit, namješteni u Austriji; no ne samo državljani austrijski nego i hrv.-ugar. državljani stekli su već sa zagrebačkim ispitom državno namještenje u Austriji. U principu postoji dakle recipro- citet izmedju zagrebačkog mudroslovnoga fakulteta i austrijskih sveučilišta. Samo u ri- jetkim slučajevima odstupilo je austrijsko ministarstvo za bogoštovlje i nastavu od. stanovišta veciprocitata. Ono naime pri rješavanju molbenica kandidata koji su na ovdašnjem madroslor- nom fakultetu ispit položili, a žele biti u Istri ili Dalmaciji namješteni, postupa tako, da te molbenice sad ovome sad onom au strijskom povjerenstvil dostavlja na mnienje. pa nakon toga tek izdaje rješenje.*) Za- preke čini onda, kad se radi o kandidatu, koji je pokušao položiti drzavni ispit pred kojim austrijskim povjerenstvom, pa tamo nije uspio, te se ponovno podvrgao ispitu pa zagrebačkom sveučilištu, pa je tek pred = #) I iza kako se popita za političko uvjerenje dotičnika. ,C. H.“ IE PURBLIRA HM" A NAUČNA BIBLIOTEKA, DU&ROVNIK Broj 24. IZLAZI SVAKE SRIJEDE —=—====m=m=m==art SS == I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplara i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvali a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po pe godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se, == = ovdašnjim povjerenstvom ispit položio. Od takvih kam lidata ministarstvo traži, da se imaju još jednom podvrći ispitu pred onim austrijskim povjerenstvom, pred kojim su prvi put pokušali ispit položiti. — No na rješenje rečenih molbenica utječu još i; drnge prilike, naročito te, dali državi treba ili ne treba učiteljskih sila i da li je molitelj dr- žavljanin austrijski ili ne. Sam reciprocitet s austrijskim sveuči- lištima temelji se na tome, što su naši is pitni propisi istovjetni s austrijskima i što se kod nas pri ispitu jednako rigorozno postupa kao u Austriji, pa je ta jednovri- jednost našla donekle izražaja i w ispitnom propisu austrijskom. U interesu je našega sveučilišta, da .se dosadašnji reciprocitet i unapredak uzdrži; no kako austrijski mudroslovni fakulteti sveđ napreduju i usavršuju se, tako treba da se prema uzoru austrijskih sveučilišta 1 naš mudroslovni fakultet unapređuje i usa- wršaje, ako hoćemo, da nam mudroslovni fakultet ostane na jednakoj znanstvenoj visini i ako želimo, da postojeći reciprocitet oču- vamo. U tom nastojanju treba da se naro- čita briga posveti u jednu ruku usavrša- vanju sveučilišnih seminara, u kojima je u današnje doba znamenit dio sveučilišnog rada usredotočen, a u drugu raku osnivanju zavoda bez kojih danas nijedno sveačilište ne može i nadopunjanju onih znanstvenih napredovati. Za seminare od naiveće sa važnosti po- gledu, kako čujemo, ove go line učinjeno to, dobro uređene knjižnice, te je u tom da je za nadopunjenje seminar«kih knjižnica na prijedlog profesniskoga zbora mudro- slovnoga fakulteta u proračunu za g. 1908. predbilježena izvanicina dotacija od 16.000 K. Glede. znanstvenih zavoja spominjemo osiguranu. gradnju nove mođevae sveučilišne knjižnice i nove zgivle z) narodni muzej te već odobreno \ ustrojeni" privremenog anatomskog zavoda i zavoda za kompara- tivnu anatomiju. Političke demonstracije u crkvi, — 'To se može dogoditi narivni od svih lir- vatskih gradova u jedinom Zalvu. Kvo što piše o toj sablazni u crkvi ,Nar. Last*.: Mi smo u Zadru eto doživili i u stolnoj crkvi političke demonstracije, kojima dade povoda propovjednik Talijanac. (i% Padove) sa propovjedaonice. ,Hrv. Kruna“ u broja od subote pokadila je i to u pristojnoj formi, što je ovaj propovjednik razlažući o jedia- stvu erkve, indirektno aladirao na glagoljicu, dakako proti njoj. Ovo je upeklo propovjed- nika, pa je pri koneu jučerašnje propovijedi (u nedjelju) pročitao u tal. prevodu entrefi- let ,Hrv. Krune“ i nazvao ju ozloglasitelji- com. Na to su talijanaši u crkvi počeli bučno pljeskati i mahati rubcima. Vikalo se: Bravo, bravo! Bvviva! Kvviva! Fora le 65